Nacionalna kampanja

I osječki Filozofski fakultet pridružen kampanji „I ja želim čitati”

čitanje

Budući da u Hrvatskoj do sada nije došlo do sustavnog bavljenja teškoćama čitanja, nacionalnom kampanjom želi se informirati i senzibilizirati hrvatsku javnost te potaknuti na poboljšanje suradnje među relevantnim institucijama i stručnjacima. Njenoj se provedbi pridružio i Filozofski fakultet Osijek.

S ciljem bolje promocije i koordinacije aktivnosti u okviru kampanje I ja želim čitati u istočnom dijelu Hrvatske, a posebice u Osječko-baranjskoj županiji, početkom 2019. godine, brojnim partnerima kao što su Edukacijsko rehabilitacijski fakultet u Zagrebu, Hrvatsko logopedsko društvo, Hrvatska udruga za disleksiju, Poliklinika SUVAG, Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Ured Pravobraniteljice za djecu, Hrvatsku knjižnicu za slijepe itd. pridružio se Filozofski fakultet Osijek. Povodom obilježavanja Noći knjige, krajem travnja ove godine, u Osijeku će se tako prvi put organizirati biciklijada kako bi se iskazala podrška Kampanji, baš kao što se već tradicionalno organizira u gradovima diljem Hrvatske.

Iako je jedan od općih ciljeva nacionalne kampanje, u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva, Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Knjižnice grada Zagreba, poticanje čitanja kod svih građana, ona je ponajprije usmjerena na osobe s disleksijom i teškoćama čitanja, odnosno na sve društvene skupine koje iz bilo kojih razloga ne mogu čitati standardni (crni) tisak i standardne knjižnične usluge.

Disleksija je neurološki poremećaj koji ometa učenje i obradu jezika, a očituje se u problemima s čitanjem, pravopisom, pisanjem, govorom i/ili slušanjem unatoč urednoj inteligenciji i dostatnom trudu, a osobe s teškoćama čitanja sve su one osobe koje teško dekodiraju tekst, čitaju sporo, nerazgovijetno ili ne razumiju pročitano. U tu se skupinu obično ubrajaju slijepe i slabovidne osobe, gluhe i nagluhe osobe, osobe s intelektualnim teškoćama, motoričkim teškoćama, ADHD sindromom, autizmom i kombiniranim smetnjama, socijalno i pedagoški deprivirane osobe te osobe treće životne dobi. Procjenjuje se da 5 do 10% populacije u Hrvatskoj ima disleksiju, a istraživanja su pokazala da nepravovremeno dijagnosticiranje ili izostanak dijagnoze mogu dovesti do problema s učenjem tijekom cijelog školovanja, lošijeg školskog i akademskog uspjeha te posljedično utjecati negativno na sve vidove života pojedinca. 

Budući da u Hrvatskoj do sada nije evidentirana odgovarajuća podrška, organizirano istraživanje i sustavno bavljenje ovom problematikom (npr. u školama još uvijek ne postoje prilagođeni obrazovni programi za djecu i mlade s teškoćama čitanja i disleksijom), Kampanjom se želi informirati i senzibilizirati hrvatsku javnost o problemima osoba s teškoćama čitanja i disleksijom te potaknuti na poboljšanje suradnje među relevantnim institucijama i stručnjacima. Kako bi se pak omogućio lakši pristup većem broju knjiga prilagođenih za ovu skupinu, njome se želi potaknuti uvođenje sustavnog financiranja proizvodnje građe lagane za čitanje i daisy zvučnih knjiga na državnoj razini i povećati mrežu knjižnica koje provode programe za osobe s teškoćama čitanja, disleksijom i programe za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak. Jedan od glavnih ciljeva Kampanje, izmjena legislative (Zakona o autorskim pravima i srodnim pravima) kako bi se osobama s teškoćama čitanja i disleksijom omogućio lakši pristup posebno prilagođenim knjigama, približio se svom ostvarenju početkom siječnja 2019. godine stupanjem na snagu Ugovora iz Marakeša Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, čija je potpisnica i Republika Hrvatska. Cilj je olakšati pristup objavljenim djelima slijepim i slabovidnim osobama te osobama koje imaju druge smetnje pri čitanju otisnutog teksta.

U dosadašnjem razdoblju provođenja Kampanje brojni su dionici u društvu – knjižnice, zdravstvene ustanove, odgojne i obrazovne ustanove, državne, lokalne i civilne organizacije, nakladnici itd. – različitim pristupom pridonijeli ostvarivanju zacrtanih ciljeva, poboljšanju mogućnosti i položaja osoba s teškoćama čitanja i disleksijom u društvu i njihovu uključivanju i socijalizaciji te značajnijem pružanju socijalno-inkluzivnih knjižničnih programa i usluga ovoj ranjivoj skupini.

Komentari na članak

Vezani članci

01 George Peabody knjižnica Johns Hopkins

Nadopunite si to-read listu

15 najboljih knjiga iz 2013. koje morate pročitati

Iako se većina knjiga s popisa još uvijek ne može pronaći u hrvatskim knjižarama i knjižnicama, Studentski vam predstavlja najbolje knjige koje su objavljene u 2013. godini.

Auschwitz

Interdisciplinarni simpozij u Osijeku

Posljednji dječak koji je napustio Auschwitz gostuje na Filozofskom fakultetu

Organizatori interdisciplinarnog simpozija Stvari koje nismo smjeli reći s posebnim zadovoljstvom najavljuju gostovanje Olega Mandića koji će održati predavanje o iskustvu Auschwitza i svojem novom početku.

Lea Brezar i Kult Wilkesmann

S Interlibera

Poezija se čita, utvrdila je autorica projekta #odapoeziji

– Svi koji su me potražili stigli su radi poezije te sam opet zaključila – poezija se čita, moja poezija se čita. Osamdeset zbirki pjesama, a sveukupno dvjesto knjiga našlo je svoja čitateljska srca. – izjavila je Brezar.

Knjige

Tribina: Paralelni svjetovi

Pisci i urednici raspravljali o knjizi kao neželjenom predmetu

Je li i zašto je knjiga u Hrvatskoj postala neželjen predmet tema je tribine na kojoj su sudjelovali knjižni stručnjaci Nenad Bartolčić i Ivan Sršen pod voditeljskom palicom Kristijana Vujičića.

sf

„Homage“ Ovidiju

Hrvatske studije posjetio duh Publija Ovidija Nazona

„Što god bih pokušao reći, ispalo bi stih“ – riječi su Ovidija, jednog od najvećih pjesnika svih vremena.