Na današnji dan

200. obljetnica bitke kod Waterlooa

Bitka kod Waterlooa

Napoleon Bonaparte, jedan od najvećih vojnih stratega u povijesti, konačni poraz doživio je prije točno 200 godina.

Briljantnog francuskog vojskovođu i jednog od najvećih vojnih stratega u povijesti, Napoleona Bonapartea, često nazivaju djetetom Francuske revolucije, čije ideje su se širile Europom u krvi i ratu.

Napoleon, uspješni general, osiguravši si potporu vojske i slavu stečenu pobjedama, 1799. godine izvršio je državni udar te stupio na čelo francuske države s titulom prvog konzula. Kad je uspostavio vlast, započeo je rješavati aktualne probleme u zemlji. Promijenio je državnu upravu i unaprijedio pravni sustav. Građanski zakonik, koji je uveden u to vrijeme, i danas je temelj pravnoga sustava brojnih država.

Godine 1804. Napoleon se okrunio za cara u katedrali Notre Dame, u Parizu. U godinama, koje su uslijedile, nastavio je nizati vojne pobjede i širiti granice francuske države. Neke europske države su prestale postojati, a druge su bile ovisne o njemu. Na vrhuncu slave imao je oko 82 milijuna ljudi pod svojom vlašću.

Početak kraja njegove vladavine bio je 1812. godine, kada je doživio katastrofalan poraz u ratu protiv Rusije. Potaknuti time, europski vladari sklopili su vojni savez te naredne godine u bitci naroda, kod Leipziga, svladali Napoleona.

Bio je prisiljen odreći se prijestolja i prognan je na otok Elbu. Ipak, vratio se na vlast u ožujku 1815. godine. Njegovih sto dana vladanja završilo je bitkom kod Waterlooa. U nedjelju 18. lipnja 1815. na bojnom polju kod grada Waterlooa u Belgiji započeo je sukob između Napoleonove vojske te združene britanske, germanske i flamanske, koju je predvodio britanski vojvoda od Wellingtona.

Spomenik bitci kod Waterlooa

FOTO: Jean-Pol GRANDMONT/Wikipedia

Napoleon je odgađao početak napada zbog mokroga tla. Upravo to odgađanje, omogućilo je da se Wellingtonovoj vojsci pridruži pruska. To su ujedno i mogući razlozi Napoleonova poraza, kojima treba dodati i Wellingtonovu vojnu strategiju i bolje poznavanje terena. Ukupno je stradalo oko 25 tisuća francuskih vojnika te oko 23 tisuća savezničkih. Napoleon je prognan na otočić Svetu Helenu, gdje je umro 1821. godine. Napoleonov poraz označio je kraj njegove vladavine i kraj ratnih sukoba tako velikih razmjera u Europi.

Na današnjoj 200. obljetnici ove ključne povijesne bitke upravo će poruke mira biti upućene Europi i svijetu. Na istome polju kod Waterlooa bit će održana rekonstrukcija slavne bitke. Radi se o najvećoj rekonstrukciji bitke iz Napoleonova doba, u kojoj će sudjelovati više od 5000 statista. Osim njih, u bitci će biti oko 300 konja i 100 topova, a sve će pratiti više od 200 000 gledatelja.

Na službenoj stranici Waterloo 2015 možete odbrojavati sekunde do početka ovoga spektakla, a potom ga i pratiti putem live streama.

Komentari na članak

Vezani članci

Lovac u žitu, FOTO: Flickr

Na današnji dan

65 godina kontroverznog prvijenca proze u trapericama

Na današnji je dan 1951. objavljen „Lovac u žitu“, roman kojim je J. D. Salinger proslavljen. Na 65. obljetnicu prvoga izdanja romana saznajte čime je zaslužio naslov jedne od najznačajnijih, ali i najkontroverznijih knjiga 20. stoljeća.

Vrijeme giganata

Muzej grada Zagreba

Industrijski giganti svjedoče o dramatičnim epizodama nacionalne i svjetske povijesti

U Muzeju grada Zagreba otvara se nova izložba „Vrijeme giganata“. Izložba nastoji doprinijeti javnom osvješćivanju industrijskog nasljeđa glavnoga grada.

Helena Trojanska

Predavanje o Heleni Trojanskoj

Najljepša žena antike u riječi, slici i na filmu

Predavanje će se sastojati od brojnih zanimljivih detalja iz života Helene Trojanske te će biti popraćeno ekskluzivnim videoinsertima iz popularnih filmova.

Telefon

Na današnji dan

VIDEO: Slučajni telefonski poziv promijenio smjer komunikacije

Na današnji je dan davne 1876. godine uspostavljen prvi telefonski poziv – Alexander G. Bell slučajno je telefonirao svome asistentu.

Plakat DIes

DSP Lucius

XIII. Dies Historiae: Pogled na društvo kroz prizmu zabave

17 izlagača govorit će o tome koji su sve čimbenici utjecali na razvoj oblika zabave tijekom povijesti, jesu li zabavni sadržaji isključivo posljedica kutlurno-društvenih procesa i o tome možemo li promatrati zabavu kao oruđe politike ondašnjih vladara.