Intervju: Aljoša Šerić

Aljoša Šerić iz Pavela: „Prava sloboda je diplomirati i početi privređivati”

Antonia Matković Šerić i Aljoša Šerić
Pogledaj fotogaleriju
Aljoša Šerić
Antonia Matković Šerić
Antonia Matković Šerić i Aljoša Šerić
Pavel u Vintage Industrial Baru

Grupa Pavel prošlog je petka održala koncert u Vintage Industrial Baru. Koncert su započeli pjesmom „Autentično osrednji” te nastavlili sa setom starih i novih hitova. Između ostalog, mogli smo čuti pjesme „Tobago”, „Zvončicu može biti sram”, „Ljubav stoljeća” i druge.

Nedavno je grupa Pavel oduševila publiku u zagrebačkom Vintage Industrial Baru. I ovog puta nedvojbeno su pokazali da su potpuno drugačiji i dosljedni u svojoj izvedbi. U opuštenoj i raspjevanoj atmosferi uživali su posjetitelji, a grupa je još jednom pokazala sve svoje čari. Pokazali su da su opušteni, savršeno uigrani i posebni.

Koncert su započeli pjesmom Autentično osrednji s aktualnog albuma „I mi smo došli na red” te nastavili s kombinacijom starih i novih hitova. Između ostalog, imali smo prilike čuti pjesme „Nedjelja popodne”, „Ljubav stoljeća”, „Tobago”, „Zvončicu može biti sram” i mnoge druge.

U poletnoj i opuštenoj glazbi uživali su svi posjetitelji, a mi smo iskoristili priliku i pitali glavnog i odgovornog člana benda Aljošu Šerića kako je nastao novi album „I mi smo došli na red” i još mnogo toga, a detalje donosimo u nastavku.

Zašto baš ime albuma „I mi smo došli na red” i odakle Vam inspiracija? Nastaju li pjesme spontano ili dobro razmislite o svemu prije no što odlučite da biste neku pjesmu plasirali u javnost?

Inspiracija ponekad dođe spontano, nenajavljeno, obično dok obavljam još koju radnju dio mozga ode na pauzu pa naletim na melodiju ili dio stiha, a nekad je i sam isforsiram, na silu se „inspiriram”, zadam si rok, okvirnu temu, ili takvu temu melodija sama nametne. Što se tiče odluke koja će pjesma biti singl, naravno da se dobro unaprijed promisli, pustim pjesmu meni bitnim ljudima, preslušavam, testiram i tako nekoliko puta.

Već ste nekoliko puta naglasili da pjesme sami pišete, no pomaže li Vam i Antonia u finalnoj odluci ili je možda više zaslužna za izgled spotova?

Apsolutno pomaže, ona je prvi lakmus papir, ako ona reagira, znači da sam na ispravnom putu. Za idući album, iako je još prerano uopće pričati o njemu, smo i skupa napisali jednu pjesmu. Srećom slušamo sličnu glazbu, pa na prste ruke mogu nabrojati pjesme koje nije i ona imenovala, a takve većinom ni ne izađu iz naše spavaće sobe. Za izgled spotova su zaduženi režiseri spotova, naš upliv je minimalan i tako to i treba biti, osim par sugestija i naputka glede generalnog „feelinga” spota, ne pačamo se u posao režiserima.

Pavel u Vintage Industrial Baru
 
Pavel u Vintage Industrial Baru; FOTO: Kristina Marečić
 
 

Koja Vam je najdraža pjesma s novog albuma „I mi smo došli na red i zašto?

Teško mi je izdvojiti, obzirom i sam često mijenjam mišljenje, možda „Dobro je da sam bivši” ili „Tek je prva”, to su obično neke koje ne hvataju odmah, ali traju.

Novi je album dobio stvarno dobre kritike, a i nezaobilazno je spomenuti 4 nominacije za Porin te nagradu Porin za najbolji aranžman. Jeste li očekivali da ćete dobiti ovu nagradu, kakav je osjećaj te jeste li zadovoljni s plasmanom albuma?

Lijepo je kad te netko hvali, uvijek, pa je tako i s kritikama i Porinom, nagradu za najbolji aranžman za „Čuvaj me” nismo očekivali, uvijek očekuj najgore, pa je onda obrnut ishod utoliko bolji.

Kako komentirate odbijanje Porina od strane Damira Urbana?

Kategorije rocka i alternativne glazbe su uvijek preklapajuće, tko može argumentirano tvrditi da je Zooropa od U2 npr. rock ili alternativa, a dobili su za alternativu, to je najčešće stvar kalkulacije onog tko prijavljuje u smislu gdje, odnosno u kojoj kategoriji, ima veće šanse. Meni je „Mamut” odličan album, ali nije daleko od kategorije alter albuma, dapače funkcionira u obje, međutim njegov autor očito smatra kako spada u kategorija rocka i to treba poštovati.

Čini se kako su i publici odlično sjele pjesme s novog albuma, poput „Čuvaj me”, „Autentično osrednji”, a i koncertom u Tvornici pokazali ste da ste još jednom autentični bend, čije pjesme nisu za svačije uho.

