Na današnji dan

57. godišnjica smrti Marije Jurić Zagorke

M. J. Zagorka

Prva politička novinarka u jugoistočnoj Europi početkom 20. stoljeća preminula na današnji dan, 29. studenog 1957.godine

Marija Jurić Zagorka rođena je 3. ožujka 1873. godine na plemićkom dvoru Negovec blizu Vrbovca. Već je u ranoj školskoj dobi pokazivala interes i talent za pisanje. Iako joj roditelji nisu priuštili daljnje školovanje, to je nije spriječilo da stigne do samog vrha novinarstva svog vremena.

Prisilna udaja u mađarsku obitelj dovela ju je do živčanog sloma te je nakon 3 godine pobjegla u Zagreb gdje započinje svoju bogatu novinarsku i spisateljsku karijeru. Od 1895. do 1910. piše za, tada najčitaniji, Obzor. Od anonimne novinarke dogurala je do afirmirane političke reporterke (reportaža, kao novinarska vrsta, razvila se upravo iz Zagorkina rada).

Žene u novinarstvu bile su potpuna nepoznanica u vrijeme Marije Jurić Zagorke. Evo kako o tome piše sama Marija:

„Svugdje sam bila dočekivana s nepovjerenjem i prezirom jer je žena u politici u 19. stoljeću bila smatrana poput žene u javnoj kući. U redakciji Obzora svatko me gledao s čuđenjem ...“.

U početku je Zagorka svoje tekstove objavljivala pod lažnim muškim pseudonimima. Iako joj je bilo teško afirmirati se kao sposobna žena u novinarstvu, nije odustajala jer joj je taj posao „bio potrebom života kao hrana, zrak i sunce tijelu“, a svoje je političko djelovanje smatrala posve prirodnim. Kao prva hrvatska novinarka i žestoka feministkinja morala se svakodnevno suočavati s neprijateljstvom kolega i ostatka društva.

Napokon 1910. nalazi potporu u Josipu Jurju Strossmayeru te počinje pisati humoreske, pripovijetke i romane (prvenstveno povijesne).

Kako navodi Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH, Zagorku nakon njezinih uspješnih književnih djela čitatelji smatraju „spisateljskim fenomenom“ i prozivaju „gričkom vilom“ te „kraljicom Hrvata“.

Neka od poznatijih djela koja se i danas iščitavaju sa zanimanjem su: „Grička vještica”, „Gordana”, „Evica Gupčeva”, „Kći Lortščaka” i mnoga druga.

Preminula je u Zagrebu na današnji dan, 29. studenog 1957 u 84. godini života.

Svojim spisateljskim opusom obilježila je živote ljudi svog vremena i djetinjstva mnogih, danas odraslih ljudi, koji upravo njezine romane smatraju „knjigama svoje mladosti“. Zagorkine hrabrost i ustrajnost pokazale su se presudnima za afirmaciju žena, kako u novinarstvu i politici, tako i u svim ostalih sferama javnog života. I dan danas, Marija Jurić Zagorka ostaje simbolom borbe za prava žena početkom 20. stoljeća.

Komentari na članak

Vezani članci

Izbjeglice

Izbjeglička kriza u Europi

VIDEO: Prosvjedi za i protiv izbjeglica širom Europe

Tisuće prosvjednika okupilo se prošle subote u europskim prijestolnicama kako bi iskazali potporu i solidarnost s izbjeglicama. Istovremeni su u Varšavi, Bratislavi i Pragu održani protuimigracijski prosvjedi.

Filmofeel

Uživajte u filmskim naslovima

HT najavljuje ekskluzivnu ponudu filmova sa Zagreb Film Festivala

Zahvaljujući vrlo dobroj suradnji ZFF-a i HT-a, brojni zaljubljenici u film koji nažalost, neće moći posjetiti Festival, moći će putem MAXtv-a u svojim domovima uživati  premijerno u brojnim filmskim naslovima s ovogodišnjeg ZFF-a.

Facebook logo

Nije se samo „news feed” promijenio

Novi izgled Facebook stranica

Facebook uvodi promjene u izgledu Facebook stranica samo par dana nakon što je objavio promjene u izgledu „news feeda”.

Mažoretkinje nastupaju

Povratak u Zagreb s tri zlatne medalje

Zagrebačke mažoretkinje obranile titulu europskih prvakinja!

Među čak 170 formacija i neformacija s preko 1600 mažoretkinja, Zagrebačke mažoretkinje ponovno su dokazale svoju izvrsnost osvojivši europsko zlato u kadetskoj, juniorskoj i seniorskoj skupini. Europsko prvenstvo mažoretkinja održavalo se od 27. do 30. kolovoza 2015. u francuskom gradu Albiju.

Sirijske izbjeglice - dijete

Komentar novinarke portala Studentski.hr

Zašto se toliko raspravlja o pomoći, umjesto da se pomogne?

Tjednima traje opsadno stanje izbjeglica u susjednim zemljama, svjedočimo svakodnevnim video zapisima i slikama sustavnog ugnjetavanja tih ljudi, ali pitanje koja se proteže vezano za njih nije kako im pomoći, nego što ako dođu kod nas?