Premijera u Gavelli

„Rikard III.” na pozornicu donosi svijet gdje je čovjek čovjeku vuk

Kralj Rikard III.

Prva pouzdano utvrđena izvedba „Kralja Rikarda III” dogodila se davne 1633. godine, a ovog nas tjedna očekuje nova u Gavelli.

U petak, 15. prosinca 2017, u Gavelli nas očekuje nova premijera. Riječ je o predstavi Kralj Rikard III. Williama Shakespearea, u režiji Aleksandra Popovskog.

U viziji redatelja koji je u ovom kazalištu uprizorio San Ivanjske noći, jedan od najuspješnijih naslova u povijesti naše kazališne kuće, dolazi nam Shakespeareov komad izuzetne snage i političnosti, priča o ambiciji, vlastohleplju, moći i žudnji za dominacijom. Naime, kroz događaje nas vodi lik (antiheroj) čiji su postupci sve samo ne moralni, ali inteligencija mu je zavodljiva i sposobnost uvida razorna, pa ne možemo ne putovati s njim, ne promatrati događaje (i) njegovim očima. Lordovi i kraljice, vojvode i ubojice iscrtavaju fabularni sklop visoke napetosti i prenapregnutosti, donoseći na pozornicu svijet gdje je čovjek čovjeku ponajprije vuk, a tek potom brat, sin, prijatelj, ljubavnik. 

Nije zabilježeno je li Rikard III. ikada izveden za Shakespeareova života; možda nije upravo iz dnevnopolitičkih razloga. Prva pouzdano utvrđena izvedba dogodila se 1633, otprilike dva desetljeća nakon njegove smrti.

Foto: Gavella

Naime, bez obzira na povijesni predložak, mnogi elementi ove drame fikcionalne su naravi, posebno oni povezani s Rikardovim krvavim tragom do prijestolja. On nije ubio Edvarda, prvoga muža svoje supruge i nije odgovoran za smrt Henrika VI. Također nije ubio, odnosno dao ubiti, ni starijega brata Clarencea (onoga nesretnoga Georgea iz zloslutnoga proročanstva o G-u), nego je to učinio Edvard. Pravi Rikard nije umorio vlastitu suprugu, nego je ona umrla od tuberkuloze, a ne postoje ni čvrsti dokazi da je neposredno upleten u umorstvo ili nestanak mladih prinčeva iz Towera. Sve što se o tome zna može se svesti pod frazu često spominjanu u holivudskim kriminalističkim filmovima – circumstantial evidence. Ukratko, iako nipošto nije bio bezopasan ili lišen vladalačke ambicije, povijesni Rikard nije bio onako pravocrtno krvav kao Shakespeareov.

U žestokoj priči visoke napetosti, s Ozrenom Grabarićem kao Rikardom III, pozornicu dijele i Andrej Dojkić, Sven Šestak, Martina Čvek, Dijana Vidušin, Sven Medvešek, Živko Anočić, Bojana Gregorić Vejzović, Ivan Grčić, Đorđe Kukuljica, Hrvoje Klobučar, Slavica Knežević, Filip Šovagović, Nikola Baće i Anica Kovačević. Režiju i scenografiju potpisuje Aleksandar Popovski, Andy Jelčić je prevoditelj, a Marita Ćopo potpisuje kostimografiju. Autor glazbe je Marjan Nećak, autori videa Lana Cavar i Timi Šarec, a oblikovatelj svjetla je Zdravko Stolnik.

Komentari na članak

Vezani članci

Plesni ansambl, ZKM

Zagrebački plesni ansambl

Uskoro će biti predstavljena izvedba „Gore” nagrađivanog mađarskog koreografa; dijelimo dvije ulaznice

Zagrebački plesni ansambl silovitom izvedbom „Gore” predstavlja nove članice. Riječ je o izvedbi nagrađivanog mađarskog koreografa čija će se premijera održati 28. listopada u 20 h na sceni Istra Zagrebačkog kazališta mladih.

Kolovoz u okrugu Osage

„Kolovoz u okrugu Osage“

Provedite sjajnu večer u Gavelli za samo 20 kuna

Kazalište Gavella pripremilo je posebnu ponudu za sve obožavatelje – ulaznice za izvedbe kultnog „Kolovoza u okrugu Osage“ 24. i 25. veljače možete kupiti po cijeni od 20 kuna.

Predstava "Voz"

Kazališne izvedbe

„Voz” dolazi na Mali Brijun

– Inspiriran djelom Cormaca McCarthyja, jedino što želim ovom predstavom izazvati je kritički odnos i svijest o tome kuda ovaj svijet ide. I naravno, prije svega, čovjekoljublje, koje ima veliku moć da spriječi propast civilizacije. – izjavio je Voja Brajović.

Predstava "Susret"

Nagradni natječaj

Vodimo vas u Studio EXIT na izvedbu „Susreta”

U suradnji sa Studiom EXIT pobjednika nagradnog natječaja vodimo na izvedbu psihološke drame o dva čovjeka suočena s prošlošću od koje ne mogu pobjeći.

Zbor Opere HNK Ivana pl. Zajca

HNK Ivana pl. Zajca

„Macbethom” započinje najveći projekt riječke Opere u povijesti

– Ako se pitate kakav je morao biti doživljaj nastupa umjetnice koja je glumački i glasovno revolucionirala opernu izvedbu, Marije Callas, Giorgio Surian ima svoj odgovor. – istaknuo je Marin Blažević.