Recenzija „Špilberka“

Epistolarni Hitrecov roman baca novo svjetlo na mračnu hrvatsku povijest

Hrvoje Hitrec

Hrvoje Hitrec u novopovijesnom romanu „Špilberk“ donosi dosad neviđen portret baruna Franje Trenka, kao tipičnog lika hrvatske povijesti koji je stradao jer je bio tuđa marioneta.

102 dvoboja, 14 ranjavanja i dvije osude na smrt preživio je slavni barun Franjo Trenk, a posljednje je njegove dvije godine života na nešto više od 270 stranica opisao Hrvoje Hitrec, konstruiravši od poznatih činjenica i vlastite kreativnosti Trenkov portret s kakvim se dosad nismo imali priliku susresti. U izdanju Školske knjige, pod uredničkom palicom Miroslave Vučić svjetlo je ugledao Špilberk, novopovijesni roman naslovljen po mračnom zatvoru ponad Brna u kojem je došlo do sraza velike i male povijesti.

Iskoristivši epistolarnu formu, Hitrec pred čitatelja iznosi niz sudbina velikih imena 18. stoljeća. Pisma koja mladi, siromašni hrvatski plemić Lovro Matijević šalje svojoj supruzi Lini maestralno oslikavaju onodobnu Habsburšku Monarhiju s Marijom Terezijom na čelu. Matijeviću, optuženom za krivotvorenje dokumenata, u Špilberku društvo prave neobuzdani Franjo Trenk, senjski plemić Antun Mateša Kuhačević, nepravedno optužen za izdaju, te hrvatski isusovac Nikola Platnić, kralj Paragvaja. Ako spomenemo još i jednu ljepoticu koja ima poseban odnos s upraviteljem zatvora pukovnikom Von Starkom i jednu tajnovitu nakazu, okupili smo cijelo društvo koje je Hitrec smjestio u Špilberk.

U trojici Hrvata zatočenih u Špilberku naziru se tipični likovi hrvatskih novopovijesnih romana. Barun Trenk hrabri je ratnik, grub i pronicav istodobno. Senjanin Antun Kuhačević mučenik je ideje i borac za hrvatske pravice koje nitko osim njega ne shvaća ozbiljno. Sam pripovjedač Matijević tip je maloga čovjeka koji ne prihvaća svoju poziciju i koji se pokušava snaći na različite načine, neovisno o zaobilaženju zakona koje pritom čini. Sva su trojica zatvoreni, a time Hitrec u slagalicu hrvatske povijesti dodaje još tri lika čije se sudbine nadovezuju na sudbinu koja je pratila svakog Hrvata koji je ikada pokušao pridonijeti hrvatskoj dobrobiti.

Premda je os romana ljubavna priča Matijevića i supruge mu Line, središnji je lik dominantni Franjo Trenk koji je zaista proveo posljednje dvije godine života u tamnici ponad Brna i koji je i pokopan u kapucinskom samostanu u kojem tijela ne trunu nego ostaju sačuvana. Hitrec je Trenkov život prikazao u njegovu totalitetu: nema nekriticizma, prikazana su čak i njegova djela koja bi bilo bolje zaboraviti. Ipak, on nam donosi neuobičajenu sliku Trenka s kojom se dosada nismo imali prilike upoznati. Njegov je Trenk ljubitelj knjiga i poznavatelj jezika, osoba koja je bila dobrodošla u mnogim dvorovima tadašnje Europe i koja je neshvaćena završila tragično.

Premda je u središtu jedan lik, i to tipični lik hrvatske povijesti, roman bi se mogao shvatiti kao metafora cjelokupnog hrvatskog ratništva tijekom kojega su uvijek Hrvati padali boreći se za druge, nikad za sebe. Mada je Hitrec dobro zagrebao po Trenkovoj povijesti, još je mnogo neispričanog materijala za koji se nadamo da će nakon Hitreca zaintrigirati i pero nekog drugog književnika jer neke priče zaslužuju biti ispričanima.

Više recenzija ove autorice možete pronaći na blogu Književne kritičarije.

Komentari na članak

Vezani članci

Naslovna

Skandalozna ženska odjeća kroz povijest

FOTO: Razvoj ženske mode od skrivanja gležnjeva do pokazivanja tangi

Naviknuli smo se na to da žene i muškarci danas svijetom šetaju polugoli i to nam ne predstavlja problem. Unatoč mnogim kampanjama i pokretima koji tvrde da su i žene i muškarci pretvorili odjeću u hodajuću reklamu za seks, danas način odijevanja nema granica. Provjerite koji su komadi odjeće bili skandal svojeg doba, iako se danas nazivaju staromodnima.

Valkire

Na današnji dan

VIDEO: Premijerno izvedena Wagnerova Valkira

„Die Walküre“, djelo njemačkog skladatelja Richarda Wagnera, jedna je od najpoznatijih melodija klasične glazbe. Dio je opere „Prsten Nibelunga“, inspirirane germanskim i vikinškim sagama, a govori o bogovima, junacima, mitskim bićima i njihovom potragom za čarobnim prstenom.

Slavoljub Penkala

NA DANAŠNJI DAN

Penkala patentirao prvu mehaničku olovku

Na današnji dan, 24. siječnja 1906. godine, Eduard Slavoljub Penkala patentirao je prvu mehaničku olovku na svijetu.

Spalding

Na današnji dan

Kada bi koža mogla pričati – 140 godina povijesti košarkaške lopte

Kad pričamo o loptama, Spalding je jedno od prvih imena koja padaju na pamet. Iako je kao sportaš vječni stanovnik bejzbolske kuće slavnih, nije mu proizvodnja te opreme donijela najveću slavu.

Starac i more

Na današnji dan

Ernest Hemingway dovršio svoj roman „Starac i more”

Na današnji dan 1952. godine Ernest Hemingway dovršio je jedno od svojih najznačajnijih djela.