Žitni put Kupa - Sava

Studentica radi na oživljavanju povijesnog trgovačkog puta rijekom Kupom

Ana Marija i Jasmina u početnoj fazi izrade žitne lađe

Popričali smo s Anom Marijom Marić, studenticom druge godine diplomskog studija Agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu koja volonterski radi na oživljavanju povijesnog trgovačkog puta rijekom Kupom.

Društvo za promicanje kulture življenja „Zvono uz Kupu“ udruga je osnovana u cilju promicanja razvitka i unaprjeđenja kvalitete življenja na selu i očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti i potencijala sela.

Imajući na umu veliki potencijal područja Karlovačke županije i šire, ZUK je pripremio projekt naziva „Žitni put“, čiji je cilj oživjeti povijesni trgovački put rijekom Kupom i poticati razvoj lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te stvoriti posve novo turističko žarište.

Žitni put omogućit će turistima jedinstveni doživljaj – plovidbu niz rijeku Kupu u posebno izrađenoj lađi. Slične su se lađe koristile još u doba Rimljana i usavršile su se u 18. i 19. stoljeću kada je trgovina žitom na karlovačkom području bila na vrhuncu svog ekonomskog značaja. Tada je Karlovac bio najvažnije trgovačko i tranzitno središte između kontinentalne i primorske Hrvatske.

„Mnogi zaboravljaju koliko su naša područja bila bitna tranzitna točka za skoro sva moguća materijalna i nematerijalna dobra koja su putovala s istoka na zapad i sa zapada na istok. Mnogi putnici, vojnici, putopisci, trgovci, umjetnici i vladari su prošli našim putevima – pogotovo riječnim – i za sobom ostavili dio povijesti. Naš je cilj bio upravo prezentirati posjetiteljima dio te bogate povijesti, ali i pružiti nužnu potporu lokalnim OPG-ovima koji uistinu imaju mnogo toga za ponuditi.“ – izjavila je Jasmina Cvetković Braim, voditeljica projekta za portal SEEbiz.eu.

Tom prilikom popričali smo s Anom Marijom Marić, studenticom druge godine diplomskog studija Agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Ana Marija je trenutno u fazi pisanja diplomskog rada, a fakultet je upisala jer su je zanimale prirodne znanosti i jer je tražila nešto zanimljivo, aktualno i korisno.

Tijekom studiranja Ana Marija je osjetila potrebu za dodatnim angažmanom kako bi primjenom uspjela uvidjeti što znači baviti se ekologijom u Hrvatskoj. Kako dolazi iz ruralnog dijela grada Karlovca, Rečice, otkrila je kako u tom kraju djeluje udruga Zvono uz Kupu.

– Program me privukao jer se koncept promicanja kulture življenja bavi svime onime što je meni kao mladoj osobi bitno. Javila sam im se na društvenim mrežama i ubrzo postala dio tima. – ispričala nam je Ana Marija.

 Što te navelo na sudjelovanje u projektu ZUK-a „Žitni put“? Možeš li nam reći nešto više o samom projektu?

Odmah po dolasku u udrugu čula sam priču o projektu „Žitni put” te sam se odmah njime oduševila. Jednostavno je sve oko njega odlično, bilo da razgovaramo o izgradnji žitne lađe, što je samo po sebi odlično i poprilično velika stvar, ili da se priča o svim stvarima koje donosi ujedinjavanje svih sadržaja uz Kupu i Savu. Kad bi projekt morala opisati u dvije riječi, rekla bih jednostavno – održivi razvoj, jer to je ono što donosi ovaj projekt.

Razvoj cijelog prostora u porječju ovih rijeka, korištenje svih potencijala, prirodne baštine, turističke valorizacije tradicionalnog načina života, starih zanata, narodnih običaja i kulturnih izričaja. Kao inženjerki agronomije jasno mi je kakvu dobrobit ovaj projekt donosi poljoprivrednim proizvođačima ovoga kraja, naročito OPG-ovima za koje sam sigurna kako u turizmu mogu naći svoj put k održivosti i napretku. Posebno danas kada su im za projekte otvorena vrata lokalnih, državnih i europskih fondova.

Turistima koji će imati priliku ploviti rijekama u ovom, po svemu, unikatnom okruženju mogu jedino poručiti da ih očekuje nešto posebno. Neka pripreme sva svoja osjetila, kao i objektive svih oblika i veličina.

