POVIJEST POGREŠAKA ILI POGREŠNA POVIJEST

Zablude o Balkanskom poluotoku

Balkan

Akademik Dragutin Feletar sistematizirao je sve zablude koje su dovele do pogrešnog tumačenja političkog, povijesnog i kulturnog konteksta „Balkana”.

Hrvatska je zemlja mediteranske rimokatoličke kulture i pripada srednjoeuropskom kulturnom krugu. Usprkos tome, Hrvatsku se desetljećima pokušava utrpati u geografski, kulturni i politički kontekst Balkana ili zapadnog Balkana. To neprimjereno nazivlje uvijek ima negativan vrijednosni i politički predznak te političarima iz zapadne Europe često služi za opisivanje nazadnih i konfliktnih istočnoeuropskih naroda. Sve pogrešne činjenice i zablude koje su do toga dovele sistematizirao je ugledni hrvatski geograf, publicist i akademik Dragutin Feletar.

Prva pogreška je geografske prirode. Naime, da bi se komad kopna nazivao poluotokom, njegove morske (vodene) katete moraju biti duže od kopnene. Kod Balkanskog poluotoka to nije slučaj jer je kopnena kateta Trst - Odesa (1330 km) duža od obje morske katete - Odesa-Peloponez (1230 km) i Peloponez-Trst (1270 km). Uz to, luke na Sjevernom moru (npr. Rostock) bliže su Trstu od Odese s kojom tvori poluotok!

Ako se ove geografske činjenice zanemare, ostaje nejasno zašto bi planina Balkan koja nikako ne dominira ovim područjem dala naziv ogromnom prostoru jugoistočne Europe. Jugoistočnim dijelom Europe puno više dominiraju Dinaridi. Odgovor leži u 200 godina staroj pogreški njemačkog geografa Zeunea. On je u svom radu iz 1809. godine krivo protumačio atlas i nazvao ovo područje Balkanski poluotok jer mu se učinilo da je Balkan dominantan planinski lanac.

Na ovu pogrešku zdušno su se nadovezali srpski znanstvenici i geografi uzimajući je kao nepobitnu činjenicu. Najistaknutiji među njima bio je Jovan Cvijić (onaj iz pjesme Đorđa Balaševića) koji je ovu „znanstvenu” činjenicu upregnuo u korist jačanja teze o „balkanskoj istorijskoj tradiciji” koja teži sjedinjenju svih Balkanaca koji su porijeklom zapravo Srbi. Kroz dva stoljeća, uslijed mnogih problema i ratova na ovim prostorima, jasno je da se termin „Balkan” i „balkanske zemlje” počeo koristiti u negativnom i pogrdnom kontekstu. Zanimljivo je i da se Grčku, koja je planini Balkan puno bliža od nas, nikad ne svrstava u balkanske zemlje.

Danas, kad god se u nekom dijelu svijeta pojavi nacionalna, vjerska ili regionalna netrpeljivost, govori se o „balkanizaciji”. Popularizaciji pojma „Balkan” doprinijeli su i Hrvati, a i danas ga se svesrdno koristi u dijelu medija i javnosti. Ipak, uzevši u obzir hrvatsku srednjoeuropsku i mediteransku kulturnu pozadinu, Hrvati nipošto ne bi smjeli dozvoliti trpanje u balkanski koš. Protiv svih zabluda i povijesnih pogrešaka treba se boriti znanstvenim činjenicama.

Komentari na članak

Vezani članci

Sirijske izbjeglice - dijete

Komentar novinarke portala Studentski.hr

Zašto se toliko raspravlja o pomoći, umjesto da se pomogne?

Tjednima traje opsadno stanje izbjeglica u susjednim zemljama, svjedočimo svakodnevnim video zapisima i slikama sustavnog ugnjetavanja tih ljudi, ali pitanje koja se proteže vezano za njih nije kako im pomoći, nego što ako dođu kod nas?

Aplikacija Reporter 1

Aplikacija koja zna sve o vama

Aplikacija Reporter

Reporter je aplikacija koja može otkriti vaše raspoloženje, tko su vam pravi prijatelji, čak i tip vaše dijete.

iPhone 6s

Cijene u SAD-u se kreću od 199 dolara za 6S i 299 dolara za 6S Plus

Apple predstavio nove iPhone, iPad Pro i iOS 9

Prodaja novih modela iPhonea kreće od 25. rujna u određenim državama, dok će narudžbe krenuti od 12. rujna. Nažalost u Hrvatskoj to neće biti moguće ovog mjeseca, no trebalo bi biti do kraja godine.

Komunikator

Prototip inspiriran kultnom serijom

Google je predstavio uređaj koji funkcionira kao komunikator iz „Star Treka“

Google je predstavio prototip komunikatora combadge iz „Star Treka“ s ciljem korištenja za pretraživanje, a ne za komunikaciju.

Filmofeel

Uživajte u filmskim naslovima

HT najavljuje ekskluzivnu ponudu filmova sa Zagreb Film Festivala

Zahvaljujući vrlo dobroj suradnji ZFF-a i HT-a, brojni zaljubljenici u film koji nažalost, neće moći posjetiti Festival, moći će putem MAXtv-a u svojim domovima uživati  premijerno u brojnim filmskim naslovima s ovogodišnjeg ZFF-a.