Arhološko istraživanje kod Vinkovaca

Najveće neolitičko naselje na ovim prostorima

Neolitičko naselje kod Vinkovaca

Arheolozi su otkrili najveće naselje iz mlađeg kamenog doba staro 7 000 godina!

Grad Vinkovci poznat je kao arheološki lokalitet, a na njegovom području nalaze se važna nalazišta od prapovijesti do rimskog doba.

Nedavno je otkriven još jedan lokalitet koji dokazuje važnost vinkovačkog područja. Nalazi se nekoliko kilometara zapadno od Vinkovaca. Arheološka istraživanja započeli su Maja Krznarić Škrivanko i Hrvoje Vulić iz Gradskog muzeja Vinkovci. Otkriveno je naselje iz mlađeg kamenog doba koje datira u četvrto ili peto stoljeće prije Krista.

Naselje se prostire na čak 100 tisuća metara kvadratnih što ga čini najvećim do sada poznatim naseljem iz neolitika na području Hrvatske. Arheolozi su u građevinskim radovima primjetili ostatke jama, bunara i keramike te odlučili pokrenuti istraživanje. 

Konzervatorski odjel u Vukovaru naložio je investitoru obavljanje zaštitnih arheoloških istraživanja, a prvi predmeti pronađeni su čak 30 centimetara od površine.

Stambeni objekti

U naselju su otkrivene i zemunice, polukopani ili ukopani objekti za stanovanje tipični za razdoblje neolitika. Neke su zemunice čak i veće od 100 metara kvadratnih što je poprilično luksuzan prostor za stanovanje onog doba zbog čega se pretpostavlja da su bile predviđene za suživot nekoliko obitelji.

Najveća zemunica bila je veća od 200 metara kvadratnih. Smatra se da je ona bila glavna u naselju te su ostali objekti bili orijentirani prema njoj. U naselju je živjelo nekoliko stotina ljudi što je velika brojka. Inače, u neolitičkim naseljima arheolozi pronalaze deset do dvadeset kuća što je dovoljno za 100 stanovnika.

Zemunice su zanimljivo postavljene; sugeriraju plansko urbanisitčko uređenje što ukazuje na veoma razvijenu kulturu. Zasad je istraženo oko 3 tisuće metara kvadratnih i otkriveno je 325 arheoloških objekata. Moguće je da je ovaj prostor bio naseljen samo u dijelu godine kada su se ljudi bavili stočarstvom, obradom zemlje i sušenjem ribe.

Otkrivene zemunice u dobrom su stanju, no kada bi se neka zemunica urušila, što se često događalao, stanovnici bi je jednostavno pustili da propadne. Izgradili bi novu u neposrednoj blizini, a propalu zemunicu bi iskorištavali za odlaganje otpada.

Sopotska kultura

Ovdje se radi o tipičnom naselju iz mlađeg kamenog doba, odnosno razdoblja neolitika. Tome svjedoče nalazi ograde od torova, bunari, peći i keramičko posuđe. Kultura koja je vladala na ovom prostoru u doba četvrtog i petog stoljeća prije nove ere zvala se sopotska.

Sopotska kultura rasprostirala se na području međuriječja Drave, Save i Dunava te na većem dijelu bosanske Posavine. Naselja sopotske kulture uglavnom su smještena u nizinskim, često močvarnim predjelima u blizini rijeke ili potoka.


Pronađeno je mnoštvo keramike koja je zaštitni znak razdoblja neolitika. Keramika sopotske kulture pečena je redukcijski što znači da je uglavnom crna i polirana. Keramičke posude uglavnom su neukrašene, a one fine ukrašene su urezanim spiralnim ukrasom.
 

Dječji grob
Ne zna se puno o sahranjivanju u sopotskoj kulturi. Dosad nije pronađen ni jedan grob u naselju sopotske kulture na području Vinkovaca, a na ovoj novoj lokaciji, pronađena su čak tri što ovom naselju daje dodatnu vrijednost. Svi su pokojnici u zgrčenim položajima na lijevom boku. Pretpostavlja se da je postojala neka vrsta tipičnog ritualnog pokapanja za to razdoblje. Jedan od tri vrijedna groba bio je dječji pokop. Dječji grob označava ukop povodom osnutka naselja jer se smatralo da je to dobro za prosperitet naselja. 
 

Dječji ukop
 
Dječji ukop; FOTO: Anton Papić


Pronađeno je i nekoliko lubanja goveda. One su se obično nalazile u zemunicama. Smatralo se da lubanje pridonose plodnosti. Rogovi goveda nalazili su se i grobovima uz ritualno posuđe koje je pokopano s pokojnikom. 

Osim kostiju domaćih životinja (svinja, goveda, ovaca i koza), pronađene su i kosti medvjeda i vuka za koje se pretpostavlja da su tada živjeli u okolnim šumama što danas nije slučaj. Pronađeni su i brojni kameni artefakti, primjerice sjekire koje su česte za razdoblje neolitika. Također, pronađeni su i glineni utezi za tkalačke stanove.

Arheolozi na iskapanju
 
Arheolozi na iskapanju; FOTO: Anton Papić


Nadajmo se kako će mladi arheolozi nastaviti istraživanje i doprinijeti novim saznanjima o ovom razdoblju ljudske povijesti.

Komentari na članak

Vezani članci

Ella Fitzgerald

Na današnji dan

Umrla Ella Fitzgerald, najveća jazz pjevačica 20. stoljeća

„Prva dama pjesme“, Ella Fitzgerald, svojim je osebujnim glasom izazivala divljenje na svakom nastupu. U povijest je ušla kao prva Afroamerikanka koja je osvojila prestižnu nagradu Grammy.

Mitologija i legende vezane uz Kelte

Mitologija i legende

Keltska mitologija kao inspiracija za suvremene fantastične junake

Keltske legende pisane su u razdoblju od 8. do 12. stoljeća, no prije toga su prenošene usmenim putem pa smatramo kako datiraju još od antičkog razdoblja. Iako stare, dale su inspiraciju za stvaranje nekih od najpoznatijih suvremenih klasika fantastičnoga karaktera. U članku donosimo pet zanimljivih keltskih mitova i legendi.

Svjetski dan pisanja pisama

Na današnji dan

Napišite pismo i pošaljite dio sebe

Svake godine prvog dana u mjesecu rujnu obilježava se Svjetski dan pisanja pisama. U pismu pošiljatelj ostavlja dio sebe, a ako je pismo javno, ono može biti i vrlo utjecajno. Donosimo vam šest pisama napisanih tijekom povijesti čije se poruke pamte i danas.

Gunpowder plot

Na današnji dan

Zavjera baruta, najpoznatija pobuna u britanskoj povijesti

Što se dogodilo 5. 11. i zašto taj datum ne smijemo zaboraviti? Tko je Guy Fawkes i kako je postao jedan od najslavnijih pobunjenika u svijetu?

Sigetska bitka

Natječaj društva hrvatskih književnika

Napišite roman o Sigetskoj bitci i osvojite 20 tisuća kuna!

Volite pisati? Društvo hrvatskih književnika vam nudi mogućnost da napišete roman o Sigetskoj bitci i usput zaradite 20 tisuća kuna!