„Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja“

Replika Gutenbergova tiskarskog stroja na izložbi u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Post scriptum – Specijalan softver prepoznaje kinesku kaligrafiju

Izložba promišlja razvoj ljudske svijesti i razvoj umijeća pisanja na raznim stranama svijeta. Prikazuje se pisanje kao komunikacija, ali i kao sakrivanje podataka u tradiciji šifriranja i tajnih pisama te pisanje kao umijeće kaligrafije.

Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja naziv je izložbe autora Igora Uranića i Filipa Beusana, koja se otvara u utorak, 20. prosinca u 19 sati u prostorijama Arheološkog muzeja u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19.

Pismo je u civilizacijskom smislu najznačajniji izum čovječanstva. Na temelju njegove pojave dijelimo pretpovijest od povijesti, a prema sadašnjim saznanjima izumljeno je u pet  odvojenih  slučajeva  u povijesti čovječanstva:  u Mezopotamiji,  Egiptu,  dolini  Indus,  Kini  i  Centralnoj  Americi. Nastanak pisma izravno je povezan s nastankom prvih civilizacija. Znak, pojam i riječ bili su već za ljude kamenoga doba oblik komunikacije. Crteži spiljskih ljudi i jednostavni znakovi ne ostavljaju mjesta sumnji da se već tada bilježilo i zapisivalo sa svrhom komunikacije. Što je sve pismo, a što protopismo, što o nastanku pisma govore mitovi, što je značilo biti pisar u starom vijeku, antici i srednjem vijeku te koje su bile najstarije knjižnice svijeta govori nam izložba Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja.

Post scriptum – Knjižnica u antičko doba, FOTO: AMZ

Izložba promišlja razvoj ljudske svijesti i razvoj umijeća pisanja na raznim stranama svijeta uz tumačenje tehnika i metoda pisanja. Povijest značenja pisma promatra se od crteža u Altamiri do poruka koje je NASA 1977. godine na Voyageru 1 i 2 poslala potencijalnim izvanzemaljskim čitateljima. Izložba nas vodi kroz povijest pokazujući klinasto pismo, egipatsko, etruščansko, koptsko, indijska pisma, arapsko, hebrejsku kvadratu, feničko, kinesko, japansko, korejsko, tibetsko, linear A i B, latinsko, grčko te Brailleovo pismo.

Prolazeći kroz teme nastanka i razvoja pisma, i njegovih različitih oblika na istoku i zapadu, pa sve do tiskarskog stroja i prvih pisaćih mašina izložba nastoji povezati razvoj ljudske svijesti i razvoj umijeća pisanja na raznim stranama svijeta uz pomoć spomeničke građe i ilustracija uz tumačenje tehnika i metoda pisanja. Prikazuje se pisanje kao komunikacija, ali i kao sakrivanje podataka u tradiciji šifriranja i tajnih pisama (Enigma), pisanje kao umijeće kaligrafije od staroegipatskog do arapskog i kineskog pisma. Ispričana je priča svakog od pisama o njegovom nastanku, estetici, i o pisarima – iznimnim ljudima koji su svoje znanje, ideje, maštu, stihove i povijesna svjedočanstva prenosili drugima, katkad prostorno i vremenski vrlo udaljenim čitateljima.

Post scriptum – Različite vrste japanske kaligrafije, FOTO: AMZ

Za potrebe izložbe izrađena je replika potpuno funkcionalnog Gutenbergova tiskarskog stroja koji je zamijenio pisanje knjiga rukom te donio kulturnu revoluciju. Posjetitelji imaju priliku vidjeti i repliku Misala po zakonu rimskoga dvora – prvu hrvatsku tiskanu knjigu, otisnutu svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdeset dvoredne Biblije. Prvi put gledatelji će imati prilike vidjeti i kako izgleda Khipu – jedan od najstarijih sustava za bilježenje podataka kojeg su koristile drevne Inke.

Post Scriptum je ujedno i oproštaj od mnogih starih medija pisanja. Današnji zapisi nalaze se na diskovima, oblacima i serverima, a ne više na kamenu, drvetu, papirusu, papiru. I pisanje rukom polako odlazi u povijest, a time i pojam rukopisa, jedan od glavnih pojmova pisanja, mijenja svoje značenje. Danas i sam fenomen pismenosti doživljava golemu transformaciju. Štoviše, promjena je tako duboka da se slobodno može usporediti s prelaskom od piktograma na sustav fonograma i abecede, odnosno s prijelazom od niza asocijativnih slika na jezik sa svim njegovim zakonitostima.

Izložba ostaje otvorena do 15. ožujka 2017. Radno vrijeme Arheološkog muzeja u Zagrebu je utorkom, srijedom, petkom i subotom od 10 do 18 sati, četvrtkom 10 do 20 sati, nedjeljom od 10 do 13 sati, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno.

Komentari na članak

Vezani članci

Veronica Roth: „Ureži znak smrti“

Recenzija knjige „Ureži znak smrti“

Veronica Roth vodi nas u fascinantan svijet nepoznate galaksije ispunjen ljubavlju i boli

Nasilje i privrženost, ljubav i smrt isprepliću se u novom romanu Veronice Roth. Autorica zapanjujućim opisima dočarava ledeni planet-državu gdje služiti neprijatelju znači preživjeti, a urezani znak na koži oduzeti život.

Naslovna

Postoji ih puno, ali ove su jedne od gorih

Najlošije filmske adaptacije

Što kada ti filmom upropaste najdražu knjigu? Ne možeš ih tužiti, ne možeš im ukinuti prava, ali zato ih možeš podignuti na stup srama.

Ljubavna priča koja nikoga ne može ostaviti ravnodušnim

Na današnji dan

Stvoren lik fatalne žene u baršunastoj zelenoj haljini

Margaret Mitchell objavila je svoj prvijenac 1936. godine i vjerojatno nije ni slutila koliku će joj slavu donijeti. Svojim pisanjem i danas drži brojne rekorde te stječe nove obožavatelje.

bajke

Na današnji dan

Skrivene i mračne tajne najljepših bajki svijeta

Iako smo svi upoznati sa veselim i šarenim bajkama u kojima dobro uvijek pobjeđuje, isprva one nisu bile takve. Na obljetnicu prvoga izdanja „Dječjih i obiteljskih priča“ braće Grimm zavirite s nama iza korica najljepših bajki svijeta.

Google Logo

Pristupite svojoj prošlosti

Pogledajte što ste sve ikad googlali!

U par koraka, pogledajte što sve ikada googleali kada ste bili logirani u vaš Gmail račun.