„Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja“

Replika Gutenbergova tiskarskog stroja na izložbi u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Post scriptum – Specijalan softver prepoznaje kinesku kaligrafiju

Izložba promišlja razvoj ljudske svijesti i razvoj umijeća pisanja na raznim stranama svijeta. Prikazuje se pisanje kao komunikacija, ali i kao sakrivanje podataka u tradiciji šifriranja i tajnih pisama te pisanje kao umijeće kaligrafije.

Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja naziv je izložbe autora Igora Uranića i Filipa Beusana, koja se otvara u utorak, 20. prosinca u 19 sati u prostorijama Arheološkog muzeja u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19.

Pismo je u civilizacijskom smislu najznačajniji izum čovječanstva. Na temelju njegove pojave dijelimo pretpovijest od povijesti, a prema sadašnjim saznanjima izumljeno je u pet  odvojenih  slučajeva  u povijesti čovječanstva:  u Mezopotamiji,  Egiptu,  dolini  Indus,  Kini  i  Centralnoj  Americi. Nastanak pisma izravno je povezan s nastankom prvih civilizacija. Znak, pojam i riječ bili su već za ljude kamenoga doba oblik komunikacije. Crteži spiljskih ljudi i jednostavni znakovi ne ostavljaju mjesta sumnji da se već tada bilježilo i zapisivalo sa svrhom komunikacije. Što je sve pismo, a što protopismo, što o nastanku pisma govore mitovi, što je značilo biti pisar u starom vijeku, antici i srednjem vijeku te koje su bile najstarije knjižnice svijeta govori nam izložba Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja.

Post scriptum – Knjižnica u antičko doba, FOTO: AMZ

Izložba promišlja razvoj ljudske svijesti i razvoj umijeća pisanja na raznim stranama svijeta uz tumačenje tehnika i metoda pisanja. Povijest značenja pisma promatra se od crteža u Altamiri do poruka koje je NASA 1977. godine na Voyageru 1 i 2 poslala potencijalnim izvanzemaljskim čitateljima. Izložba nas vodi kroz povijest pokazujući klinasto pismo, egipatsko, etruščansko, koptsko, indijska pisma, arapsko, hebrejsku kvadratu, feničko, kinesko, japansko, korejsko, tibetsko, linear A i B, latinsko, grčko te Brailleovo pismo.

Prolazeći kroz teme nastanka i razvoja pisma, i njegovih različitih oblika na istoku i zapadu, pa sve do tiskarskog stroja i prvih pisaćih mašina izložba nastoji povezati razvoj ljudske svijesti i razvoj umijeća pisanja na raznim stranama svijeta uz pomoć spomeničke građe i ilustracija uz tumačenje tehnika i metoda pisanja. Prikazuje se pisanje kao komunikacija, ali i kao sakrivanje podataka u tradiciji šifriranja i tajnih pisama (Enigma), pisanje kao umijeće kaligrafije od staroegipatskog do arapskog i kineskog pisma. Ispričana je priča svakog od pisama o njegovom nastanku, estetici, i o pisarima – iznimnim ljudima koji su svoje znanje, ideje, maštu, stihove i povijesna svjedočanstva prenosili drugima, katkad prostorno i vremenski vrlo udaljenim čitateljima.

Post scriptum – Različite vrste japanske kaligrafije, FOTO: AMZ

Za potrebe izložbe izrađena je replika potpuno funkcionalnog Gutenbergova tiskarskog stroja koji je zamijenio pisanje knjiga rukom te donio kulturnu revoluciju. Posjetitelji imaju priliku vidjeti i repliku Misala po zakonu rimskoga dvora – prvu hrvatsku tiskanu knjigu, otisnutu svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdeset dvoredne Biblije. Prvi put gledatelji će imati prilike vidjeti i kako izgleda Khipu – jedan od najstarijih sustava za bilježenje podataka kojeg su koristile drevne Inke.

Post Scriptum je ujedno i oproštaj od mnogih starih medija pisanja. Današnji zapisi nalaze se na diskovima, oblacima i serverima, a ne više na kamenu, drvetu, papirusu, papiru. I pisanje rukom polako odlazi u povijest, a time i pojam rukopisa, jedan od glavnih pojmova pisanja, mijenja svoje značenje. Danas i sam fenomen pismenosti doživljava golemu transformaciju. Štoviše, promjena je tako duboka da se slobodno može usporediti s prelaskom od piktograma na sustav fonograma i abecede, odnosno s prijelazom od niza asocijativnih slika na jezik sa svim njegovim zakonitostima.

Izložba ostaje otvorena do 15. ožujka 2017. Radno vrijeme Arheološkog muzeja u Zagrebu je utorkom, srijedom, petkom i subotom od 10 do 18 sati, četvrtkom 10 do 20 sati, nedjeljom od 10 do 13 sati, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno.

Komentari na članak

Vezani članci

Brucošijada 1

Brucošijada FER-a

Isprva samo da privuku djevojke, KSET-ovci stvorili događaj s dugogodišnjom tradicijom

Njezini začeci sežu u 1970-u, a studenti FER-a i dalje su ostali ambiciozni organizatori. Brucošijada FER-a zasigurno je najpopularniji događaj za studente u Hrvatskoj.

Fotograf

Natječaj za profesionalce i amatere

Traže se mladi fotografi za Splitsku.tiramolu i humanitarni buvljak

Do 8. prosinca zaprimaju se prijave mladih fotografa – profesionalaca i amatera – čiji će se radovi postaviti na tradicionalnoj godišnjoj izložbi, a potom i prodavati na humanitarnom buvljaku za pomoć najugroženijim skupinama građana.

Izložba „845⁰C Ad Turres“

Arheološki muzej u Zagrebu

Kratki naziv izložbe „845⁰C Ad Turres“ skriva dugu i zanimljivu povijest antičke Crikvenice

Priča o antičkoj Crikvenici stara 2000 godina predstavlja se posjetiteljima izložbe „845⁰C Ad Turres“ u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Ivana Orleanska

Na današnji dan

Francuska narodna junakinja i svetica prije gotovo 6 stoljeća spaljena na lomači

Francuska narodna junakinja Ivana Orleanska sa samo 17 godina dobila je zadatak vođenja odreda vojske, pritom oslobodivši Orleans i pobijedivši Engleze kod Pataya. Život joj je okrutno oduzet spaljivanjem na lomači uz optužbu da je vještica. Katolička je crkva prepoznala njezinu plemenitost te ju je 1920. godine proglasila sveticom.

Izložba "Slučajni kolaži"

Otvorenje izložbe

Susret s osmrtnicama umjetnosti i slučajnim kolažima u Galeriji Studentskog centra

Ivica Malčić svake godine u Zagrebu izlaže po 100 slika, a Galeriju SC sada očekuju čak dvije izložbe u jednoj, dva potpuno različita ciklusa.