„Saga o vješcu”

Zaroni u svijet čudovišnih bića i upoznaj legendarnog vješca

Posljednja želja

– Ljudi – Geralt je okrenuo glavu – vole izmišljati čudovišta i užase. Sami se sebi tada čine manje čudovišnima. Dok piju do besvijesti, varaju, kradu, mlate žene, more gladom stare bakice, umlaćuju sjekirom lisicu uhvaćenu u zamku ili špikaju strijelama zadnjeg preostalog na svijetu jednoroga, vole misliti da je Mora koja ulazi za svitanja u kolibe ipak čudovišnija i od njih. Pa im biva nekako lakše pri srcu. I lakše im je živjeti.

Ako ste pravi ljubitelj fantastike, teško da već niste čuli za Andrzeja Sapkowskoga. Ako niste ljubitelj fantastike – pripremite se na to da ćete postati. Sagu o vješcu čini sedam knjiga od kojih je prva Posljednja želja. Saga je postala bestseler ne samo u autorovoj rodnoj Poljskoj već i širom svijeta i prevedena je na brojne svjetske jezike, a nakladnička kuća Egmont pobrinula se za to da prve dvije knjige dobijemo i na hrvatskome jeziku. Prva je knjiga već spomenuta Posljednja želja, a druga je Mač sudbine. Saga o vješcu inspirirala je i poznatu računalnu igricu The Witcher, a uskoro ćemo ju moći pogledati i kao TV-seriju.

– Pričali su mi o vješcima. Upamtio sam da vješci otimaju malenu djecu koju onda hrane čarobnim biljem. Ona koja prežive i sama postaju vješcima, čarobnjaci su nadljudskih sposobnosti. Podučavaju ih ubijanju, iskorjenjuju im sve ljudske osjećaje i nagone. Pretvaraju ih u čudovišta koja trebaju ubijati druga čudovišta. Čuo sam da je zadnji tren da netko počne hvatati vješce. Jer čudovišta je sve manje, a vještaca sve više.

Očekivano, glavni je lik vještac Geralt iz Rivije. Za život zarađuje tako da ubija čudovišta – mantikore, upire, maglomore, zloradke, kvaternice, marene, vampire, vukodlake, štrige, kikimore, mavke... Sapkowski scene borbe donosi tako da čitatelj okreće stranicu za stranicom, a da to i ne primijeti – jedna scena pretače se u drugu, svaka napetija od prethodne. Autor ne troši vrijeme na opširne opise ako nisu potrebni, a istovremeno ne uskraćuje bogatstvo likova, radnje i duhovitih dijaloga.

Posljednju želju čini više priča koje međusobno povezuje Geralt i još nekoliko njemu bliskih osoba – neizostavni trubadur i blizak prijatelj Maslačak, svećenica Nenneke, Yennefer uz koju se veže i ljubavna priča – a svakoj je priči zajednička borba Geralta i nekog od prethodno navedenih čudovišta. Vještac je ipak puno više od pukog ubojice čudovišta; on drži do svoga moralnog kodeksa.

– Zlo je zlo, Stregobore. – rekao je ozbiljno vještac ustajući. – Manje, veće, srednje, svejedno, veličina je stvar dogovora, a granice nejasne. Nisam svetac, nisam u životu činio samo dobro. Ali ako moram birati između jednog zla i drugog, radije uopće ne biram.

Ovo djelo znanstvene fantastike prožeto je sarkastičnim humorom, a bajke koje su nam odavno poznate donesene su na nov način – mračniji i uzbudljiviji. Tako, recimo, priča o duhu iz ćupa koji ispunjava tri želje onome tko ga pronađe nije tako jednostavna kako bismo očekivali. Ovdje su duhovi zlobna i prevrtljiva bića i ne vole one koji ih trpaju u boce i zapovijedaju im. Ovdje će duhovi učiniti sve da onemoguće izgovaranje želja. A koja vas još bića u nekim novim zapletima očekuju na stranicama ovog napetog djela u izdanju Egmonta, saznat ćete samo ako zavirite među korice.

A jednoj sretnici ili jednom sretniku to ćemo i omogućiti jer za vas imamo primjerak knjige Posljednja želja. Za sudjelovanje u nagradnom natječaju potrebno je na objavu ovoga članka na Facebook stranici portala Studentski.hr ostaviti komentar s točnim odgovorom na pitanje: Kako se zove poznati vještac iz Sage o vješcu? Natječaj je otvoren do 5. srpnja u 12:00. 

Komentari na članak

Vezani članci

Nema, neka i ne bude

Recenzija knjige "Nema, neka i ne bude"

Dvije, tri, dvanaest o životima zapetljanima u monotoniji

Čitajući „Nema, neka i ne bude ” nisam mogla pobjeći od pitanja koliko su zapravo zdravi naši životi u takvim monotonijama i donekle nezdravim odnosima s drugim ljudima, ponajprije članovima obitelji – nebitno jesu li to naši očevi, majke, djeca, ujne, ujci, bake, djedovi.

Djela, Ranko Marinković

Na današnji dan

Preminuo književnik koji je izvlačio dramu iz svakodnevice i umjetnost iz ljudi

Na današnji je dan 2001. godine preminuo Ranko Marinković, jedan od ponajboljih pisaca 20. stoljeća koji je kroz univerzalne opreke prikazao čovjeka te njegov odnos prema životu i umjetnosti.

Predstava "Slikari rudari"

Nagradni natječaj

Poklanjamo ulaznice za predstavu „Slikari rudari”

Predstava „Slikari rudari” topla je drama-komedija Leeja Halla koja igra u sklopu Gavella i Europlakat Faira, a za koju u nagradnom natječaju dijelimo 2x2 ulaznice.

knjiga

Bijeg u alternativnu stvarnost

Distopijski romani koje bi trebali pročitati svi ljubitelji žanra

Distopijski nam romani najbolje otkrivaju tjeskobnu sadašnjost, a mi vam donosimo popis trenutno najpopularnijih.

Aldous Huxley

Na današnji dan

Rođendan autora jednog od najpoznatijih distopijskih romana

Jedan od najvećih umova rođen je na današnji dan 1894. godine, a istražujući svijet oko sebe i unutar sebe ostavio je za sobom 50 knjiga, kritičkih radova, pjesama i drama.