POVIJEST POGREŠAKA ILI POGREŠNA POVIJEST

Zablude o Balkanskom poluotoku

Balkan

Akademik Dragutin Feletar sistematizirao je sve zablude koje su dovele do pogrešnog tumačenja političkog, povijesnog i kulturnog konteksta „Balkana”.

Hrvatska je zemlja mediteranske rimokatoličke kulture i pripada srednjoeuropskom kulturnom krugu. Usprkos tome, Hrvatsku se desetljećima pokušava utrpati u geografski, kulturni i politički kontekst Balkana ili zapadnog Balkana. To neprimjereno nazivlje uvijek ima negativan vrijednosni i politički predznak te političarima iz zapadne Europe često služi za opisivanje nazadnih i konfliktnih istočnoeuropskih naroda. Sve pogrešne činjenice i zablude koje su do toga dovele sistematizirao je ugledni hrvatski geograf, publicist i akademik Dragutin Feletar.

Prva pogreška je geografske prirode. Naime, da bi se komad kopna nazivao poluotokom, njegove morske (vodene) katete moraju biti duže od kopnene. Kod Balkanskog poluotoka to nije slučaj jer je kopnena kateta Trst - Odesa (1330 km) duža od obje morske katete - Odesa-Peloponez (1230 km) i Peloponez-Trst (1270 km). Uz to, luke na Sjevernom moru (npr. Rostock) bliže su Trstu od Odese s kojom tvori poluotok!

Ako se ove geografske činjenice zanemare, ostaje nejasno zašto bi planina Balkan koja nikako ne dominira ovim područjem dala naziv ogromnom prostoru jugoistočne Europe. Jugoistočnim dijelom Europe puno više dominiraju Dinaridi. Odgovor leži u 200 godina staroj pogreški njemačkog geografa Zeunea. On je u svom radu iz 1809. godine krivo protumačio atlas i nazvao ovo područje Balkanski poluotok jer mu se učinilo da je Balkan dominantan planinski lanac.

Na ovu pogrešku zdušno su se nadovezali srpski znanstvenici i geografi uzimajući je kao nepobitnu činjenicu. Najistaknutiji među njima bio je Jovan Cvijić (onaj iz pjesme Đorđa Balaševića) koji je ovu „znanstvenu” činjenicu upregnuo u korist jačanja teze o „balkanskoj istorijskoj tradiciji” koja teži sjedinjenju svih Balkanaca koji su porijeklom zapravo Srbi. Kroz dva stoljeća, uslijed mnogih problema i ratova na ovim prostorima, jasno je da se termin „Balkan” i „balkanske zemlje” počeo koristiti u negativnom i pogrdnom kontekstu. Zanimljivo je i da se Grčku, koja je planini Balkan puno bliža od nas, nikad ne svrstava u balkanske zemlje.

Danas, kad god se u nekom dijelu svijeta pojavi nacionalna, vjerska ili regionalna netrpeljivost, govori se o „balkanizaciji”. Popularizaciji pojma „Balkan” doprinijeli su i Hrvati, a i danas ga se svesrdno koristi u dijelu medija i javnosti. Ipak, uzevši u obzir hrvatsku srednjoeuropsku i mediteransku kulturnu pozadinu, Hrvati nipošto ne bi smjeli dozvoliti trpanje u balkanski koš. Protiv svih zabluda i povijesnih pogrešaka treba se boriti znanstvenim činjenicama.

Komentari na članak

Vezani članci

3D printer za 500KM

Maturanti u akciji

Mladi iz Banja Luke osmislili jeftinu verziju 3D printera

Nikola Stupar i Neven Berendika napravili su 3D printer koji u svijetu košta desetak tisuća eura, za samo 500 KM (otprilike 1930 kn).

Budućnost obrazovanja

Budućnost obrazovanja

10 obrazovnih trendova koje treba pratiti

Svjesni smo činjenice da proces obrazovanja nije bio sklon naglim promjenama, međutim, nužno je pratiti trendove koji su neophodni za daljnji razvoj.

YouTube logo

Youtube oglašavanje

Google predstavio oglašavanja u regiji

Oglasi prije videa na Youtubeu predstavljeni su i za našu regiju.

Mažoretkinje nastupaju

Povratak u Zagreb s tri zlatne medalje

Zagrebačke mažoretkinje obranile titulu europskih prvakinja!

Među čak 170 formacija i neformacija s preko 1600 mažoretkinja, Zagrebačke mažoretkinje ponovno su dokazale svoju izvrsnost osvojivši europsko zlato u kadetskoj, juniorskoj i seniorskoj skupini. Europsko prvenstvo mažoretkinja održavalo se od 27. do 30. kolovoza 2015. u francuskom gradu Albiju.

Windows 8

Detaljna analiza aktualnog OS-a

Windows 8: nova revolucija ili Microsoftov ˝flop˝?

Nepisano je Microsoftovo pravilo da je svaka druga verzija Windowsa poprilično neuspješna: dok su Win98, 2000, XP te „sedmica“ odavno proglašeni najboljima u povijesti firme, Vista i Millenium Edition nisu bili te sreće. Po ovim predviđanjima, kao nasljednika fantastičnih Windowsa 7, ˝osmicu˝ se u startu okarakteriziralo kao promašaj, poglavito zbog potpuno drugačije funkcionalnosti i prilagođenosti ekranima osjetljivima na dodir.