Osvrt na predstavu

Gavellina „Gospođa Bovary” uspješno dočarava smrtonosne iluzije Emme iz 19. stoljeća

Gospođa Bovary

– Sadržaj je poznat i ironičan. On je volio nju, ona nekog drugog. On je ipak volio nju, a ona nekog trećeg. On je i dalje volio nju, no ona nekog četvrtog. A taj nije ni postojao.

Gustave Flaubert davne je 1857. godine u duhu tada aktualnog književnog perioda prikazao ispraznost braka i malograđanske sredine kroz lik Emme Bovary. Smjestio ju je u provincijski gradić, realistično prikazajući bijedu i preljub. Duh koji je ovaj pisac stvorio, lik koji vapi za pustolovinom, preuzima Ivana Sajko i gradi svoju priču oko njega. Prepoznatljiv, a drugačiji, premijerno je uprizoren u predstavi Gospođa Bovary ovog rujna na Gavellinim daskama. Klasičnu priču Saša Božić režirao je na nimalo klasičan način.

Predstava se ne vrti oko konkretnih događaja i situacija, već je zaokupirana maštanjima i čežnjama Emme utjelovljene u miljenici Gavelline vjerne publike – Jelene Miholjević. Emma tako svoja nadanja prostire po čitavoj pozornici, a svoju smrtonosnu usamljenost uspješno približava publici. Kaotičnosti i okrutnosti iščekivanja nedvojbeno doprinosi neprestana prisutnost likova – onog muškarca koji istinski i do kraja voli glavnu junakinju i svih onih muškaraca s kojima ona bježi prema onom što voli. U riječi izgovorene na samom početku predstave možemo sažeti cjelokupno ostvarenje:

 – Sadržaj je poznat i ironičan. On je volio nju, ona nekog drugog. On je ipak volio nju, a ona nekog trećeg. On je i dalje volio nju, no ona nekog četvrtog. A taj nije ni postojao.

Spomenute 1857. godine on je volio nju, a ona je voljela novac. Osvrnimo se oko sebe u 2016. godini, što vidimo? Emme Bovary. Vidimo ljude koji trče bez predaha za tim istim novcem, za stvarima, za skupim kaputima, za nekim svijetom kojeg nikad nismo vidjeli i za koji nismo sigurni postoji li uopće. Trčimo za nestvarnim muškarcima, za nestvarnim ženama, za nestvarnim ljubavima. Maštamo o sreći kao da je negdje drugdje. Ne osjećamo je jer odbijamo biti sretni siromašni.

Foto: Facebook/Gavella

Premda Sajko nije potpuno preuzela izvornu Gospođu Bovary, savršeno je u svoj dramski tekst utkala isključivo njenu emotivnu prazninu, melankoliju i suicidalnu erotiku. Zahvaljujući Jeleni, Emminom mužu Charlesu – Igoru Kovaču, Svenu Medvešeku, Filipu Križanu, Nikoli Baće, Ivanu Grčiću i Franji Dijaku svi su se nalazili u akciji ili dijalogu, izmiješani jedni s drugima u velikom krajobrazu koji ih obavija, cjelina je urlala, istodobno se čulo mukanje volovova, ljubavni uzdasi i predsjednikov govor, baš kako je to Flaubert zamislio.

I dok su dug i dosada tvrdoglavo stajali u središtu sat i nekoliko minuta predstave, nije se dogodilo ništa osim čekanja. Dani iza Emme ostavili su za sobom polja tuge i razočarenja, a ekonomska mjerila ostala su jednako bolesno ista. Stanje emocionalnog kapitalizma omogućilo je cijeni njene potrage za srećom da se uzdigne do nebesa i natjera je da digne ruku na nadu, jedino što je uvijek imala i osjećala.

Još je niz izvedbi predstave Gospođa Bovary ispred nas. Svratite, stoga, do kazališta u Frankopanskoj – toplo preporučamo.

Komentari na članak

Vezani članci

Gavella

Premijera u Gavelli

Malo tko neće ostati zadivljen scenskom imaginacijom sveeuropskih „Nevidljivih“

U kazalištu Gavella u četvrtak, 11. svibnja, premijerno se izvodi predstava „Nevidljivi“ Tene Štivičić, u režiji Matjaža Pograjca.

Naslovna

Ususret premijeri u kazalištu Gavella

FOTO: Za „Filumenu Marturano” stvorena je scenografija koja živi, igra, govori i osjeća

U kazalištu Gavella ove subote očekuje nas premijera drame „Filumena Marturano”. Ususret izvedbi porazgovarali smo sa Stefanom Katunarom, mladim i iznimno talentiranim scenografom.

https://www.facebook.com/F20film/photos/p.1099850493422380/1099850493422380/?type=1&opaqueCursor=AbrzrzHYknM8gOT5m39Fmg-tCDsWc7EgQq08RShGi0LGgLhmlr8EnWh2DAkPPRtjdw9PESjTQ71c1scfjGJRQ1xY5LWrQOpsgGwNGyhFY_Ib-WQ75I_2aR0ty4jCGVEdfFBt4v6PrQQzLCPJpINr8-j-IIFY6VV-aZdvb4zKs_GGJOKJJl3SfXQZ6iazBVq9_9zuURX6PLMHYsGOKDtiCfN_3O_TucXqCxz57j0qJrw73INz04-1Ny-4MQK1NTMsid14zKXcZ2aioaq81txsHYfo8glKT8xSvQDi81ipK4NbPM_4BE9l_xLWVWuhS7y5PN5sNlnbQRDm-NbBVE7RKJ7kmYaXNqU5zEkOU_zqPCo0h0ByxkmkL5GRpU36vvbFxM0oPxrb74paYFG2Ua2tZDkF5TsBUXRvH4c135VqWentfA&theater

Kazališne adaptacije

„Sve je bilo iz ljubavi, entuzijazma, voluntarizma” – Goran Grgić o prilagodbi kazališnih predstava slijepima

Cijela priča započinje prije desetak godina jednim pozivom Grgiću i pitanjem koje će pokrenuti lavinu susreta i dogovora oko jednog – kako omogućiti da gledaju oni koji gledati ne mogu. O samom projektu progovorili su glumac Goran Grgić i Svjetlana Marijon, predsjednica Udruge Zamisli.

Ćelava Leda

Kazalište Gavella

Glembajevski maraton obilježit će „Krležine noći“

Tijekom „Krležinih noći“ prikazat će se: „U agoniji“, „Krležina Saloma“, „Krleža alla Gavella“, „O štakorima, gavranima i ljudima“, „Ćelava Leda“, „Jazz Krleža I“ i „Jazz Krleža II“.

Gavella Fair

"Gavella Fair"

Odaberi najbolju glumicu i najboljeg glumca ove sezone

U lipnju se tradicionalno održava Gavella Fair, festival u kojem publika bira najbolje glumce toga kazališta. Velika je novost ove sezone formiranje posebnog studentskog žirija.