Premijera u Art kinu Grič

Tko je koga, kako i zašto – teme su renesansne „Mušice“

Seks

„Mušica“ je lascivna komedija u čijem se središtu nalaze novac i seksualnost. Priča o muškarcima koji žele tuđe žene i o ženama koje vole više muškaraca.

Remek-djelo talijanskog glumca i komediografa Angela Beloca Ruzzantea Mušica (La Moschetta), komedija petočinka o lijepoj Ruzzanteovoj ženi Betiji, za koju se otimaju kum Menato i vojnik Tonin, u režiji Gorana Ribarića, bit će premijerno izvedena u Art kinu Grič ove subote, 10. lipnja, s početkom u 20 sati. Sjajnu glumačku ekipu čine: Ana Vilenica (Betija), Matija Čigir (Menato), Domagoj Janković (Tonin), Ljubo Zečević (Ruzzante) i Miro Gugić (Trubadur). Kostime je izradila Marita Ćopo, a scenografiju Vitold Košir. Za fotografiju je zaslužan Martin Horvat (Eventers), a  Bernarda Cesar i Marija Juza iz kreativne platforme Organizam potpisuju dizajn vizualnih komunikacija, dok su marketinške i PR aktivnosti povjerene Ivanki Bičak. 

U osnovi radnje predstave ljubavni je zaplet:

– Betija, lijepa i mlada seljanka, sa svojim mužem Ruzzanteom nastanila se u Padovi. Njihov kum Menato uzaludno moli  Betiju da obnove nekadašnju ljubavnu vezu. Budući da ni na koji način nije uspio steći Betijinu naklonost,  odlučuje pribjeći lukavstvu: nagovori Ruzzantea da se preobuče u stranca i iskuša tako ženinu vjernost. Međutim, Betija prozre Ruzzanteovu prijevaru te pobjegne u susjednu kuću vojnika Tonina, podrijetlom iz Bergama, koji joj je također udvarao. Menato i Ruzzante odlučuju preoteti Betiju. Naposljetku, strašljivi se Ruzzante sakrije, Menato izbaci Tonina i ponovno ostvaruje svoje ljubavne želje. Komedija završava povratkom Betije Ruzzanteu, ali i s jasnom naznakom da će ubuduće Menato biti stvarni gospodar situacije. –

Tko je koga, kako i zašto – osnovne su teme ovog renesansnog komada, lascivne komedije u kojoj se u središtu radnje nalaze novac i seksualnost. Ovo je komedija o muškarcima koji žele tuđe žene i o ženama koje vole više muškaraca te o ljudima koji se žele domoći tuđih dragocjenosti. Dramski je komad koji zadire u mnogobrojne ljudske slabosti, a kojima nema granica, u ljudske odnose jednog specifičnog vremena, baš poput ovog našeg, gdje u konačnici ipak pobjeđuje onaj najsnalažljiviji i najmudriji.

Premijera predstave odvija se u produkciji Kazališne družine Bastien, a uz financijsku potporu Gradskog ureda obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba. Produkcijska podrška i partner predstave kreativna je platforma Organizam. Više informacija potražite na poveznici.

Komentari na članak

Vezani članci

Charlie Chaplin

Projekcije u Kinu Europa

Sjećanje na Charlieja Chaplina uz jednu od najboljih komedija svih vremena

„Cirkus” je priča o siromašnom i gladnom Skitnici, a ujedno jedna od najboljih filmskih komedija svih vremena. Povodom obljetnice smrti njenog redatelja, producenta i glumca, zagrebačku publiku očekuju četiri njene izvedbe.

Gavella

Kazališni festival

„Medeja" proglašena najboljom predstavom na Gavellinim večerima

Na cijenjenom kazališnom festivalu nagradu za najbolju žensku ulogu dobila je Nataša Matjašec Rošker, a za mušku Siniša Popović. Dora Ruždjak Podolski zaslužila je nagradu za najbolju režiju, dok je „Medeja" ukrašena titulom najbolje predstave.

Festival svjetskog kazališta

King Size zatvara 11. izdanje festivala

Pogledajte posljednju predstavu na Festivalu svjetskog kazališta

Nakon pet tjedana, Festival svjetskog kazališta zatvorit će svoja vrata predstavom King Size švicarskog redatelja Cristopha Marthalera.

Mjuzikl "Tko pjeva zlo ne misli"

Teatar na Trešnjevci

„Tko pjeva zlo ne misli” – mjuzikl u čijem je stvaranju sudjelovalo 102 mladih

Uz domaće voditelje i asistente u stvaranju mjuzikla „Tko pjeva zlo ne misli” sudjelovalo je čak 102 mladih, i to u svim koracima – od adaptacije libreta, izbora songova i plesne koreografije, do kulisa i kostima, otvaranja paketa opreme i njezina korištenja, bezbrojnih pokušaja, proba, izmjena.

Aleksandra Stojaković Olenjuk

Premijera u HNK-u Ivana pl. Zajca

„Lolipop“: O seksualnoj intimnosti i onome što na nju utječe

Stojaković Olenjuk i Antulov ponovno progovaraju autorskim rukopisom temeljenim na svakodnevnom iskustvu koje ne uzimaju zdravo za gotovo, već u njemu vide borbu za vidljivost (ženskih) života koji uporno ostaju u području nevidljivog, nebitnog ili banalnog.