POVIJEST POGREŠAKA ILI POGREŠNA POVIJEST

Zablude o Balkanskom poluotoku

Balkan

Akademik Dragutin Feletar sistematizirao je sve zablude koje su dovele do pogrešnog tumačenja političkog, povijesnog i kulturnog konteksta „Balkana”.

Hrvatska je zemlja mediteranske rimokatoličke kulture i pripada srednjoeuropskom kulturnom krugu. Usprkos tome, Hrvatsku se desetljećima pokušava utrpati u geografski, kulturni i politički kontekst Balkana ili zapadnog Balkana. To neprimjereno nazivlje uvijek ima negativan vrijednosni i politički predznak te političarima iz zapadne Europe često služi za opisivanje nazadnih i konfliktnih istočnoeuropskih naroda. Sve pogrešne činjenice i zablude koje su do toga dovele sistematizirao je ugledni hrvatski geograf, publicist i akademik Dragutin Feletar.

Prva pogreška je geografske prirode. Naime, da bi se komad kopna nazivao poluotokom, njegove morske (vodene) katete moraju biti duže od kopnene. Kod Balkanskog poluotoka to nije slučaj jer je kopnena kateta Trst - Odesa (1330 km) duža od obje morske katete - Odesa-Peloponez (1230 km) i Peloponez-Trst (1270 km). Uz to, luke na Sjevernom moru (npr. Rostock) bliže su Trstu od Odese s kojom tvori poluotok!

Ako se ove geografske činjenice zanemare, ostaje nejasno zašto bi planina Balkan koja nikako ne dominira ovim područjem dala naziv ogromnom prostoru jugoistočne Europe. Jugoistočnim dijelom Europe puno više dominiraju Dinaridi. Odgovor leži u 200 godina staroj pogreški njemačkog geografa Zeunea. On je u svom radu iz 1809. godine krivo protumačio atlas i nazvao ovo područje Balkanski poluotok jer mu se učinilo da je Balkan dominantan planinski lanac.

Na ovu pogrešku zdušno su se nadovezali srpski znanstvenici i geografi uzimajući je kao nepobitnu činjenicu. Najistaknutiji među njima bio je Jovan Cvijić (onaj iz pjesme Đorđa Balaševića) koji je ovu „znanstvenu” činjenicu upregnuo u korist jačanja teze o „balkanskoj istorijskoj tradiciji” koja teži sjedinjenju svih Balkanaca koji su porijeklom zapravo Srbi. Kroz dva stoljeća, uslijed mnogih problema i ratova na ovim prostorima, jasno je da se termin „Balkan” i „balkanske zemlje” počeo koristiti u negativnom i pogrdnom kontekstu. Zanimljivo je i da se Grčku, koja je planini Balkan puno bliža od nas, nikad ne svrstava u balkanske zemlje.

Danas, kad god se u nekom dijelu svijeta pojavi nacionalna, vjerska ili regionalna netrpeljivost, govori se o „balkanizaciji”. Popularizaciji pojma „Balkan” doprinijeli su i Hrvati, a i danas ga se svesrdno koristi u dijelu medija i javnosti. Ipak, uzevši u obzir hrvatsku srednjoeuropsku i mediteransku kulturnu pozadinu, Hrvati nipošto ne bi smjeli dozvoliti trpanje u balkanski koš. Protiv svih zabluda i povijesnih pogrešaka treba se boriti znanstvenim činjenicama.

Komentari na članak

Vezani članci

Android logo

Aplikacija za izgubljene mobitele

Upravitelj Android uređaja

Ova aplikacija mogla bi biti ključna u trenutcima kada žurite na faks, a mobitel je izgubljen negdje u hrpi smeća u sobi.

Seks-afera

Seks afera na tuzlanskom odjeljenju sarajevskog Pravnog fakulteta

Seks u zamjenu za ocjene - tuzlanski profesori osuđeni na uvjetnu zatvorsku kaznu

Profesor Durmišević studentici je ponudio ispitna pitanja u zamjenu za seks, a profesor Lučić je studenticama upisao ocjene u indekse iako one taj predmet nisu položile.

android vs iphone

Svibanj

Najbolji pametni mobiteli po izboru Business Insidera

Ljestvica trenutno najboljih pametnih mobitela u svijetu.

Aplikacija Reporter 1

Aplikacija koja zna sve o vama

Aplikacija Reporter

Reporter je aplikacija koja može otkriti vaše raspoloženje, tko su vam pravi prijatelji, čak i tip vaše dijete.

YouTube i Vevo

Velika suradnja

Vevo najavio 7 novih emisija i prijenose koncerata uživo

Neke će emisije biti usmjerene na analizu modnog identiteta glazbenika dok će se druge orijentirati na fanove i na njima stvarati look superzvijezde.