Na današnji dan

Američki građanski rat

New York noću

„Whenever I hear anyone arguing for slavery I feel a strong impulse to see it tried on him personally“ - Abraham Lincoln

Rat koji su vodile odcjepljenje južne države SAD-a i centralne vlasti podržane od strane sjevernih država trajao je od 1861. do 1865. smatra se jednim od najkrvavijih sukoba u američkoj povijesti jer su žrtve bile veće od svih ostalih ratova američkoga naroda zajedno. Nepomirljiva je bila suprotnost između industrijski razvijenog buržoaskog Sjevera i agrarnog robovlasničkog Juga, a ropstvo u južnim državama SAD-a sve je više kočilo industrijski, kapitalistički i društveni razvoj čitave zemlje.

Sredinom 19. stoljeća, pokret koji je težio k ukidanju ropstva, abolicionizam, sve je više počeo dobivati na značenju. Nakon Lincolnova dolaska na vlast 1860. sukob između robovlasnika i abolicionista počeo se sve više zaoštravati pa su južne države uskoro započele kampanju za odcjepljenje.

Konfederacija i Unija - Početak rata

U veljači 1861. u Montgomeryju u Alabami, Južna Karolina, Georgija, Alabama, Florida, Mississippi, Louisiana i Texas stvorile su novu zajednicu - Konfederaciju s privremenom vladom na čijem je čelu bio vlasnik plantaža Jefferson Davis. Iako predsjednik Lincoln nije priznao zakonitost toga čina pokušao je riješiti novonastalu situaciju mirnim putem, bezuspješno.

Formalni je početak rata bio na današnji dan, 12. travnja 1861. kada su južnjaci napali vojnike na utvrđenom otoku Fort Sumteru pokraj Charlestona. Ubrzo su se zemljama Konfederacije priključile i Sjeverna Karolina, Arkansas, Virginia i Tennessee dok su teritorij Unije sada činile 23 od 34 savezne države. U sukobu je sudjelovalo 22 milijuna sjevernjaka naspram 9 milijuna južnjaka od kojih su jednu trećinu činili robovi.

Ukidanje ropstva i kapitulacija Juga

U početku su obje strane doživjele podjednake uspjehe, no kada je konfederacijski general Robert E. Lee postigao nekoliko uzastopnih pobjeda, Lincoln polako prelazi na revolucionarnije i žustrije vođenje rata pa zapovjedništvo povjerava generalu Ulyssesu Grantu, a iz državne uprave izbacuje sve pristaše Juga. godine 1862. zemlja je podijeljena farmerima, a 1. siječnja 1863. proglašeno je ukidanje ropstva.

Ukidanje ropstva rezultiralo je sve većim zanimanjem javnosti za dogođaje u ratu, a u sjevernjačku vojsku sve više počinju stizati dobrovojno mnogobrojni europski emigranti. 1863. general Lee biva poražen kod Gettysburga, Grant osvaja New Orleans te zauzima cijelu dolinu Mississippija. Osvojivši Atlantu 1864. general Sherman prodire do Atlantika. Južnjačke su postrojbe službeno kapitulirale 9. travnja 1865. kod Appomattoxa.

Posljedice rata

Samo pet dana nakon završetka rata, Abraham Lincoln ubijen je u atentatu. Sukob između Sjevera i Juga ne smiruje se sve do 1872. kada je donesen Zakon o amnestiji što je rezultiralo postepenim vraćanjem južnjaka u Kongres kada ponovo dobivaju svoja politička prava.

Rat je za sobom ostavio preko 600 000 žrtava, a nakon njega je održano prvo suđenje ratnim zločincima u povijesti. Uskoro dolazi do mnogih pozitivnih promjena - do modernizacije gospodarstva koje je prije bilo ograničeno isključivo na Sjever, počinje jačati proizvodnja, prirodnim prirastom i naseljavanjem populacija se uskoro udvostručava, no ono najvažnije, skoro 4 milijuna robova postaje napokon slobodno.

Komentari na članak

Vezani članci

Bang

Popularizacija stripova

Jesu li stripovi rezervirani za mušku publiku?

To je pitanje na koje bi svatko odgovorio s „Ne“, ali činjenica jest da su stripovi, kao i mnogi drugi hobiji društveno određeni samo za jedan rod. Trenutno najslikovitiji primjer za našu publiku jest serija „Teorija velikog praska“ u kojem pet šmokljana fantastičnih u područjima fizike i kemije jednako (i možda preuživljeno) uživaju u čarima stripova i igrica. 

Književna večer s Borbenom Vladovićem

Projekt Kulture snova

Pozivaju se mladi autori i ljubitelji književnosti na „Piščevu noć”

„Piščeva noć” novi je projekt Kulture snova koji će se održati 16. ožujka u 19 sati. Ulaz je slobodan.

Predavanje "Teorija brojeva i kriptografija"

Sveučilište u Zadru

Predavanje „Teorija brojeva i kriptografija"

Ovaj petak na Novom kampusu Sveučilišta u Zadru poslušajte predavanje akademika Andreja Dujella o ljudskoj komunikaciji.

privatni album

Intervju s Renatom Lučić

Od studija povijesti, preko Akademije i snimanja filmova, do „Liburnia film festivala”

Renata je još u djetinjstvu voljela provoditi dane u videoteci gdje bi satima birala filmove koje će gledati. No, tada još nije razmišljala da bi se mogla baviti filmskom režijom. U dvadesetima je ljubav prema filmovima počela rasti te upisuje svoju prvu filmsku radionicu gdje je usvojila znanja, napisala scenarij i snimila svoj prvi film.

Christie

Na današnji dan

Rođena Agatha Christie, "kraljica krimića"

Prije točno 125 godina na današnji dan rođena je jedna od najpoznatijih i najpopularnijih autorica kriminalističkih romana na svijetu.