Izložba Bauhaus od svibnja u MSU-u

Ove će godine zagrebački Muzej suvremene umjetnosti (MSU) imati poprilično bogat program. Sve zaljubljenike umjetnosti i radoznale duše očekuje pet izložbi koje su najavljene na konferenciji za novinare MSU-a. Osim što će organizirati vrhunske izložbe, MSU je i nositelj ili partner četiriju velikih projekata.

Izložba koja se otvara prva, točnije 9. svibnja u 19 sati, je „Bauhaus – umrežavanje ideja i praksi“. Riječ je o poznatoj njemačkoj školi arhitekture i primijenjene umjetnosti koja je osnovana 1919. godine u Weimaru. Izložba se zatvara 26. srpnja.

Spomenuta izložba predstavit će radove umjetnika iz naše regije koji su se školovali na Bauhausu. Od Hrvata, učenici Bauhausa bili su Gustav Bohutinsky, Ivana Tomljenović Meller i Otti Berger. Iz susjednih zemalja, Bauhas su pohađali August Černigoj iz Slovenije i Selman Selmanagić iz Bosne i Hercegovine.

Osim radova učenika, bit će predstavljeni i radovi njihovih poznatijih učitelja među kojima su Marcel Breuer, Paul Klee, Vasilj Kandinski i drugi. Kako je na konferenciji rekla Jadranka Vinterhalter, suautorica projekta Bauhaus, izložba će pratiti djelovanje Bauhausa od 1919. do raspuštanja Bauhausa u Berlinu 1933. godine, a pratit će i utjecaje Bauhausa na druge škole i umjetničke pravce do 1961. godine.

S Jadrankom Vinterhalter, suautoricom izložbe, popričali smo i nakon konferencije. Spomenula je Waltera Gropiusa, i to kao primarnu ličnost Bauhausa koji je imao osnovnu ideju da se ide prema sintezi likovne, primijenjene umjetnosti, arhitekture i dizajna. Maksima koju je on propagirao je: –Više je manje. Iako je nacistički režim zatvorio Bauhaus, profesori i studenti emigrirali su po inozemstvu i širili ideje Bauhausa koje žive i dan danas, rekla je Vinterhalter. Kao aktualniji primjer, spomenula je koliko je Bauhaus imao utjecaj na Stevea Jobsa. Također, spomenula je još jednu značajku škole:

Bauhaus je bila jedna vrlo progresivna škola, škola u koju se upisivalo bez obzira na vjeru, rasu, na spol, na bilo koje opredjeljenje; škola koja je prvih godina imala više žena polaznica nego muškaraca. To je zaista sjajno i činjenica da su od tri Bauhausovca iz Hrvatske dvije žene, Ivana Tomljenović i Otti Berger, govori o tome koliko je to značajno.

Druga izložba koja će se održati u MSU-u je „Nepokorena šuma“, izložba posvećena hrvatskom piscu Radovanu Ivšiću koji je od 1954. godine živio u Parizu. Kako je rekla Snježana Pintarić, ravnateljica MSU-a, na toj izložbi naći će se raznovrsna građa koja će uključivati prirodoslovne radove, etnografske radove iz Muzeja grada Zagreba, umjetnička djela, kao što su djela grafičara Adolpha Waldingera, djela predstavnika naivne umjetnosti, poput Lackovića i Generalića, pa i djela suvremenih umjetnika i fotografije. Središnja tema izložbe je šuma budući da je to bio jedan od motiva njegovih djela. Izložba će se otvoriti u rujnu.

Još jedna izložba najavljuje se za listopad, a to je izložba velikana talijanske moderne i suvremene umjetnosti „Foreign Affairs – Italian Art / A Collection of Modern Thoughts“. Na izložbi će se naći glavni predstavnici talijanskih umjetnika od poslijeratnog razdoblja do danas. Među njima su Alberto Burri, Giuseppe Capogrossi i Lucio Fontana.

Osim ovih izložba, MSU će imati razmjenu s poljskim muzejom. Točnije, u Wroclaw Contemporary Museumu bit će postavljena izložba iz fundusa MSU-a „Nova umjetnost za novo društvo“, gdje će se predstaviti umjetnički pravci u Zagrebu od pedesetih godina 20. stoljeća do danas. Također, MSU će biti partner ili nositelj četiriju projekata, a među njima je „Performing the Museum“.