„Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja“

Replika Gutenbergova tiskarskog stroja na izložbi u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Post scriptum – Specijalan softver prepoznaje kinesku kaligrafiju

Izložba promišlja razvoj ljudske svijesti i razvoj umijeća pisanja na raznim stranama svijeta. Prikazuje se pisanje kao komunikacija, ali i kao sakrivanje podataka u tradiciji šifriranja i tajnih pisama te pisanje kao umijeće kaligrafije.

Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja naziv je izložbe autora Igora Uranića i Filipa Beusana, koja se otvara u utorak, 20. prosinca u 19 sati u prostorijama Arheološkog muzeja u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19.

Pismo je u civilizacijskom smislu najznačajniji izum čovječanstva. Na temelju njegove pojave dijelimo pretpovijest od povijesti, a prema sadašnjim saznanjima izumljeno je u pet  odvojenih  slučajeva  u povijesti čovječanstva:  u Mezopotamiji,  Egiptu,  dolini  Indus,  Kini  i  Centralnoj  Americi. Nastanak pisma izravno je povezan s nastankom prvih civilizacija. Znak, pojam i riječ bili su već za ljude kamenoga doba oblik komunikacije. Crteži spiljskih ljudi i jednostavni znakovi ne ostavljaju mjesta sumnji da se već tada bilježilo i zapisivalo sa svrhom komunikacije. Što je sve pismo, a što protopismo, što o nastanku pisma govore mitovi, što je značilo biti pisar u starom vijeku, antici i srednjem vijeku te koje su bile najstarije knjižnice svijeta govori nam izložba Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja.

Post scriptum – Knjižnica u antičko doba, FOTO: AMZ

Izložba promišlja razvoj ljudske svijesti i razvoj umijeća pisanja na raznim stranama svijeta uz tumačenje tehnika i metoda pisanja. Povijest značenja pisma promatra se od crteža u Altamiri do poruka koje je NASA 1977. godine na Voyageru 1 i 2 poslala potencijalnim izvanzemaljskim čitateljima. Izložba nas vodi kroz povijest pokazujući klinasto pismo, egipatsko, etruščansko, koptsko, indijska pisma, arapsko, hebrejsku kvadratu, feničko, kinesko, japansko, korejsko, tibetsko, linear A i B, latinsko, grčko te Brailleovo pismo.

Prolazeći kroz teme nastanka i razvoja pisma, i njegovih različitih oblika na istoku i zapadu, pa sve do tiskarskog stroja i prvih pisaćih mašina izložba nastoji povezati razvoj ljudske svijesti i razvoj umijeća pisanja na raznim stranama svijeta uz pomoć spomeničke građe i ilustracija uz tumačenje tehnika i metoda pisanja. Prikazuje se pisanje kao komunikacija, ali i kao sakrivanje podataka u tradiciji šifriranja i tajnih pisama (Enigma), pisanje kao umijeće kaligrafije od staroegipatskog do arapskog i kineskog pisma. Ispričana je priča svakog od pisama o njegovom nastanku, estetici, i o pisarima – iznimnim ljudima koji su svoje znanje, ideje, maštu, stihove i povijesna svjedočanstva prenosili drugima, katkad prostorno i vremenski vrlo udaljenim čitateljima.

Post scriptum – Različite vrste japanske kaligrafije, FOTO: AMZ

Za potrebe izložbe izrađena je replika potpuno funkcionalnog Gutenbergova tiskarskog stroja koji je zamijenio pisanje knjiga rukom te donio kulturnu revoluciju. Posjetitelji imaju priliku vidjeti i repliku Misala po zakonu rimskoga dvora – prvu hrvatsku tiskanu knjigu, otisnutu svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdeset dvoredne Biblije. Prvi put gledatelji će imati prilike vidjeti i kako izgleda Khipu – jedan od najstarijih sustava za bilježenje podataka kojeg su koristile drevne Inke.

Post Scriptum je ujedno i oproštaj od mnogih starih medija pisanja. Današnji zapisi nalaze se na diskovima, oblacima i serverima, a ne više na kamenu, drvetu, papirusu, papiru. I pisanje rukom polako odlazi u povijest, a time i pojam rukopisa, jedan od glavnih pojmova pisanja, mijenja svoje značenje. Danas i sam fenomen pismenosti doživljava golemu transformaciju. Štoviše, promjena je tako duboka da se slobodno može usporediti s prelaskom od piktograma na sustav fonograma i abecede, odnosno s prijelazom od niza asocijativnih slika na jezik sa svim njegovim zakonitostima.

Izložba ostaje otvorena do 15. ožujka 2017. Radno vrijeme Arheološkog muzeja u Zagrebu je utorkom, srijedom, petkom i subotom od 10 do 18 sati, četvrtkom 10 do 20 sati, nedjeljom od 10 do 13 sati, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno.

Komentari na članak

Vezani članci

Pula arena

Predavanje na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli

Predavanje: Citizenship after Yugoslavia

Predavanje pod naslovom Citizenship after Yugoslavia: conflicts, controversies and struggles održat će se 11. ožujka 2014. godine u 17 sati u dvorani 17 na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli.

Druženja na poslu

Putokaz do uspjeha

Ljudi koji ne znaju prihvatiti kritiku manje su uspješni

Ne znate prihvatiti kritiku. Reći ćete da znate, čak i jako dobro, ali priznajte (barem sebi) da vas zaboli. I kada to ne pokažete vanjštinom, iznutra bjesnite.

Pustolovine H. Finna

Na današnji dan

Izdane „Pustolovine Huckleberryja Finna"

Roman američkog književnika Marka Twaina doživio je svoje prvo izdanje prije točno 130 godina.

Luigi Galvani

Na današnji dan

Rođen Luigi Galvani, znanstvenik koji je otkrio bioelektričnu silu

Prije skoro tri stoljeća rođen je Luigi Galvani, znanstvenik koji je otkrio prijenos električnog impulsa životinjskim tkivom. Njegova istraživanja postavila su temelje elektrofiziologije te su potaknula Voltu na eksperimentiranje sa strujom što je rezultiralo izumom baterije.

Doručci u kojima su uživale najproduktivnije osobe u povijesti

Zdravlje, produktivnost i kreativnost započinju pravim doručkom

Doručci u kojima su uživale najproduktivnije osobe u povijesti

Donosimo vam deset jela kojima su svoj dan započinjale neke od najutjecajnijih ličnosti u povijesti. Njihovi su ukusi bili sve samo ne dosadni i jednolični.