Sat vremena premalo

Što je Vlada RH odgovorila na pitanja korisnika Facebooka?

FB chat - Reformiramo obrazovni sustav - Vlada RH

Može se samo reći da je sat vremena premalo da se odgovori na nezadovoljstvo i upite korisnika. Oni su postavljali pitanja o obrazovanju od same osnovne škole, do neaktualnosti kurikuluma u srednjoj školi, ali o bolonji, odnosno njenom provođenju na različitim sveučilištima i fakultetima.

Iako su korisnici Facebooka vrlo brzo postavljali svoja pitanja i isticali probleme na event Vlade Republike Hrvatske pod nazivom „FB chat: Reformiramo obrazovni i znanstveni sustav - nove boje znanja“, sat vremena prije Vlada je objavila da „će prvenstveno moći odgovarati na pitanja vezana uz Strategiju i njezinu provedbu, a pitanja o postojećim problemima obrazovnog sustava ćemo proslijediti Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.“.

Na mnoga pitanja, istaknuli su, odgovori se mogu pronaći u samoj strategiji. Stručnjaci koji su odgovarali na pitanja su bili: prof. dr.sc Neven Budak, dr.sc. Petar Bezinović, prof. dr.sc Vladimir Mrša, dr.sc. Teo Matković i dr.sc Boris Jokić.

Može se samo reći da je sat vremena premalo da se odgovori na nezadovoljstvo i upite korisnika. Oni su postavljali pitanja o obrazovanju od same osnovne škole – gdje se najviše korisnika bunilo o satovima vjeronauka koji, iako nisu obavezni, se održavaju u sred satnice ili čak prvi sat.  Na to su pitanje, stručnjaci naglasili da ništa nije moguće dok god je na snazi ugovor koji veže Republiku Hrvatsku i Vatikan – no iako većina korisnika nije osporavala da je vjerounauk izborni predmet, već naglašavalo kako se ti sati održavaju u sred školske satnice i da su učenici za to vrijeme nezbrinuti, Vlada nije reagirala.  

Osim toga, čak su i sami srednjoškolci istaknuli neaktualnost vlastitog kurikuluma. Primjer tome je korisnik Perica Meštrović koji je napisao:

„Učenik sam jedne gimnazije i jako sam razočaran s većinom stvari koje u školi učimo. Dakle u programu sam opće gimnazije. Zašto kao generacija koja će nositi društvo 21.st. imamo smiješan plan i program rada informatike u 1.razredu, ali zato imamo takve detalje i nepotrebne činjenice iz likovne i glazbene umjetnosti. Nalazi li se budućnost u ICT-u ili?“, pitao je te je naglasio postojeću pasivnost i nezainteresiranost samih nastavnika, čemu smo svi svjedočili.

Na njegovo je pitanje Vlada odgovorila napomenom kako pripremljena strategija predviđa značajne promjene u srednjoškolskom obrazovanju.

„Perice, promjene predviđene kurikularnom reformom koja je dio Strategije predviđaju značajne promjene u gimnazijskom obrazovanju. Mi već vrlo intenzivno radimo na novim predmetnim kurikulima koji bi trebali biti bliži životnom iskustvu i potrebama učenika. Ključna promjena je također uvođenje izbornosti u trećem i četvrtom razredu gimnazije. Promijenit će se i kurikulim informatike, a plan je uvesti IKT u ostale predmete.“

Što se tiče studija, najviše se naglašavala neujednačenost izvođenja bolonje na svim sveučilištima i fakultetima, a korisnica Nives Blair Galic, navela je mnoge probleme bolonje – od toga da je kolokvij uvjet za izlazak na ispit do toga da se obavezna predavanja studentima održavaju skoro cijeli dan

 „Uza ovakav kaotičan, problematičan i iscrpljujuć dnevni raspored, gdje jedno predavanja imate u 8 ujutro, drugo u podne, treće od 2 do 4 popodne i onda još seminar od 7 do 9 navečer - nitko nema vremena, snage niti volje za učenje, a kamo li još za volontiranje, praksu, rad, sport, neformalno/informalno obrazovanje. odakle vam ideja da na takav način smijete ograničiti nečije kretanje, potrebe i u konačnici, normalan život, kojeg je studij tek (manji) dio?“.