Mislim da je ovo način kako treba djelovati naše društvo na svim razinama, jer jedino ujedinjeni  možemo pokazati koliko smo ustvari bogati potencijalima. Velika je stvar privući velika financijska sredstva u svoj zavičaj i raditi na nečemu o čemu ste kao dijete slušali i sanjali.

Žitni put 1
 
Žitni put, FOTO: studentski hr
 
 

Koliko je dugo trajala priprema projekta i koje su točno tvoje zadaće?

Niti sama ne znam koliko je prošlo od prve ideje u glavama začetnika projekta te koliko Jasmina, Ana, Ivan i svi ostali smišljaju način na koji ostvariti ovu odličnu zamisao, ali sama provedba projekta počela je 2013. godine. Priprema projekta uključivala je stotine sati vrijednih ljudi u ZUK-u, mnoge pozive, e-poruke, proučavanja mogućnosti apliciranja na fondove EU, kontakte s ljudima u agencijama i slično.

Možda bi tu trebalo naglasiti što je konkretno „Žitni put Kupa – Sava“. Prije svega, to je međunarodni projekt, jer su u priču uključeni i partneri iz BiH. Voditeljica projekta je Jasmina Cvetković Braim, nositelj projekta u RH je Općina Pokupsko, a partneri su: Grad Karlovac, Karlovačka županija, TZ Sisačko-moslavačke županije, TZ Brodsko-posavske županije, Razvojna agencija Karla i Društvo ZUK. Nadamo se da će suradnja svih partnera pridonijeti stvaranju zajedničkog gospodarskog prostora za poboljšanje životnih uvjeta u Posavini i promicanju regije kao jedinstvene turističke destinacije.

To se planira postići razvojem jedinstvenog turističkog proizvoda temeljenog na kvalitetnoj prezentaciji prirodnih i kulturnih dobara sa svim potencijalima regije. To će biti lakše kroz integrirano upravljanje, diverzifikaciju proizvoda i zajednički marketing.

Osobno na projektu pomažem kroz volontiranje u zadacima i aktivnostima vezanima za projekt, najviše sa strane planiranja daljnjih koraka i naglašavanja potencijala ruralnog prostora. Važno mi je što sam uključena u projekt kako bi bila sigurna da će sa strane moje struke, agroekologije, sve biti provedeno tako da se neće ugroziti okoliš. Već sam poprilično nestrpljiva i jedva čekam službeni početak ove bogate turističke ponude koja se očekuje u lipnju ove godine.                                                                                                            

Velika većina mladih nakon studija napušta rodno mjesto i ostaje živjeti i raditi u gradu u kojem su studirali. Što misliš, kako se može spriječiti taj negativan trend?

Kad bi željeli unijeti malo crnog humora u ovu priču, mogli bi slobodno reći da ni u većim gradovima gdje mladi studiraju više nema posla pa je inozemstvo sve češće odredište. Svatko ima svoju teoriju što bi trebalo napraviti, a ja jedino mogu reći kako smatram da je veliki problem podcjenjivanje kreativnosti i poduzetnosti. Često se ideje odbacuju u samom početku bez ikakva pokušaja realizacije, bilo zbog nedostatka hrabrosti, bilo zbog cinizma koje je zavladalo našim društvom.

Upravo ljudi koje sam upoznala u ZUK-u jasno dokazuju da se ideje, znanjem i upornošću, mogu realizirati. Lako je bilo prije par godina reći kako je izgradnja žitne lađe samo lijepa bajka, a puno im je teže bilo sjediti satima pred računalom bez ikakvog jamstva da će im se rad isplatiti. Možda mladi odlaze jer ne vide potencijal ruralnog prostora, a ovo je dokaz kako se kombinacijom dobrih ideja, pozitivnog stava, znanja, predanog rada i zajedništva neke stvari ipak mogu promijeniti.

Volonteri
 
Volonteri, FOTO: studentski hr
 
 

U zadnjih nekoliko godina sve češće možemo čitati o projektima koji potiču uključivanje mladih u rad za boljitak njihove lokalne zajednice. Jesi li sudjelovala u još nekim projektima osim Žitnog puta?

U rad ZUK-a sam se uključila volontiranjem na projektu „Zajedno u akciji za okoliš“ koji je uključivao razmjenu mladih koji su iz nekoliko europskih zemalja došli u naše malo selo. Rad na tom projektu potaknuo me na daljnji angažman pa sam s prijateljicama Nikolinom i Mirelom kreirala projekt „Djeluj lokalno, misli globalno“ koji se u transnacionalnoj inicijativi mladih iz Turske, Walesa i Hrvatske trudio osvijestiti stanovnike ruralnih područja o važnosti zaštite prirodne baštine.  Tako smo u tri različite zemlje radile na promociji zaštite tri različita lokaliteta.

