Chagall – umjetnost u pričama
Jedan od najpoznatijih modernističkih slikara svih vremena, židovsko-bjelorusko-francusko-američki umjetnik Marc Chagall, umro je na današnji dan, 29. ožujka 1985. u 99. godini života.
Jedan od najpoznatijih modernističkih slikara svih vremena, židovsko-bjelorusko-francusko-američki umjetnik Marc Chagall, umro je na današnji dan, 29. ožujka 1985. u 99. godini života.
Chagall ostaje zapamćen po svojim slikama jedinstvena izričaja prožetima dubokim emocijama. Njegovo slikarstvo ispreda priče o djedu koji se penje na krov kuće, o čovjeku koji ima sedam prstiju, o ljubavi svog života Belli Rosenfeld, o odrastanju i djetinjstvu, o tradiciji židovskog naroda, o djeci i ljudima iz cirkusa, klaunovima...
Mojša Zaharavič Šahalau, kako je njegovo pravo ime, rođen je u Vitebsku u Bjelorusiji 7. srpnja 1887. godine u siromašnoj židovskoj obitelji kao prvo od devetero djece. 1907. upisuje se na studij na Carskoj školi za lijepe umjetnosti u St. Peterburgu i već zarana gradi svoj vlastiti izričaj i doživljava uspjeh. Prve poznate slike nastaju upravo u tom razdoblju, a samo godinu dana kasnije prvi se put pojavljuju lebdeći likovi koji će odrediti njegov opus sljedećih 80 godina.
Chagallova umjetnost
Nakon studija seli se u Pariz koji bi zasigurno postao njegovim novim domom da ga prigodom kratkog posjeta domovini ne zatiče Prvi svjetski rat. Sljedeće godine ženi se Bellom Rosenfeld, ljubavi svoga života, koju je upoznao 1909. i kojoj je posvetio čitav niz djela na kojima veliča njihovu ljubav, čak i nakon njezine smrti trideset godina kasnije. Njegov kratak posjet domovini odužio se na osam godina pa tek 1922. potaknut neprijateljskim raspoloženjem prema njegovoj apolitičnoj umjetnosti, Chagall se s obitelji nastanjuje u Francuskoj, gdje se bavi ilustracijama u gvašu i bakropisu, nastavljajući svoju slikarsku karijeru.
Sretno, mirno i vrlo uspješno stvaralačko razdoblje ispunjeno radom i putovanjima uskoro zasjenjuje uspon fašizma što se odražava i u njegovim, sada sumornim, djelima. 1937. Chagall dobiva francusko državljanstvo, ali se ono poništava početkom Drugog svjetskog rata kada Francusku zaposjeda njemačka vojska. Nacisti su njegovu umjetnost smatrali izopačenom pa ga progone i kao nastranog umjetnika i kao židova. Zahvaljujući američkom posredovanju pušten je iz zatvora nakon što je 1941. uhapšen te ponovno odlazi u izbjeglištvo.
Poslijeratne godine
U Sjedinjenim Američkim Državama iznenada mu umire Bella, a 1948. ponovno se vraća u Francusku i nastanjuje na njenom jugu. Tri grada su ga odredila i uvijek su na njegovim slikama: Vitebsk - mjesto djetinjstva i odrastanja, Pariz koji ga je prigrlio kao umjetnika i Vence, njegovo posljednje odredište. Iako je sedam godina tijekom rata živio u New Yorku, nema ga ni na jednoj njegovoj slici. 1952. oženio se po drugi put ruskinjom Valentinom Brodski koja mu je bila veliki oslonac u životu.
Ostatak je svog dugog života Chagall posvetio izradi tapiserija, grafika, mozaika, vitraja, skulptura i zidnih slika. Na svojim je slikama prikazivao stvarnost koja je često bila gruba. Radi te surove realnosti slike mu nisu ljepuškaste već mračne i teške. Unatoč tomu u promatraču bude nadu i životni optimizam. Na jednome se mjestu pojavljuju i židovski folklor, geometrijska umjetnost, neoprimitivizam, figuracija i apstrakcija. Nadrealisti su ga obožavali i pokušavali privući u njihov pokret, ali Chagall uvijek ostaje vjeran modernizmu i vlastitom poimanju umjetnosti.
Umro je u Saint-Paul-de-Vence 29. ožujka 1985.