Sigurno nisu za svačije. Ništa, osim možda čokolade, nema univerzalnu publiku.

Što mislite o hrvatskoj glazbenoj sceni? Nedavno ste izjavili da svi kupuju turbo folk glazbu, dok se na ovakve žanrove ne obraća pozornost. Možete li to malo prokomentirati? Mogu li se „drugačiji” bendovi profilirati na našoj glazbenoj sceni?

Nisam siguran da sam baš izjavio da svi kupuju turbo folk glazbu, možda sam krivo citiran. Kao prvo, oni koju slušaju narodnjake sigurno ne kupuju tu glazbu, ne mogu zamisliti nekog s novim Cecinim 180-gramskim vinilom pod miškom. S druge strane, nemam ništa protiv narodnjaka, niti ljudi koji to slušaju, ima toliko predivne različite glazbe da svatko uz zeru truda može pronaći ono što želi i hoće, široko je polje.

Kao pravnik, smatrate li problematičnim preuzimanje glazbe online?

Internet je pojeo glazbenu industriju, tek se sad ova rita i diže iz sna, to je jednostavno realnost, ili ćemo se prilagoditi ili nećemo. U svakom slučaju, stvari se pomiču na bolje. Glazba ne bi trebala biti besplatna, a na koji način će se honorirati rad glazbenika i autora, to je već drugi par opanaka, ne znam ponuditi ispravno rješenje, ali vjerojatno je u pitanju zbir honorara iz više izvora s naglaskom na koncerte.

Što Vam najviše nedostaje te koju situaciju pamtite iz studentskih dana?

Pamtim relativnu bezbrižnost, iako meni same fakultetske godine nisu objekt idealiziranja, bolje sam se osjećao kad sam diplomirao i počeo privređivati pa onda i svirati s bendom, to je prava sloboda, tek sam s 24-25 počeo živjeti onakav život kakav sam i otprilike zamišljao.

Pošto ste već neko vrijeme na The Voice-u, recite kakvo je iskustvo raditi s mladim izvođačima i u timu Dečak? Što biste poručili mladim talentima, što nakon The Voice-a?

Obavezno, obavezno pisati svoje pjesme ili bar naći nekog dobrog autora s kojim će surađivati, to smo im već Ivan i ja rekli na nekim od prvih sastanaka. Možeš pjevati kao zmaj, što neki od njih već i rade, ali bez pjesme, ili još gore s krivom pjesmom nećeš nigdje nikad. Voice je sjajan show, ali je za svakog od njih prolazan, slatkih, ali kratkih pet minuta slave, vrištanja curica i davanja autograma bakicama i djeci. Tek nakon showa im slijedi pravi posao.

I za kraj, nekoliko trik pitanja:

Hrvatska ili britanska glazbena scena? Po kvaliteti i kvantiteti britanska, iz lokal patriotskih razloga hrvatska.

Odvjetnik ili glazbenik? Ni jedno ni drugo. Prvo autor, pa onda ovo što si napisala.

Split ili Zagreb? Zagreb po zimi, Split ljeti.

Čitanje knjige ili gledanje filmova? Knjige.

Roštilj u prirodi ili ručak u restoranu? Roštilj.

Čokoladna torta ili torta od sira? Sir.

Komentari na članak

Vezani članci

Muscle Tribe

40 godina KSET-a

Muscle Tribe of Danger and Exellence na KSET-ovom rođendanu

Zagrebački bend ovom prilikom ne dolazi samo proslaviti rođendan Kluba, nego se KSET-u pridružuje u slavlju, obilježavajući pet godina postojanja benda.

Bruno Rukavina s KGK

Intervju s dobitnikom Rektorove nagrade

„Hrvatski su građani platili moj studij, a netko će drugi ubirati plodove“

- Ako ne nađem posao kao politolog u Hrvatskoj, meni nije problem otići u inozemstvo. Ako ništa od ovoga ne uspijem, onda ću biti prisiljen otići u politiku i učlaniti se u jednu od stranaka.

ABOP u Vintageu

Koncert u Vintageu

ABOP se vraća na mjesto „zločina" kako bi rasplesao žive i mrtve

Klupska i festivalska atrakcija, sastav After je bolji od partyja, trenutno priprema nastupe po europskim klubovima, a prije njih opet će nastupiti u Vintage Industrial Baru.

Cats naslovna

Broadway i West End na velikoj svjetskoj turneji

Mjuzikl „Cats“ dolazi u zagrebačku Arenu

Jedan od najgledanijih broadwayskih mjuzikala dolazi nam u Arenu. U sklopu velike svjetske turneje, „Cats“, jedna od najizvođenijih i publici najdražih predstava, konačno će biti izvedena i na hrvatskom tlu.

Sajam stipendija ptičja 2015

Sajam stipendija i visokog obrazovanja

Hrvatski kutak najveća je novost ovogodišnjeg Sajma stipendija

Pored stipendija Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu koji dodjeljuju najveći broj stipendija za studij u Hrvatskoj, važno je istaknuti da stipendije dodjeljuju i mnoge manje jedinice regionalne i lokalne samouprave, poput županija, općina i gradova.