Na današnji dan

Benjamin Franklin pomoću zmaja napravio veliki korak za znanost

Benjamin Franklin i zmaj

Benjamin Franlin jedan je od najvažnijih ljudi američke povijesti. Prije 264 godine započeo je s pothvatom kojim je znatno unaprijedio znanost.

Kako biste vi dokazali da tijekom udara groma nastaje elektricitet? A kako biste to dokazali bez moderne opreme prije 264 godine? Benjamin Franklin je tada imao ideju. Na današnji dan, 10. lipnja 1752. uputio se sa sinom u polje naoružan plastičnim zmajem s metalnim vrhom, koncima od konoplje i ključem. Zmaj mu je bio potreban da bi ga vinuo u oblake bogate munjama. Kao i svaki drugi neshvaćeni um ispred svog doba, bojao se podsmijeha pa o pothvatu nije govorio nikom.

Pokus u početku nije obećavao. Kada je već pomislio odustati, primijetio je neobično ponašanje konaca zavezanih za rubove. Činilo se kao da su spojeni na struju. No, to nije bio dovoljan dokaz. Franklin je želio potpuno učvrstiti svoju teoriju. Na zmaja je spojio ključ, pustio ga još više i čekao. Strpljenje se isplatilo. Na kraju ključa jasno se vidjela iskra, a zbog vlage od kiše konci su, skupa s ključem, počeli akumulirati znatnu količinu elektriciteta. Dokazao je da njegova teorija drži vodu. U to vrijeme, nakon više od deset godina njegova proučavanja, to je bio velik korak za znanost.

Benjamin Fraklin jedan je od 17-ero djece njegova oca, rođen 17. siječnja 1706. u Bostonu. Službeno obrazovanje prekinuo je s 10 godina nakon čega se bavio tiskarskim poslom. Uz znanstveni rad, tiskao je novine i izdavao almanahe pod pseudonimom Richard Saunders.

– Ili napiši nešto vrijedno čitanja ili čini nešto vrijedno pisanja. – moto je koji ga je vodio.

Uz sve to, podigao je knjižnicu, osiguravajuću tvrtku, gradsku bolnicu i akademiju u Philadephiji koja će kasnije postati Sveučilište u Pennsylvaniji. Baterija, električar i vodič riječi su za koje mu dugujemo. Preko četiri desetljeća bio je aktivan u politici i smatra se jednim od očeva SAD-a. Jedini je političar koji je potpisao sve četiri fundamentalne povelje pri osnivanju Država  Deklaraciju neovisnosti (1776.), Savez s Francuskom protiv Velike Britanije (1778.), Pariški sporazum za uspostavljanje mira s Britancima (1783.) i Američki ustav (1787.). Preminuo je u 84. godini života.

Franklin je jedan od pionira korištenja zmajeva u znanosti, a početkom 20. stoljeća oni se sve više koriste u te svrhe. Još su starim Kinezima i Japancima služili kao jeftin oblik komunikacije i prijenos materijala, ali i za stvaranje glazbe. Vjeruje se da ti šareni, zabavni nebeski ukrasi datiraju od 800. g. pr. Kr kada se interes za njima proširio iz Kine, preko Indije, do Europe.

Komentari na članak

Vezani članci

Sveučilišni kampus

Međunarodna konferencija

Inovativni pristup rješavanju ekonomskih problema na Sveučilištu u Dubrovniku

Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju priprema konferenciju kojoj će nazočiti nastavnici, znanstvenici, predstavnici lokalne i regionalne samouprave, gospodarstva, civilnog društva kako bi prikazali postignuća svojih empirijskih ekonomskih i društvenih istraživanja o aktualnoj ekonomskoj problematici.

Croatoan, naziv uklesan u drvenu ogradu

Teorije o mističnom nestanku „izgubljene kolonije"

Gdje je nestala kolonija Roanok?

Inspiracija za mnoge znanstvenofantastične serije i filmove, izgubljena kolonija Roanok. 90 muškaraca, 17 žena i 11 djece nestalo je ostavljajući za sobom samo natpis „Croatoan". Istražili smo povijest dolaska Engleza na prostor sjeverne Amerike te zaključili predstavlja li „Croatoan" Hrvate!

Rasputin

Na današnji dan

Krvavo ubojstvo Rasputina

Za vrijeme vladavine ruskog cara Nikole II. na dvoru je živio i radio svećenik, mistik i izlječitelj Rasputin. Uživao je veliko povjerenje carice te je nakon odlaska cara u rat preko nje vladao Rusijom. S ciljem svrgavanja carske vlasti, ubijen je za vrijeme Ruske revolucije.

22 ukleta kampusa

Studentski život iz horor filma

FOTO: 22 ukleta kampusa u SAD-u

Donosimo vam priče o kampusima u Sjedinjenim Američkim Državama koje kao da su preslikane iz najstrašnijih horor filmova.

Znanstveni kvart 2017.

Edukativno-zabavni sadržaj na Interliberu

Je li biti znanstvenik fora ili noćna mora, doznajte na Znanstvenom kvartu

Troje renomiranih hrvatskih znanstvenika, dr. sc. Saša Ceci, doc. dr. sc. Vladimir Stilinović te doc. dr. sc. Nikola Poljak, otkrit će svoj odgovor na pitanje: „Znanstvenik: fora ili noćna mora?“ tijekom šestodnevnog programa Znanstvenog kvarta koji se odvija na Interliberu.