Pisci i urednici raspravljali o knjizi kao neželjenom predmetu
Je li i zašto je knjiga u Hrvatskoj postala neželjen predmet tema je tribine na kojoj su sudjelovali knjižni stručnjaci Nenad Bartolčić i Ivan Sršen pod voditeljskom palicom Kristijana Vujičića.
Je li i zašto je knjiga u Hrvatskoj postala neželjen predmet tema je tribine na kojoj su sudjelovali knjižni stručnjaci Nenad Bartolčić i Ivan Sršen pod voditeljskom palicom Kristijana Vujičića.
Tribina provokativnoga naslova Zašto je knjiga – u kulturi u kojoj je krajnji cilj imati što više (stvari) i zadovoljiti sve svoje (materijalne) želje – postala neželjen predmet? održala se u utorak, 13. prosinca, u Knjižnici i čitaonici Bodgana Ogrizovića u Zagrebu.
Pod voditeljskom palicom Kristijana Vujičića, pisca i urednika Naklade Ljevak, gosti Nenad Bartolčić, urednik portala Moderna vremena i jedan od osnivača udruge Knjižni blok, te Ivan Sršen, urednik nakladničke kuće Sandorf, pokušali su odgovoriti na brojna pitanja o knjizi i izdavaštvu u Hrvatskoj. Ključna pitanja na koja se tražio odgovor bila su usmjerena na problem pada prodaje knjiga u Hrvatskoj, značenja knjige i čitalačkih navika Hrvata, verifikacije Nacionalne strategije o poticanju čitanja, PDV-a na knjige te na važnost komunikacije nakladnika s autorom, odnosno čitateljem.
O problemu pada kupovine knjiga u Hrvatskoj govorio je Nenad Bartolčić. Iznio je rezultate istraživanja, prema kojima 47 posto ljudi godišnje pročita barem jednu knjigu, dok 19 posto Hrvata kupi jednu knjigu u tri mjeseca. Stanje je 2005. bilo bolje. Nešto više od 50 posto ljudi je čitalo, a čak 32 posto ih je kupovalo knjige. Prisjetio se i trenda prodaje knjige uz novinu sredinom 2000-ih. Spomenuo je i pozitivne primjere, kao što su Interliber, koji godišnje posljeti 100-120 tisuća posjetitelja, Sa(n)jam knjige u Puli i Noć knjige. Također, istaknuo je da mreža knjižnica u Hrvatskoj jako dobro funkcionira.
– Srećom, ima velik broj ljudi koje knjiga veseli. – istaknuo je.
Unatoč svemu, napomenuo je kako veliku krivicu za pad prodaje i kupovine knjiga snose knjižari. Problem nije u broju knjižnica, njih ima i više nego dovoljno, problem je u njihovoj ponudi. Knjižare su izgubile funkciju informiranja i mjesta okupljanja. Izdavači ne poznaju svog čitatelja, ne trude se, izlozi su loši; atmosfera je u knjižarama postala nemotivirajuća, primjetili su govornici.
Ivan Sršen govorio je o vezi čitanja i financijske krize i naglasio kako smatra da kriza financija nije glavni krivac za krizu čitanja:
– Odrastao sam u obitelji koja je bila puna knjiga, a nije se imalo novaca. – naglasio je Sršen.
Sršen je istaknuo kako je Sandorf pokrenuo upravo kada je počinjala financijska kriza, u sumrak knjige u Hrvata. Ipak, ova nakladnička kuća uspjela je preživjeti to krizno razdoblje, i to jako dobro, uz izdavanje kvalitetne literature. Smatra da je veći problem neizvjesnost kad je riječ o financijskim potporama, što otežava neko dugoročnije planiranje knjižnih projekata. Ipak je zaključio kako nema smisla tražiti krivce, već rješenje problema. S tim se složio i Bartolčić, koji je napomenuo da knjižari sami trebaju rješavati svoje probleme, a ne tražiti rješenje od Ministarstva kulture i drugih.
– Trebamo početi brinuti jedni o drugima. – rekao je Bartolčić.
Složili su se i oko nemogućnosti izdavanja knjiga bez tržišta, no isto je tako nemoguće oslanjati se samo na tržište i očekivati razvoj. Prvotna je uloga nakladništva kulturološko-prosvjetna. Ipak, Bartolčić je upozorio kako je tržište zapravo publika, a o publici se premalo brine.
Bartolčić je prokomentirao i problem dugotrajnog procesa verifikacije Strategije o poticanju čitanja. Početkom 2014. godine pokrenulo se to pitanje, no proces se odužio, između ostalog, nizom loših okolnosti, kao što je izmjena vlada, ali i zastoj do kojega je došlo kod državne uprave. Ipak, predviđa se da bi u prvome kvartalu nove godine Strategija trebala napokon doći do Vlade. Strategijom se želi naglasiti važnost čitanja za razvoj pojedinca, a time i društva, potaknuti razvoj čitalačke pismenosti, povećati dostupnost knjiga i bolji tretman knjižnica. Naglasio je žalosnu činjenicu da školske knjižnice godišnje dobivaju 2500 kuna, a djeci je čitanje itekako važno, zbog razvoja emocija, pamćenja i mašte.
Zaključili su kako treba poraditi na distribuciji knjige, raznolikosti ponude, financijskoj stabilnosti, ali i usmjeriti veću pažnju na dječju knjigu, koja je danas gotovo zaboravljena. Jasna Kovačević, voditeljica Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, za kraj je napomenula da situacija nije baš tako crna jer njena knjižnica vrlo dobro posluje i svakodnevno ima brojne korisnike.
Ova je tribina posljednja ove godine, a iduće će godine biti proslaviti desetu godišnjicu. Od 2007. godine bavi se aktualnim kulturno-društvenim temama i okuplja vrhunske hrvatske intelektualce.
Za kraj smo vam pripremili anketu u kojoj možete izraziti svoje mišljenje o tome je li knjiga uistinu postala neželjen predmet.
