Filmska preporuka: Shame (2011.)

Shame: Steve McQueenova ulaznica u filmski svijet

Shame Steve McQueen

Glavna tema ovog atmosferičnog, teškog i tematski originalnog filma je ovisnost o seksu. S druge strane, film nosi i dublju poruku, onu o sve većoj socijalnoj i emotivnoj otuđenosti čovjeka u modernom društvu.

Nedavno Oskarom nagrađen redatelj filma 12 godina ropstva, Steve McQueen, u svojoj kratkoj filmografiji posjeduje još jedan dragulj – Sram (Shame). Sjajnu glumačku postavu čine Michael Fassbender (Brandon) i Carey Mulligan (Sissy) u glavnim ulogama, ali i mnogo drugih odličnih, nažalost, nepravedno nepoznatih glumaca u sporednim ulogama. Glavna tema ovog atmosferičnog, teškog i tematski originalnog filma je ovisnost o seksu. S druge strane, film nosi i dublju poruku, onu o sve većoj socijalnoj i emotivnoj otuđenosti čovjeka u modernom društvu.

Brandon je privlačan tridesetogodišnjak koji živi sam u stanu na Manhattanu. Na poslu, koji je gledatelju nepoznat, visoko je pozicioniran i dobro plaćen. Usprkos tome, Brandon živi život udaljen od drugih. Sterilan stan savršeno opisuje njegov karakter; hladan i rezerviran, Brandon živi rutinski.

Iako se ponekad druži s nadređenim kolegom s posla, Davidom, izlasci u njemu ne bude zadovoljstvo. U druženjima ne sudjeluje aktivno pa dobijemo dojam kako mu je svejedno s kim se druži i na kojem se mjestu nalazi. Brandon svoju ovisnost o seksu ne može kontrolirati i primoran je zadovoljiti je i na poslu. Kod kuće neometano zadovoljava svoje potrebe gledanjem pornografije, masturbacijom i seksom s prostitutkama.

Potpuna svijest o postojanju bolesti ipak ne otvara prostor rješenju. Brandon to radi tiho i neprimjetno, neometan od vanjskog svijeta. Vanjski svijet za njega je davno izoliran. Prema brojnim seksualnim partnericama ne osjeća ništa, za njega predstavljaju samo sredstvo za oslobođenje u orgazmu.

Sklad u njegovu otuđenom životu prekida dolazak mlađe sestre. Sissy je Brandonova suprotnost; otvorena, strastvena i naivna u ophođenju s drugima, nesigurna te emocionalno vrlo nestabilna. Nakon neprestanih svađa i konačnog prekida s partnerom, potrebno joj je mjesto u kojem može odsjesti, a više od toga potrebne su joj ljudska toplina i podrška. Brandona za to nije briga, ali se Sissynom nagovaranju nije mogao oduprijeti te ju prima u stan. Kao gledatelji svijesni smo da Brandon na nekonvencionalan način voli svoju sestru, ali i da se ne može opustiti pored nje i pokazati joj svoje osjećaje.

Zbog njihovog sadašnjeg odnosa i osobnih problema koje imaju, gledatelj se ne može oduprijeti slutnji da su Brandon i Sissy zajedno proživjeli traumu u djetinjstvu. Redatelj majstorski postavlja nagovještaj traume kao još jedan dodatak ionako teškoj atmosferi filma bez obećanja da će ju ikad otkriti. 

Kada Sissy spava s Davidom, Brandonovim šefom, Brandon se u svom stanu počinje osjećati sputano. Ne može više u potpunosti ispunjavati svoje potrebe proizašle iz ovisnosti. Čini mu se da je ona posvuda - njene stvari, ostaci hrane, njen miris. Ušla je u njegov osobni prostor i time narušila sklad i previše zašla u njegovu intimu. Eskalacijom njihovog odnosa dolazimo do vrhunca radnje. Beznađe, tugu i samoću lika McQueen odlično prikazuje u scenama u kojima se lik nalazi na ulici, a one se čine praznijima nego inače. Dugi kadrovi, minimalizam i hladnoća u pristupu bojama približavaju nas slici Brandonova svijeta. 

U filmu Brandona nikad ne vidimo u kontekstu mogućeg ozdravljenja. Također, redatelj ne daje soluciju za problem, zbog čega osjećamo teret ovisnosti i nakon što film završi. McQueenova uloga kao redatelja je osvješćivanje problema sakrivenog i neprihvaćenog od očiju javnosti. Hrabro je pristupio i zasigurno uspio u tome, što dokazuje 27 nagrada europske kinematografije. Iako ga je šira publika nedovoljno prihvatila, ovaj je film bio McQueenova ulaznica u svijet sredstava potrebnih za ostvarenje svjetske uspješnice.

Komentari na članak

Vezani članci

H8

Program Kinolektira

Kino Europa slavi 92. rođendan uz besplatnu projekciju kultnog hrvatskog filma

Film će biti prikazan na velikom platnu gotovo 60 godina nakon njegova nastanka i uoči 92. rođendana Kina Europa koje je 8. travnja 1925. otvorilo svoja vrata svim ljubiteljima filma.

Barbika se kupa u lovi

Pierre de la Boud

Lekcija 2: Spotuše

Jednom davno, postojale su dvije vrste cura; fine cure i one druge. Fine cure su nazivale one druge droljama, a one druge su nazivale fine cure uštogljenima i dosadnima.

Trg

Kinoklub Zagreb

Kinoklub Zagreb organizira drugu besplatnu radionicu filmske kritike i analize

Cilj dvomjesečne radionice podrazumijeva osposobljavanje polaznika za pisanje kraćih filmskih kritika te ponudu korisnih alata za filmsku analizu.

Izgubljeni klasik američke nezavisne kinematografije u MM centru

Projekcija filma "The Whole Shootin' Match"

Izgubljeni klasik američke nezavisne kinematografije u MM centru

U okviru programa "Kratke slike" u zagrebačkom MM centru prikazuje se izgubljeni klasik američke nezavisne kinematografije. Film "The Whole Shootin' Match" je crno-bijela tragikomična balada o dvojici sanjara s margine društva.

Studentica i alkohol

Studenti i alkohol

Tamna strana studentskog života

Razuzdani tulumi dio su studentskog života, ali i veliki problem s kojim se studenti suočavaju. Konzumiranje alkohola u velikim količinama pretvara život studenata u noćnu moru.