Recenzija „Špilberka“

Epistolarni Hitrecov roman baca novo svjetlo na mračnu hrvatsku povijest

Hrvoje Hitrec

Hrvoje Hitrec u novopovijesnom romanu „Špilberk“ donosi dosad neviđen portret baruna Franje Trenka, kao tipičnog lika hrvatske povijesti koji je stradao jer je bio tuđa marioneta.

102 dvoboja, 14 ranjavanja i dvije osude na smrt preživio je slavni barun Franjo Trenk, a posljednje je njegove dvije godine života na nešto više od 270 stranica opisao Hrvoje Hitrec, konstruiravši od poznatih činjenica i vlastite kreativnosti Trenkov portret s kakvim se dosad nismo imali priliku susresti. U izdanju Školske knjige, pod uredničkom palicom Miroslave Vučić svjetlo je ugledao Špilberk, novopovijesni roman naslovljen po mračnom zatvoru ponad Brna u kojem je došlo do sraza velike i male povijesti.

Iskoristivši epistolarnu formu, Hitrec pred čitatelja iznosi niz sudbina velikih imena 18. stoljeća. Pisma koja mladi, siromašni hrvatski plemić Lovro Matijević šalje svojoj supruzi Lini maestralno oslikavaju onodobnu Habsburšku Monarhiju s Marijom Terezijom na čelu. Matijeviću, optuženom za krivotvorenje dokumenata, u Špilberku društvo prave neobuzdani Franjo Trenk, senjski plemić Antun Mateša Kuhačević, nepravedno optužen za izdaju, te hrvatski isusovac Nikola Platnić, kralj Paragvaja. Ako spomenemo još i jednu ljepoticu koja ima poseban odnos s upraviteljem zatvora pukovnikom Von Starkom i jednu tajnovitu nakazu, okupili smo cijelo društvo koje je Hitrec smjestio u Špilberk.

U trojici Hrvata zatočenih u Špilberku naziru se tipični likovi hrvatskih novopovijesnih romana. Barun Trenk hrabri je ratnik, grub i pronicav istodobno. Senjanin Antun Kuhačević mučenik je ideje i borac za hrvatske pravice koje nitko osim njega ne shvaća ozbiljno. Sam pripovjedač Matijević tip je maloga čovjeka koji ne prihvaća svoju poziciju i koji se pokušava snaći na različite načine, neovisno o zaobilaženju zakona koje pritom čini. Sva su trojica zatvoreni, a time Hitrec u slagalicu hrvatske povijesti dodaje još tri lika čije se sudbine nadovezuju na sudbinu koja je pratila svakog Hrvata koji je ikada pokušao pridonijeti hrvatskoj dobrobiti.

Premda je os romana ljubavna priča Matijevića i supruge mu Line, središnji je lik dominantni Franjo Trenk koji je zaista proveo posljednje dvije godine života u tamnici ponad Brna i koji je i pokopan u kapucinskom samostanu u kojem tijela ne trunu nego ostaju sačuvana. Hitrec je Trenkov život prikazao u njegovu totalitetu: nema nekriticizma, prikazana su čak i njegova djela koja bi bilo bolje zaboraviti. Ipak, on nam donosi neuobičajenu sliku Trenka s kojom se dosada nismo imali prilike upoznati. Njegov je Trenk ljubitelj knjiga i poznavatelj jezika, osoba koja je bila dobrodošla u mnogim dvorovima tadašnje Europe i koja je neshvaćena završila tragično.

Premda je u središtu jedan lik, i to tipični lik hrvatske povijesti, roman bi se mogao shvatiti kao metafora cjelokupnog hrvatskog ratništva tijekom kojega su uvijek Hrvati padali boreći se za druge, nikad za sebe. Mada je Hitrec dobro zagrebao po Trenkovoj povijesti, još je mnogo neispričanog materijala za koji se nadamo da će nakon Hitreca zaintrigirati i pero nekog drugog književnika jer neke priče zaslužuju biti ispričanima.

Više recenzija ove autorice možete pronaći na blogu Književne kritičarije.

Komentari na članak

Vezani članci

Uspinjača 1

Na današnji dan

Zagrebačka „stara dama“ neumorno vozi već 124 godine

Na današnji je dan 1893. godine s radom trajno krenula zagrebačka uspinjača, spomenik kulture i jedna od atrakcija koje čine glavni grad prepoznatljivim.

Pomoćni majordom Malković

Recenzija romana Patricka deWitta

Sklad strave i smijeha u obilju bizarnih situacija „Pomoćnog majordoma Malkovića“

Barun poremećena uma, krvožedni lopovi i ratnici s bajunetama utkani su u neobičan knjiški krajolik jezovito duhovite bajke Patricka deWitta.

Mladi iz regije u Vukovaru

Program regionalne razmjene mladih

Mladi iz regije razgovarali o stradanjima Hrvata i Srba s područja Vukovara

Želeći naučiti iz pogrešaka iz prošlosti kako se isti ili slični sukobi ne bi ponovili, mladi su u Vukovaru raspravljali o tome kako bi mogla i trebala izgledati nastava o novijoj povijesti.

Slika "Dolazak Hrvata na Jadran" (Oton Iveković)

Denis Mahmutović

Legenda o kmečanju Hrvata – od stoljeća sedmog

Sljedeća pripovijetka, koliko god ona nekome blesavo zvučala, jedini je logičan način, jedino razumno rješenje koje sam iznašao u besanom traženju povijesnog okidača za današnje kolektivno traženje uvredljive dlake u nacionalnom jajetu.

Pravo žena

Prava žena

Što žene nisu mogle 1971., a što ne mogu danas

Uvođenje prava glasa za žene teklo je sporo.