Na današnji dan

Chagall – umjetnost u pričama

Marc Chagall

Jedan od najpoznatijih modernističkih slikara svih vremena, židovsko-bjelorusko-francusko-američki umjetnik Marc Chagall, umro je na današnji dan, 29. ožujka 1985. u 99. godini života.

Chagall ostaje zapamćen po svojim slikama jedinstvena izričaja prožetima dubokim emocijama. Njegovo slikarstvo ispreda priče o djedu koji se penje na krov kuće, o čovjeku koji ima sedam prstiju, o ljubavi svog života Belli Rosenfeld, o odrastanju i djetinjstvu, o tradiciji židovskog naroda, o djeci i ljudima iz cirkusa, klaunovima...

Mojša Zaharavič Šahalau, kako je njegovo pravo ime, rođen je u Vitebsku u Bjelorusiji 7. srpnja 1887. godine u siromašnoj židovskoj obitelji kao prvo od devetero djece. 1907. upisuje se na studij na Carskoj školi za lijepe umjetnosti u St. Peterburgu i već zarana gradi svoj vlastiti izričaj i doživljava uspjeh. Prve poznate slike nastaju upravo u tom razdoblju, a samo godinu dana kasnije prvi se put pojavljuju lebdeći likovi koji će odrediti njegov opus sljedećih 80 godina.

Chagallova umjetnost

Nakon studija seli se u Pariz koji bi zasigurno postao njegovim novim domom da ga prigodom kratkog posjeta domovini ne zatiče Prvi svjetski rat. Sljedeće godine ženi se Bellom Rosenfeld, ljubavi svoga života, koju je upoznao 1909. i kojoj je posvetio čitav niz djela na kojima veliča njihovu ljubav, čak i nakon njezine smrti trideset godina kasnije. Njegov kratak posjet domovini odužio se na osam godina pa tek 1922. potaknut neprijateljskim raspoloženjem prema njegovoj apolitičnoj umjetnosti, Chagall se s obitelji nastanjuje u Francuskoj, gdje se bavi ilustracijama u gvašu i bakropisu, nastavljajući svoju slikarsku karijeru.

 
"Rođendan", Marc Chagall, 1915., FOTO: totallyhistory.com
 

Sretno, mirno i vrlo uspješno stvaralačko razdoblje ispunjeno radom i putovanjima uskoro zasjenjuje uspon fašizma što se odražava i u njegovim, sada sumornim, djelima. 1937. Chagall dobiva francusko državljanstvo, ali se ono poništava početkom Drugog svjetskog rata kada Francusku zaposjeda njemačka vojska. Nacisti su njegovu umjetnost smatrali izopačenom pa ga progone i kao nastranog umjetnika i kao židova. Zahvaljujući američkom posredovanju pušten je iz zatvora nakon što je 1941. uhapšen te ponovno odlazi u izbjeglištvo.

Poslijeratne godine

U Sjedinjenim Američkim Državama iznenada mu umire Bella, a 1948. ponovno se vraća u Francusku i nastanjuje na njenom jugu. Tri grada su ga odredila i uvijek su na njegovim slikama: Vitebsk - mjesto djetinjstva i odrastanja, Pariz koji ga je prigrlio kao umjetnika i Vence, njegovo posljednje odredište. Iako je sedam godina tijekom rata živio u New Yorku, nema ga ni na jednoj njegovoj slici. 1952. oženio se po drugi put ruskinjom Valentinom Brodski koja mu je bila veliki oslonac u životu.

Ostatak je svog dugog života Chagall posvetio izradi tapiserija, grafika, mozaika, vitraja, skulptura i zidnih slika. Na svojim je slikama prikazivao stvarnost koja je često bila gruba. Radi te surove realnosti slike mu nisu ljepuškaste već mračne i teške. Unatoč tomu u promatraču bude nadu i životni optimizam. Na jednome se mjestu pojavljuju i židovski folklor, geometrijska umjetnost, neoprimitivizam, figuracija i apstrakcija. Nadrealisti su ga obožavali i pokušavali privući u njihov pokret, ali Chagall uvijek ostaje vjeran modernizmu i vlastitom poimanju umjetnosti.

Umro je u Saint-Paul-de-Vence 29. ožujka 1985.

Komentari na članak

Vezani članci

Josip Dragnić

Intervju s Josipom Dragnićem

„Ovogodišnji MAGfestival nudi pravo putovanje kroz stoljeća i glazbene stilove“

MAGfestival, jedan od najboljih međunarodnih festivala komorne glazbe u Europi koji je bio vjetar u leđa nekim današnjim međunarodno priznatim hrvatskim komornim sastavima, poput Kvarteta saksofona Papandopulo i Hrvatskog gudačkog kvarteta, danas je uspješno završio sedmu godinu održavanja. Tim smo povodom razgovarali s Josipom Dragnićem, jednim od organizatora i pokretača ovog vrhunskog festivala.

Predstava "Slikari rudari"

„Ako je mogao i Henry Moore, mogu i ja.”

Umjetnost nije samo za obrazovane!

Treba uvijek težiti višem jer će se jednog dana prilika ukazati. Treba je znati uhvatiti i iskoristiti. Potreban je samo naš čisti um i da zapitamo sebe je li to ono što zapravo želimo. Kasnije, ako propustimo priliku, tko zna hoće li nam druga pokucati na vrata. Jednom kada ju propustiš, gubiš mogućnost napredovanja. Prevlada osjećaj razočaranosti i budemo mirni baš kao i Oliver.

Edvard Munch, Self-portrait

Na današnji dan

FOTO: Tjeskoba i depresija zatočene na slikarskome platnu Edvarda Muncha

Na današnji dan rođen je umjetnik koji je od malih nogu bio proganjan demonima tragedije, tjeskobe i depresije, umjetnik koji je na slikarskome platnu zatočio one najdublje osjećaje i trenutke, unutarnju prirodu nevidljivu ljudskome oku.

FOTO

Studenti kreativci - predstavljamo Luciju Maradin

„Ne bih mogla ni mjesec dana izdržati da nešto ne načrčkam“

Lucija je studentica prve godine strojarstva, ali istovremeno i prava kreativna duša. Najdraže joj je oslikavanje zidova i raznoraznih predmeta, a kaže da najviše inspiracije dolazi baš kad bi se trebala posvetiti učenju.

Slikarstvo

Serija strukovnih radionica

Kreativci postaju profesionalni umjetnici zahvaljujući HDLU-u Zagreb

HDLU Zagreb organizira seriju besplatnih strukovnih radionica vizualnih komunikacija i kulturnog marketinga namijenjenih zainteresiranim likovnim umjetnicima. Prijave za sudjelovanje traju do 5. rujna.