Prije 30 godina iz prometa povučena posljednja parna lokomotiva u Hrvatskoj

Malo je toga promijenilo ljudski život kao izum parnog stroja koji je 1781. godine patentirao James Watt. Parni stroj revolucionarizirao je mnoga područja života omogućivši industrijsku revoluciju, a time i jednostavniju i jeftiniju proizvodnju proizvoda u svakodnevnoj upotrebi. Promijenio je i putovanja učinivši ih ugodnijima i bržima te je povezujući sve udaljenije krajeve parnim brodovima i lokomotivama olakšao i trgovinu.

Početkom suvremenog željezničkog prometa danas se smatra uvođenje parne lokomotive, no željeznički promet javlja se znatno ranije, još 1550-ih godina u Njemačkoj, prvenstveno u rudnicima. Prve su tračnice bile od drveta, a vagone su vukli konji. Početkom 18. stoljeća drvene su tračnice zamijenjene željeznima, a krajem 18. stoljeća engleski inženjer William Jessop dizajnirao je tračnice po kojima su vozili vagoni s kotačima s utorima.

Prvu parnu lokomotivu konstruirao je Richard Trevithick, no njegova se željeznica pokazala nezadovoljavajućom jer je bila preteška i uzrokovala pucanje tračnica i iskakanje kompozicije. 1821. godine George Stephenson uspio je uvjeriti rukovodeće ljude u rudnicima u Darlingtonu da bi se korištenjem parne lokomotive moglo prevesti 50 puta više ugljena u jednom putovanju. Stephenson je u upotrebu uveo klipove i cilindre te kotače s utorima koji su omogućili da vlakovi ne iskaču iz tračnica što je do tada bio čest slučaj. Prva javna željeznica na svijetu puštena je u promet 27. rujna 1825. godine između Stocktona i Darlingtona što je označilo početak ubrzane izgradnje pruga za javni promet.

U Hrvatskoj je prva parnjača prošla 1860. godine novoizgrađenom prugom između Kotoribe i Macinca u Međimurju, a dvije je godine kasnije prvi vlak prošao prugom Zidani Most – Zagreb – Sisak. 1937. godine u Hrvatskoj je započela i proizvodnja parnih lokomotiva, i to u ondašnjoj Prvoj jugoslavenskoj tvornici lokomotiva i mostova u Slavonskom Brodu, današnjem Holdingu Đuro Đaković. Parna je vuča intenzivno korištena stotinu godina, sve do 1960-ih godina kad su se u promet počela uvoditi električna i dizelska vozila. Uvođenjem lokomotiva na suvremenije pogone, sustavno je smanjivan broj parnih lokomotiva u prometu. Posljednja parna lokomotiva u Hrvatskoj, koja je do 20. srpnja 1988. prometovala na pruzi između Pleternice i Našica, službeno je otpremljena i umirovljena 23. rujna 1988. godine s kolodvora Pakrac.