Na današnji dan

200. obljetnica bitke kod Waterlooa

Bitka kod Waterlooa

Napoleon Bonaparte, jedan od najvećih vojnih stratega u povijesti, konačni poraz doživio je prije točno 200 godina.

Briljantnog francuskog vojskovođu i jednog od najvećih vojnih stratega u povijesti, Napoleona Bonapartea, često nazivaju djetetom Francuske revolucije, čije ideje su se širile Europom u krvi i ratu.

Napoleon, uspješni general, osiguravši si potporu vojske i slavu stečenu pobjedama, 1799. godine izvršio je državni udar te stupio na čelo francuske države s titulom prvog konzula. Kad je uspostavio vlast, započeo je rješavati aktualne probleme u zemlji.

Promijenio je državnu upravu i unaprijedio pravni sustav. Građanski zakonik, koji je uveden u to vrijeme, i danas je temelj pravnoga sustava brojnih država.

Godine 1804. Napoleon se okrunio za cara u katedrali Notre Dame, u Parizu. U godinama, koje su uslijedile, nastavio je nizati vojne pobjede i širiti granice francuske države. Neke europske države su prestale postojati, a druge su bile ovisne o njemu. Na vrhuncu slave imao je oko 82 milijuna ljudi pod svojom vlašću.

Početak kraja njegove vladavine bio je 1812. godine, kada je doživio katastrofalan poraz u ratu protiv Rusije. Potaknuti time, europski vladari sklopili su vojni savez te naredne godine u bitci naroda, kod Leipziga, svladali Napoleona.

Bio je prisiljen odreći se prijestolja i prognan je na otok Elbu. Ipak, vratio se na vlast u ožujku 1815. godine. Njegovih sto dana vladanja završilo je bitkom kod Waterlooa.

U nedjelju 18. lipnja 1815. na bojnom polju kod grada Waterlooa u Belgiji započeo je sukob između Napoleonove vojske te združene britanske, germanske i flamanske, koju je predvodio britanski vojvoda od Wellingtona.

Spomenik bitci kod Waterlooa
 
FOTO: Jean-Pol GRANDMONT/Wikipedia
 

Napoleon je odgađao početak napada zbog mokroga tla. Upravo to odgađanje, omogućilo je da se Wellingtonovoj vojsci pridruži pruska. To su ujedno i mogući razlozi Napoleonova poraza, kojima treba dodati i Wellingtonovu vojnu strategiju i bolje poznavanje terena.

Ukupno je stradalo oko 25 tisuća francuskih vojnika te oko 23 tisuća savezničkih. Napoleon je prognan na otočić Svetu Helenu, gdje je umro 1821. godine.

Napoleonov poraz označio je kraj njegove vladavine i kraj ratnih sukoba tako velikih razmjera u Europi.

Na današnjoj 200. obljetnici ove ključne povijesne bitke upravo će poruke mira biti upućene Europi i svijetu.

Na istome polju kod Waterlooa bit će održana rekonstrukcija slavne bitke. Radi se o najvećoj rekonstrukciji bitke iz Napoleonova doba, u kojoj će sudjelovati više od 5000 statista. Osim njih, u bitci će biti oko 300 konja i 100 topova, a sve će pratiti više od 200 000 gledatelja.

Na službenoj stranici Waterloo 2015 možete odbrojavati sekunde do početka ovoga spektakla, a potom ga i pratiti putem live streama.

Komentari na članak

Vezani članci

Knjiga

Za sve ljubitelje povijesti

Predstavljanje knjige Pavla Rittera Vitezovića

Na predstavljanju knjige sudjelovat će povjesničarka dr. sc. Zrinka Blažević, filolog dr. sc. Pavao Knezović, prevoditelj Petar Ušković Croata i urednik Ivan Bekavac Bašić.

Shizofrenija - ilustracija

Na današnji dan

Svjetski dan mentalnog zdravlja posvećen shizofreniji

Splitska Info zona odlučila je danas u 18:30 javnosti predstaviti radove osoba s psihičkim smetnjama i članova njihovih obitelji okupljenih u neformalnoj grupi uzajamne podrške Feniks Split.

RH

Na današnji dan

Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske

Prije 24 godine Republika Hrvatska međunarodno je priznata od većine europskih i svjetskih zemalja. Prva država koja je međunarodno priznala Hrvatsku bio je Island, a zatim su to učinile i brojne druge.

Cook na Havajima

Na današnji dan

James Cook otkrio Havaje

James Cook prvi je poznati Europljanin koji je stigao na Havaje.

Hrvatski studiji

III. interdisciplinarni studentski simpozij

DSP Lucius poziva studente da se prijave na simpozij o mitologizaciji povijesti

Na Hrvatskim studijima će se 20. travnja održati simpozij o razlozima i načinima mitologizacije povijesti. Za izlaganja se studenti trebaju prijaviti najkasnije do 20. ožujka.