Konkretno, u našem smo kraju promovirali zaštitu posebnog florističkog rezervata Cret Banski Moravci s neprocjenjivom močvarnom florom.  Turistički, edukacijska infrastruktura iz ovog projekta kojom smo obilježili lokalitet sad će nam pomoći u provedbi „Žitnog puta“ jer smo dobili jedan lokalitet u blizini rijeke Kupe koji je vidljiv i prepoznat od strane lokalnog stanovništva.

Što misliš, što može mlade poput tebe potaknuti na uključivanje u slične projekte?

Osobno sam bila potaknuta željom da osim studiranja učinim nešto više. Mislim da je volontiranje odlična nadopuna studentskom životu, bilo da se radi o humanitarnim akcijama, neprofitnim udrugama ili na bilo koji drugi način, jer u isto vrijeme pruža dovoljno slobode da ne ugrozite svoje primarne zadatke dok pruža način kako se kreativno izraziti na konkretan i realan način. Kroz udrugu sam dobila mnoga praktična znanja te mi ekologija nije ostala samo teorijski pojam na razini dobrih ideja, nego sam stekla i okvire u kojima je danas moguće boriti se za dobru stvar.

Cijeli niz kvalitetnih organizacija, udruga i inicijativa treba mlade ljude, a vrijeme koje im posvetite nagradit će se neprocjenjivim znanjima i dobrim iskustvima pa im je moj savjet da se aktiviraju se i volontiraju.

Koji su tvoji planovi nakon završetka studija?

Kao svakom studentu koji voli ono što studira cilj mi je raditi u struci i iskoristiti znanja koja sam stekla tijekom studiranja. Nadam se da ću uspjeti pronaći posao koji me ispunjava, kako u želji za napretkom, tako i u postignutim rezultatima. Naravno, uz profesionalni napredak želja mi je ostvariti i neku svoju osobnu priču uz neki manji projekt, vezan za agronomiju, ekologiju, turizam, obnovljive izvore energije ili bilo koji drugi potencijal kraja iz kojeg dolazim.

Komentari na članak

Vezani članci

Wheres My Droid

Top 5 Android aplikacija

Aplikacije koje vam mogu pomoći da vratite svoj izgubljeni mobitel

U nastavku donosimo nekoliko besplatnih aplikacija koje bi vam mogle pomoći vratiti izgubljeni ili ukradeni mobitel, ali isto tako i očuvati vaše podatke sigurnima.

Windows 8

Detaljna analiza aktualnog OS-a

Windows 8: nova revolucija ili Microsoftov ˝flop˝?

Nepisano je Microsoftovo pravilo da je svaka druga verzija Windowsa poprilično neuspješna: dok su Win98, 2000, XP te „sedmica“ odavno proglašeni najboljima u povijesti firme, Vista i Millenium Edition nisu bili te sreće. Po ovim predviđanjima, kao nasljednika fantastičnih Windowsa 7, ˝osmicu˝ se u startu okarakteriziralo kao promašaj, poglavito zbog potpuno drugačije funkcionalnosti i prilagođenosti ekranima osjetljivima na dodir.

Filmofeel

Uživajte u filmskim naslovima

HT najavljuje ekskluzivnu ponudu filmova sa Zagreb Film Festivala

Zahvaljujući vrlo dobroj suradnji ZFF-a i HT-a, brojni zaljubljenici u film koji nažalost, neće moći posjetiti Festival, moći će putem MAXtv-a u svojim domovima uživati  premijerno u brojnim filmskim naslovima s ovogodišnjeg ZFF-a.

AmsterDAMN NYE 2016

Novo ruho SC-a za doček 2016.

FOTO: SC se prerušio u AmsterDAMN

Danas je taj dan, svi putevi vode u Studentski centar na AmsterDAMN NYE 2016.

Izbjeglice

Izbjeglička kriza u Europi

VIDEO: Prosvjedi za i protiv izbjeglica širom Europe

Tisuće prosvjednika okupilo se prošle subote u europskim prijestolnicama kako bi iskazali potporu i solidarnost s izbjeglicama. Istovremeni su u Varšavi, Bratislavi i Pragu održani protuimigracijski prosvjedi.