LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Premijera u Gavelli

Uprizorenje odrastanja obilježenog pukom borbom za preživljavanjem – „Sjećanje šume”

– Svijet u kojem odrasta protagonist doživljava dječački neposredno, punim plućima, još uvijek u nemogućnosti da na temelju svojih impresija i utisaka donese bilo kakav sud što njegov intenzivni doživljaj čini izrazito opipljivim i čitatelja suočava sa na trenutke teško podnošljivom, iskrenošću. – zapisala je Nina Bajsić.

– Svijet u kojem odrasta protagonist doživljava dječački neposredno, punim plućima, još uvijek u nemogućnosti da na temelju svojih impresija i utisaka donese bilo kakav sud što njegov intenzivni doživljaj čini izrazito opipljivim i čitatelja suočava sa na trenutke teško podnošljivom, iskrenošću. – zapisala je Nina Bajsić.

U srijedu, 31. siječnja 2018, u kazalištu Gavella očekuje nas nova premijera. Riječ je o predstavi Sjećanje šume Damira Karakaša u režiji Tamare Damjanović. 

Roman Sjećanje šume, okrunjen Kočićevim perom, dobitnik i prve nagrade Fric koju za najbolju neprevedenu prozu protekle godine dodjeljuje tjednik Express, mala je velika knjiga, snažna, ogoljena, surova proza u kojoj jezik titra na granici pojavnoga, priča o odrastanju u već prepoznatljivoj Lici Damira Karakaša, kraju gdje se emocije teško pokazuju i gdje nije lako biti drugačiji. Junak je senzibilni dječak, mladić sa srčanom manom, a epizode koje doživljava opore su, duhovite, živopisne minijature izuzetne topline i autentičnosti. Veterinari, vračare, sitni kriminalci, mrki djedovi i brižne majke, otac kao personifikacija neupitnog patrijarhata i životinje – slikoviti bestijarij u oku pripovjedača ništa manje sugestivan od svijeta ljudi. Autorice dramatizacije Tamara Damjanović i Nina Bajsić tekstu pristupaju kao pulsirajućem tkivu otvorenom za nadogradnju... 

– Sjećanje šume najiskreniji je i možda najpotresniji iskaz odnosa koji se u većoj ili manjoj mjeri provlači kroz sva Karakaševa djela – odnosa oca i sina. Predstava nastala po istoimenom romanu pred gledatelje iznosi priču o odrastanju u kraju koji ne nudi mnogo više od puke borbe za preživljavanje. U toj premisi leži i temeljni sukob protagonista i njegove okoline, dječaka koji traži više, koji se penje na vrhove drveća u potrazi za širom slikom od one čija očekivanja ne uspijeva ispuniti.

Svijet u kojem odrasta protagonist doživljava dječački neposredno, punim plućima, još uvijek u nemogućnosti da na temelju svojih impresija i utisaka donese bilo kakav sud što njegov intenzivni doživljaj čini izrazito opipljivim i čitatelja suočava sa na trenutke teško podnošljivom, iskrenošću. – zapisala je Nina Bajsić.

Damir Karakaš rođen je 1967. u selu Plašćica kod Brinja u Lici. Nekoliko godina radio je kao novinar Crne kronike u Splitu. Živio je u Bordeauxu i Parizu gdje se uzdržavao sviranjem harmonike. Objavio je knjigu putopisa Bosanci su dobri ljudi (1999), roman Kombetari (2000), zbirku priča Kino Lika (2001), roman Kako sam ušao u Europu (2004), zbirku priča Eskimi (2007), roman Sjajno mjesto za nesreću (2009), zbirku priča Pukovnik Beethoven (2012), roman Blue Moon (2014) te roman Sjećanje šume (2016) Prevođen je na desetak jezika. Živi u Zagrebu. 

– Sjećanje šume u formi dramskog teksta, kao i njegov prozni predak, satkano je od riječi, ali ono što je svojom osjetilnom suptilnošću ispričalo njima ne da se artikulirati. Iz te perspektive, traženje racionalnih razloga čini se viškom spram onog što je razumom nespoznatljivo, spram onoga što jednostavno treba tako biti. Ta priča i njezin čitatelj ćute se i bez riječi, bez objašnjenja. Postoji li ljepši razlog? – zapisala je redateljica Tamara Damjanović

Autorice dramatizacije jesu Tamara Damjanović i Nina Bajsić, scenografkinja je Dinka Jeričević, kostime potpisuje Marita Ćopo, glazbu Katarina Ranković. Autor je zvučnih efekata Nenad Kovačić, koreografkinja Nikolina Medak, a oblikovatelj svjetla Zdravko Stolnik.

Svijet Like na pozornicu donose: Filip Križan, Darko Milas, Ivana Bolanča, Ana Kvrgić, Tena Nemet Brankov, Igor Kovač, Amar Bukvić, Anja Đurinović Rakočević, Barbara Nola, Enes Vejzović i Janko Rakoš. 

FOTO: GAVELLA