Stručni skup u NSK

Uloga knjižnica u razvoju suvremenog digitalnog društva

NSK

– Vjerujemo da ulaganja u digitalnu transformaciju te razvoj digitalno zrelih baštinskih ustanova nemaju alternative, posebice u kontekstu razvoja digitalne znanosti i digitalnog društva. – ističe dr. sc. Dijana Machala.

Jesu li knjižnice u Hrvatskoj spremne na zahtjeve digitalne znanosti, jesu li spremne učiniti iskorak prema digitalnoj transformaciji, na koji način knjižnice mogu pomoći razvoju digitalnog društva te koje promjene mogu očekivati autori, znanstvenici i nakladnici u kontekstu primjene Uredbe o zaštiti osobnih podataka, samo su neke od tema dvodnevnog stručnog skupa Knjižnični podaci: interoperabilnost, povezivanje i razmjena. Skup će se održati u zagrebačkoj NSK 28. i 29. studenoga u okviru 2. godišnje konferencije korisnika integriranoga knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te knjižnica iz sustava znanosti i visokoga obrazovanja Republike Hrvatske.

Na skupu će se govoriti o važnosti standardiziranosti knjižničnih podataka, o značajkama knjižničnih podataka kao skupova velikih podataka te o mogućnostima razvoja knjižničnih otvorenih povezanih podataka. Važno pitanje je pitanje semantičke i tehničke interoperabilnosti knjižničnih podataka i sustava kao preduvjeta razvoja suvremenih knjižničnih usluga temeljenih na digitalnim podacima i katalozima nove generacije. Poseban naglasak usmjeren je na prikaz istraživanja u području semantičke interoperabilnosti baštinskih zajednica te na pitanja primjene formata i modela integracije metapodatka u razvoj novih digitalnih usluga. Važan segment čine predavanja o primjeni digitalnih podataka u kreiranju i proizvodnji novog znanja te mogućnosti suradnje nakladnika i knjižnica u digitalnom okruženju. Također pružit će se prikaz alata i izvora važnih za procese vrednovanja znanstvenih ustanova, a posebna pozornost je posvećena  otvorenoj znanosti i ulozi knjižnica.

Cilj je stručnog skupa istaknuti značaj i ulogu knjižničnih podataka u kontekstu razvoja suvremenog digitalnog društva, digitalne znanosti, nacionalne e-infrastrukture te nacionalnog kulturnog i kreativnog područja.

– Ovo je prvi stručni skup koji je u cijelosti posvećen pitanjima sistemskog knjižničarstva u Hrvatskoj, a želja nam je da preraste u redovito godišnje multidisciplinarno savjetovanje o pitanjima automatizacije, informatizacije te digitalne transformacije knjižnica i drugih institucija koje baštine znanje. Vjerujemo da ulaganja u digitalnu transformaciju te razvoj digitalno zrelih baštinskih ustanova nemaju alternative, posebice u kontekstu razvoja digitalne znanosti i digitalnog društva. – ističe voditeljica programa stručnog skupa te koordinatorica organizacijskog odbora dr. sc. Dijana Machala.

Stručni skup organizira se uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. 

Komentari na članak

Vezani članci

Knjižnica

Literarni svijet

O čaroliji knjižnica u 15 poznatih citata

Donosimo vam neke od najljepših autorskih citata te citata iz filmova i serija o najčarobnijem mjestu na svijetu – knjižnici.

01 George Peabody knjižnica Johns Hopkins

Nadopunite si to-read listu

15 najboljih knjiga iz 2013. koje morate pročitati

Iako se većina knjiga s popisa još uvijek ne može pronaći u hrvatskim knjižarama i knjižnicama, Studentski vam predstavlja najbolje knjige koje su objavljene u 2013. godini.

"Psihologija u praksi"

Klub studenata psihologije Feniks

3. Stručni skup „Psihologija u praksi“

 U petak, 11. 4. 2014. održat će se treći stručni skup „Psihologija u praksi“. Skup organizira klub studenata psihologije Hrvatskih studija „Feniks“, a mjesto događaja su Hrvatski studiji.

Stare knjige

Na današnji dan

Tiskana prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora

Najstarija hrvatska tiskana knjiga, Misal po zakonu rimskoga dvora, dovršena je 22. veljače 1483. godine.

NSK

Peticija o produljenju radnog vremena i otvaranju studentskog restorana

Menza u NSK-u sasvim je izgledna, ali od noćnog učenja za sada ništa

– Prije je godišnja članarina iznosila 40 kuna, sada je 100 kuna, a knjižnica je bila otvorena od osam do ponoći uz mogućnost ostajanja do čak šest ujutro. Ne tražimo da se produlji radno vrijeme za posudbe knjiga, mi samo želimo prostor za učenje. –