Osvrt na predstavu

Gavellina „Gospođa Bovary” uspješno dočarava smrtonosne iluzije Emme iz 19. stoljeća

Gospođa Bovary

– Sadržaj je poznat i ironičan. On je volio nju, ona nekog drugog. On je ipak volio nju, a ona nekog trećeg. On je i dalje volio nju, no ona nekog četvrtog. A taj nije ni postojao.

Gustave Flaubert davne je 1857. godine u duhu tada aktualnog književnog perioda prikazao ispraznost braka i malograđanske sredine kroz lik Emme Bovary. Smjestio ju je u provincijski gradić, realistično prikazajući bijedu i preljub. Duh koji je ovaj pisac stvorio, lik koji vapi za pustolovinom, preuzima Ivana Sajko i gradi svoju priču oko njega. Prepoznatljiv, a drugačiji, premijerno je uprizoren u predstavi Gospođa Bovary ovog rujna na Gavellinim daskama. Klasičnu priču Saša Božić režirao je na nimalo klasičan način.

Predstava se ne vrti oko konkretnih događaja i situacija, već je zaokupirana maštanjima i čežnjama Emme utjelovljene u miljenici Gavelline vjerne publike – Jelene Miholjević. Emma tako svoja nadanja prostire po čitavoj pozornici, a svoju smrtonosnu usamljenost uspješno približava publici. Kaotičnosti i okrutnosti iščekivanja nedvojbeno doprinosi neprestana prisutnost likova – onog muškarca koji istinski i do kraja voli glavnu junakinju i svih onih muškaraca s kojima ona bježi prema onom što voli. U riječi izgovorene na samom početku predstave možemo sažeti cjelokupno ostvarenje:

 – Sadržaj je poznat i ironičan. On je volio nju, ona nekog drugog. On je ipak volio nju, a ona nekog trećeg. On je i dalje volio nju, no ona nekog četvrtog. A taj nije ni postojao.

Spomenute 1857. godine on je volio nju, a ona je voljela novac. Osvrnimo se oko sebe u 2016. godini, što vidimo? Emme Bovary. Vidimo ljude koji trče bez predaha za tim istim novcem, za stvarima, za skupim kaputima, za nekim svijetom kojeg nikad nismo vidjeli i za koji nismo sigurni postoji li uopće. Trčimo za nestvarnim muškarcima, za nestvarnim ženama, za nestvarnim ljubavima. Maštamo o sreći kao da je negdje drugdje. Ne osjećamo je jer odbijamo biti sretni siromašni.

Foto: Facebook/Gavella

Premda Sajko nije potpuno preuzela izvornu Gospođu Bovary, savršeno je u svoj dramski tekst utkala isključivo njenu emotivnu prazninu, melankoliju i suicidalnu erotiku. Zahvaljujući Jeleni, Emminom mužu Charlesu – Igoru Kovaču, Svenu Medvešeku, Filipu Križanu, Nikoli Baće, Ivanu Grčiću i Franji Dijaku svi su se nalazili u akciji ili dijalogu, izmiješani jedni s drugima u velikom krajobrazu koji ih obavija, cjelina je urlala, istodobno se čulo mukanje volovova, ljubavni uzdasi i predsjednikov govor, baš kako je to Flaubert zamislio.

I dok su dug i dosada tvrdoglavo stajali u središtu sat i nekoliko minuta predstave, nije se dogodilo ništa osim čekanja. Dani iza Emme ostavili su za sobom polja tuge i razočarenja, a ekonomska mjerila ostala su jednako bolesno ista. Stanje emocionalnog kapitalizma omogućilo je cijeni njene potrage za srećom da se uzdigne do nebesa i natjera je da digne ruku na nadu, jedino što je uvijek imala i osjećala.

Još je niz izvedbi predstave Gospođa Bovary ispred nas. Svratite, stoga, do kazališta u Frankopanskoj – toplo preporučamo.

Komentari na članak

Vezani članci

Ante Kovačić

Na današnji dan

Rođen autor „najfatalnije žene hrvatske književnosti"

Na današnji je dan rođen jedan od prvaka hrvatskoga književnog realizma, Ante Kovačić. Njegova su djela aktualna i danas, čemu svjedoči Gavellina predstava „U registraturi“.

Publika

Natjecanje u rješavanju stvarnih poslovnih slučajeva

Završnica Case Study Competitiona u četvrtak u Gavelli

Svečanu završnicu svake godine posjećuju brojni predstavnici akademske i gospodarske zajednice, a pobjednicima će nagrade uručiti predstavnici jedanaest poduzeća.

nasilje nad ženama

Predstava i panel u Gavelli

Kazalište otvara pitanje što bi institucije trebale napraviti po pitanju obiteljskoga nasilja, a što pojedinci

– Nakon serije tragičnih događaja konačno smo se kao društvo dovoljno senzibilizirali da promijenimo tragičnu praksu u vezi obiteljskog nasilja jer se prečesto događalo da žrtve nisu bile adekvatno zaštićene. – poručuju iz Gavelle.

Gavella

Kazališni festival

„Medeja" proglašena najboljom predstavom na Gavellinim večerima

Na cijenjenom kazališnom festivalu nagradu za najbolju žensku ulogu dobila je Nataša Matjašec Rošker, a za mušku Siniša Popović. Dora Ruždjak Podolski zaslužila je nagradu za najbolju režiju, dok je „Medeja" ukrašena titulom najbolje predstave.

Gavella Fair

"Gavella Fair"

Odaberi najbolju glumicu i najboljeg glumca ove sezone

U lipnju se tradicionalno održava Gavella Fair, festival u kojem publika bira najbolje glumce toga kazališta. Velika je novost ove sezone formiranje posebnog studentskog žirija.