Na današnji dan

200. obljetnica bitke kod Waterlooa

Bitka kod Waterlooa

Napoleon Bonaparte, jedan od najvećih vojnih stratega u povijesti, konačni poraz doživio je prije točno 200 godina.

Briljantnog francuskog vojskovođu i jednog od najvećih vojnih stratega u povijesti, Napoleona Bonapartea, često nazivaju djetetom Francuske revolucije, čije ideje su se širile Europom u krvi i ratu.

Napoleon, uspješni general, osiguravši si potporu vojske i slavu stečenu pobjedama, 1799. godine izvršio je državni udar te stupio na čelo francuske države s titulom prvog konzula. Kad je uspostavio vlast, započeo je rješavati aktualne probleme u zemlji. Promijenio je državnu upravu i unaprijedio pravni sustav. Građanski zakonik, koji je uveden u to vrijeme, i danas je temelj pravnoga sustava brojnih država.

Godine 1804. Napoleon se okrunio za cara u katedrali Notre Dame, u Parizu. U godinama, koje su uslijedile, nastavio je nizati vojne pobjede i širiti granice francuske države. Neke europske države su prestale postojati, a druge su bile ovisne o njemu. Na vrhuncu slave imao je oko 82 milijuna ljudi pod svojom vlašću.

Početak kraja njegove vladavine bio je 1812. godine, kada je doživio katastrofalan poraz u ratu protiv Rusije. Potaknuti time, europski vladari sklopili su vojni savez te naredne godine u bitci naroda, kod Leipziga, svladali Napoleona.

Bio je prisiljen odreći se prijestolja i prognan je na otok Elbu. Ipak, vratio se na vlast u ožujku 1815. godine. Njegovih sto dana vladanja završilo je bitkom kod Waterlooa. U nedjelju 18. lipnja 1815. na bojnom polju kod grada Waterlooa u Belgiji započeo je sukob između Napoleonove vojske te združene britanske, germanske i flamanske, koju je predvodio britanski vojvoda od Wellingtona.

Spomenik bitci kod Waterlooa

FOTO: Jean-Pol GRANDMONT/Wikipedia

Napoleon je odgađao početak napada zbog mokroga tla. Upravo to odgađanje, omogućilo je da se Wellingtonovoj vojsci pridruži pruska. To su ujedno i mogući razlozi Napoleonova poraza, kojima treba dodati i Wellingtonovu vojnu strategiju i bolje poznavanje terena. Ukupno je stradalo oko 25 tisuća francuskih vojnika te oko 23 tisuća savezničkih. Napoleon je prognan na otočić Svetu Helenu, gdje je umro 1821. godine. Napoleonov poraz označio je kraj njegove vladavine i kraj ratnih sukoba tako velikih razmjera u Europi.

Na današnjoj 200. obljetnici ove ključne povijesne bitke upravo će poruke mira biti upućene Europi i svijetu. Na istome polju kod Waterlooa bit će održana rekonstrukcija slavne bitke. Radi se o najvećoj rekonstrukciji bitke iz Napoleonova doba, u kojoj će sudjelovati više od 5000 statista. Osim njih, u bitci će biti oko 300 konja i 100 topova, a sve će pratiti više od 200 000 gledatelja.

Na službenoj stranici Waterloo 2015 možete odbrojavati sekunde do početka ovoga spektakla, a potom ga i pratiti putem live streama.

Komentari na članak

Vezani članci

Salvador Dali

Na današnji dan

Umro Salvador Dali

"There is only one difference between a madman and me. The madman thinks he is sane. I know I am mad." - Salvador Dali

Slika "Dolazak Hrvata na Jadran" (Oton Iveković)

Denis Mahmutović

Legenda o kmečanju Hrvata – od stoljeća sedmog

Sljedeća pripovijetka, koliko god ona nekome blesavo zvučala, jedini je logičan način, jedino razumno rješenje koje sam iznašao u besanom traženju povijesnog okidača za današnje kolektivno traženje uvredljive dlake u nacionalnom jajetu.

Državni arhiv

Na današnji dan

Postavljeni temelji Hrvatskog državnog arhiva

Hrvatski državni arhiv je središnja arhivska ustanova kojoj je u nadležnosti prikupljanje hrvatske i svjetske arhivske građe. Začetak joj se bilježi u današnjem danu, 23. prosinca 1643. godine.

Woodstock

Na današnji dan

Kaotično okupljanje pola milijuna hipija na prvom Woodstock Music Festivalu

Na današnji dan, davne 1969. godine, započeo je festival američke mlade kontrakulture. Tijekom četiri dana, u Bethelu su karijeru započeli novi glazbenici poput Santane, Joe Cockera i Crosby, Stills, Nash & Young.

Izložba „845⁰C Ad Turres“

Arheološki muzej u Zagrebu

Kratki naziv izložbe „845⁰C Ad Turres“ skriva dugu i zanimljivu povijest antičke Crikvenice

Priča o antičkoj Crikvenici stara 2000 godina predstavlja se posjetiteljima izložbe „845⁰C Ad Turres“ u Arheološkom muzeju u Zagrebu.