Crveni djedica

Kako je nastao Djed Mraz

Santa Claus

Djed Mraz se u ovo božićno vrijeme može vidjeti na svakom koraku. Njegov izgled po kojem je i danas prepoznatljiv oblikovan je još u 19. stoljeću u SAD-u.

Jeste li se ikada zapitali zašto se Djed Mraz prikazuje kao veseli, debeli starac bijele brade u crvenom odijelu? Zašto se vozi u saonicama koje vuku sobovi i kako to da baš na Sjevernom polu ima svoju tvornicu igračaka?

Moderna verzija Djeda Mraza kakvu danas poznajemo nastala je zahvaljujući nekolicini talentiranih njujorških pojedinaca. U 19. stoljeću u SAD-u je došlo do kulturne tranzicije u kojoj se Božić polako pretvara u obiteljski blagdan. Novom vremenu prilagođen je i sveti Nikola koji zadobiva potpuno nove karakteristike.

Njegov izgled u velikoj je mjeri oblikovan u pjesmi „A Visit from St. Nicholas” koja je poznatija pod imenomThe Night Before Christmas”. Ta je pjesma prvi put objavljena u njujorškom časopisu Troy Sentinel 23. prosinca 1823. godine. Pjesma je objavljena anonimno, a kao njezini autori navode se ili Clement Clarke Moore ili Henry Livingston Jr. 

Ova pjesma imala je presudan utjecaj na amerikanizaciju svetog Nikole. Zahvaljujući njoj, on postaje veseli vilenjak odjeven u krzno koji na leđima nosi vreću punu igračaka te nebom leti na saonicama koje vodi osam sobova. Također, on djeci donosi darove na Božić, a ne 6. prosinca.  

ˈTwas the night before Christmas, when all througˈ the house
Not a creature was stirring, not even a mouse;
The stockings were hung by the chimney with care,
In hopes that St. Nicholas soon would be there.

Definitivnu verziju njegovog lika stvorio je njujorški ilustrator Thomas Nast. Njegove ilustracije za časopis Harper's Illustrated Weekly nastale u razdoblju od 1863. do 1886. godine u potpunosti su dočarale duh pjesme „The Night Before Christmas” te su oblikovale tradicionalan lik Djeda Mraza. tako on postaje debeli starac bijele brade koji živi na Sjevernom polu.

Tamo radi igračke, ali i oblikuje popise dobre i loše djece. Nast je svoje ilustracije oblikovao u skladu s božićnim tradicijama svoje rodne zemlje, Njemačke, te je spojio svetog Nikolu s njemačkim legendama o vilenjacima, u novi lik. Mijenja se i ime sveca te on postaje Santa Claus, a nastalo je fonetskom alternacijom njemačkog Sankt Niklaus

Ilustracija Thomasa Nasta
 
Ilustracija Thomasa Nasta, FOTO: wikipedia
 

Lik Djeda Mraza portretirali su brojni umjetnici, a u svoje marketinške kampanje uključile su ga i kompanije poput Coca-Cole te mu dodale poneka karakteristična obilježja i tako doprinijele njegovoj još većoj popularizaciji.

No, ipak, za stvaranje moderne verzije Djeda Mraza najzaslužnije su ilustracije Thomasa Nasta i pjesma „The Night Before Christmas”.

He sprang to his sleigh, to his team gave a whistle,
And away they all flew like the down of a thistle.
But I heard him exclaim, ere he drove out of sight-

"Happy Christmas to all, and to all a good night."

Komentari na članak

Vezani članci

BDSM

BDSM kao tabu tema i njegova popularnost u svijetu

50 nijansi poremećenosti?

Otkad svijetom hara fenomen zvan „50 nijansi sive“, mnogo ljudi se zapitalo što je to BDSM i kakvi ljudi zapravo prakticiraju takvu vrstu seksa? Jedno nizozemsko istraživanje dalo je odgovore.

Slika "Dolazak Hrvata na Jadran" (Oton Iveković)

Denis Mahmutović

Legenda o kmečanju Hrvata - od stoljeća sedmog

Sljedeća pripovijetka, koliko god ona nekome blesavo zvučala, jedini je logičan način, jedino razumno rješenje koje sam iznašao u besanom traženju povijesnog okidača za današnje kolektivno traženje uvredljive dlake u nacionalnom jajetu.

Zgrada

Na današnji dan

140. obljetnica prirodoslovlja na Sveučilištu u Zagrebu

Prirodoslovno-matematički fakultet obilježava 140 godina organizirane nastave prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu.

Neolitičko naselje kod Vinkovaca

Arhološko istraživanje kod Vinkovaca

Najveće neolitičko naselje na ovim prostorima

Arheolozi su otkrili najveće naselje iz mlađeg kamenog doba staro 7 000 godina!

Kosi toranj u Pisi

Na današnji dan

Kosi toranj u Pisi otvoren za javnost

Ako još niste posjetili Kosi toranj u Pisi i snimili fotografiju na kojoj ga podupirete da se ne sruši, imate vremena, stručnjaci tvrde da je toranj siguran još najmanje tri stoljeća.