57. godišnjica smrti Marije Jurić Zagorke
Prva politička novinarka u jugoistočnoj Europi početkom 20. stoljeća preminula na današnji dan, 29. studenog 1957.godine
Prva politička novinarka u jugoistočnoj Europi početkom 20. stoljeća preminula na današnji dan, 29. studenog 1957.godine
Marija Jurić Zagorka rođena je 3. ožujka 1873. godine na plemićkom dvoru Negovec blizu Vrbovca. Već je u ranoj školskoj dobi pokazivala interes i talent za pisanje. Iako joj roditelji nisu priuštili daljnje školovanje, to je nije spriječilo da stigne do samog vrha novinarstva svog vremena.
Prisilna udaja u mađarsku obitelj dovela ju je do živčanog sloma te je nakon 3 godine pobjegla u Zagreb gdje započinje svoju bogatu novinarsku i spisateljsku karijeru. Od 1895. do 1910. piše za, tada najčitaniji, Obzor. Od anonimne novinarke dogurala je do afirmirane političke reporterke (reportaža, kao novinarska vrsta, razvila se upravo iz Zagorkina rada).
Žene u novinarstvu bile su potpuna nepoznanica u vrijeme Marije Jurić Zagorke. Evo kako o tome piše sama Marija:
„Svugdje sam bila dočekivana s nepovjerenjem i prezirom jer je žena u politici u 19. stoljeću bila smatrana poput žene u javnoj kući. U redakciji Obzora svatko me gledao s čuđenjem ...“.
U početku je Zagorka svoje tekstove objavljivala pod lažnim muškim pseudonimima. Iako joj je bilo teško afirmirati se kao sposobna žena u novinarstvu, nije odustajala jer joj je taj posao „bio potrebom života kao hrana, zrak i sunce tijelu“, a svoje je političko djelovanje smatrala posve prirodnim. Kao prva hrvatska novinarka i žestoka feministkinja morala se svakodnevno suočavati s neprijateljstvom kolega i ostatka društva.
Napokon 1910. nalazi potporu u Josipu Jurju Strossmayeru te počinje pisati humoreske, pripovijetke i romane (prvenstveno povijesne).
Kako navodi Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH, Zagorku nakon njezinih uspješnih književnih djela čitatelji smatraju „spisateljskim fenomenom“ i prozivaju „gričkom vilom“ te „kraljicom Hrvata“.
Neka od poznatijih djela koja se i danas iščitavaju sa zanimanjem su: „Grička vještica”, „Gordana”, „Evica Gupčeva”, „Kći Lortščaka” i mnoga druga.
Preminula je u Zagrebu na današnji dan, 29. studenog 1957 u 84. godini života.
Svojim spisateljskim opusom obilježila je živote ljudi svog vremena i djetinjstva mnogih, danas odraslih ljudi, koji upravo njezine romane smatraju „knjigama svoje mladosti“. Zagorkine hrabrost i ustrajnost pokazale su se presudnima za afirmaciju žena, kako u novinarstvu i politici, tako i u svim ostalih sferama javnog života. I dan danas, Marija Jurić Zagorka ostaje simbolom borbe za prava žena početkom 20. stoljeća.
