POVIJEST POGREŠAKA ILI POGREŠNA POVIJEST

Zablude o Balkanskom poluotoku

Balkan

Akademik Dragutin Feletar sistematizirao je sve zablude koje su dovele do pogrešnog tumačenja političkog, povijesnog i kulturnog konteksta „Balkana”.

Hrvatska je zemlja mediteranske rimokatoličke kulture i pripada srednjoeuropskom kulturnom krugu. Usprkos tome, Hrvatsku se desetljećima pokušava utrpati u geografski, kulturni i politički kontekst Balkana ili zapadnog Balkana. To neprimjereno nazivlje uvijek ima negativan vrijednosni i politički predznak te političarima iz zapadne Europe često služi za opisivanje nazadnih i konfliktnih istočnoeuropskih naroda. Sve pogrešne činjenice i zablude koje su do toga dovele sistematizirao je ugledni hrvatski geograf, publicist i akademik Dragutin Feletar.

Prva pogreška je geografske prirode. Naime, da bi se komad kopna nazivao poluotokom, njegove morske (vodene) katete moraju biti duže od kopnene. Kod Balkanskog poluotoka to nije slučaj jer je kopnena kateta Trst - Odesa (1330 km) duža od obje morske katete - Odesa-Peloponez (1230 km) i Peloponez-Trst (1270 km). Uz to, luke na Sjevernom moru (npr. Rostock) bliže su Trstu od Odese s kojom tvori poluotok!

Ako se ove geografske činjenice zanemare, ostaje nejasno zašto bi planina Balkan koja nikako ne dominira ovim područjem dala naziv ogromnom prostoru jugoistočne Europe. Jugoistočnim dijelom Europe puno više dominiraju Dinaridi. Odgovor leži u 200 godina staroj pogreški njemačkog geografa Zeunea. On je u svom radu iz 1809. godine krivo protumačio atlas i nazvao ovo područje Balkanski poluotok jer mu se učinilo da je Balkan dominantan planinski lanac.

Na ovu pogrešku zdušno su se nadovezali srpski znanstvenici i geografi uzimajući je kao nepobitnu činjenicu. Najistaknutiji među njima bio je Jovan Cvijić (onaj iz pjesme Đorđa Balaševića) koji je ovu „znanstvenu” činjenicu upregnuo u korist jačanja teze o „balkanskoj istorijskoj tradiciji” koja teži sjedinjenju svih Balkanaca koji su porijeklom zapravo Srbi. Kroz dva stoljeća, uslijed mnogih problema i ratova na ovim prostorima, jasno je da se termin „Balkan” i „balkanske zemlje” počeo koristiti u negativnom i pogrdnom kontekstu. Zanimljivo je i da se Grčku, koja je planini Balkan puno bliža od nas, nikad ne svrstava u balkanske zemlje.

Danas, kad god se u nekom dijelu svijeta pojavi nacionalna, vjerska ili regionalna netrpeljivost, govori se o „balkanizaciji”. Popularizaciji pojma „Balkan” doprinijeli su i Hrvati, a i danas ga se svesrdno koristi u dijelu medija i javnosti. Ipak, uzevši u obzir hrvatsku srednjoeuropsku i mediteransku kulturnu pozadinu, Hrvati nipošto ne bi smjeli dozvoliti trpanje u balkanski koš. Protiv svih zabluda i povijesnih pogrešaka treba se boriti znanstvenim činjenicama.

Komentari na članak

Vezani članci

11 Pametna špica

Pametna špica, Klub albanskih studenata i Studentëve Shqiptarë

Poziv na tribinu „Kultura suradnje i multikulturalnost“

U razgovorima nakon predavanja studenti su izrazili želju, ali i potrebu za druženjem usmjerenim učenju i umrežavanju. Na temelju studentskih želja formuliran je koncept Pametne špice koji obuhvaća sve navedeno.

TookBook eKnjižnica

Event: TookBook Storytelling

Napišite kako ste okrenuli novu stranicu i osvojite nagrade

Pokrenuta je hrvatska storytelling platforma. Započelo je prvo natjecanje u kojem možete osvojiti nagrade i pročitati svoju priču na Valentinovo u Muzeju prekinutih veza.

Revolver

10 atentata koji su mijenjali svijet

Atentati koji su promijenili svijet

Atentati su oduvijek šokirali javnost.

Erasmus Street Festival Dubrovnik

Širenje horizonata

"Erasmus Street Festival" promovirao mobilnost i raznolikost kultura

Dubrovački studenti i studenti na razmjeni iz dvanaest zemalja predstavili su svoje kulture na projektu "Erasmus Street Festival".

Kino Urania Osijek

Osječki kinematografi pripremili raznovrstan program u ožujku

Festivalski mjesec u osječkom kinu Urania

U kinu Urania u Osijeku ožujak je mjesec filmskih festivala. Projekcije festivalskih filmova trajat će od 5. do 29. ožujka 2015.