Odgovor na njeno pitanje možete pročitati u nastavku:

Razumijem tvoj problem, na nekim studijima to stvarno otežava studiranje. Za raspored aktivnosti studenata odgovorni su sami fakulteti. Ponekad, međutim, takvi nespretni rasporedi posljedica su objektivnih okolnosti i tu strategija predviđa poboljšanja. Konkretno, u nekim slučajevima potrebno je povećati prostorne kapacitete nekog visokog učilišta. U drugim slučajevima broj studenata je prevelik u odnosu na broj nastavnika što će se riješiti definiranjem realnijih kvota. U svakom slučaju, studentske organizacije mogu pokušati u suradnji s upravama fakulteta pokušati barem ublažiti problem.

Osim toga, stručnjaci su naglasili kako je: „jedan od najvažnijih ciljeva strategije je revizija studijskih programa uvedenih bolonjskim procesom. Čitav proces započeo je velikim projektom izrade standarda zanimanja koji će za svako zanimanje definirati kompetencije koje student studijem mora steći. Nakon toga fakulteti će morati revidirati svoje programe tako da im ishodi učenja vode upravo tim kompetencijama. Time će se postići bolja zapošljivost gotovih studenata.“

Vrlo popularna objava je bila korisnika Marka Cirkvenija koji se dotaknuo pitanja od provedbi bolonje na Pravnom fakultetu u Zagrebu, održavanju prakse na svim usmjerenjima, očekivanjima koja stoje pred studentima a za koje se ne obrazuju, te troškovima studiranja. Njemu je Vlada možda dala i najdulji odgovor, a možete ga pročitati u nastavku.



Marko pozdrav! Jedan od osnovnih ciljeva strategije u dijelu koji se odnosi na visoko obrazovanje je revizija bolonjske reforme. U tom cilju u tijeku je izrada standarda zanimanja koji će definirati kompetencije koje studenti moraju steći tijekom studija da bi zadovoljili potrebe budućih zanimanja. Nakon toga fakulteti će svoje programe morati mijenjati tako da im ishodi učenja neposredno vode tim kompetencijama. Za očekivati je da će te promjene poboljšati mnoge stvari o kojima pišeš u svom pitanju, kao na primjer veći udio praktične nastave.

Što se tiče troškova studiranja, čitav jedan cilj strategije posvećen je tome. Predviđa se novi sustav podrške socijalnoj dimenziji studiranja, što bi trebalo smanjiti troškove svim studentima, a posebno onima lošijeg socioekonomskog statusa. Što se tiče obaveze participacije na drugom studiju, to je uobičajena praksa u svim državama na svim javnim fakultetima. Pozicija države je naime da vidi obavezu u visokom obrazovanju za svakog pojedinca na jednom studiju. Kada bi pokrivala sve troškove studenata koji bi studirali više studija naprosto ne bi bilo dovoljno novaca.

Jedan od ciljeva strategije odnosi se na internacionalizaciju u tom cilju između ostalog piše i da bi sveučilište/fakulteti trebali ulagati maksimalne napore da povećaju mobilnost studenata, što uključuje i priznavanje ECTS bodova stečenih u inozemstvu.

Osmi cilj dijela posvećenog visokom obrazovanju odnosi se na osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju. Tim ciljem nastoji se jasnije definirati minimalne uvjete koje moraju zadovoljiti sva visoka učilišta u Hrvatskoj. Naravno da nikada sva visoka učilišta neće imati jednaku kvalitetu. No to se mora odraziti i na sposobnost nekog fakulteta da privuče kvalitetnije studente.

Što se tiče odlaska znanstvenika u druge sredine, to je u cijelom svijetu uobičajena praksa. Jedini način da se hrvatske znanstvenike u većem broju zadrži u Hrvatskoj, ali i da se znanstvenike iz drugih zemalja privuče u Hrvatsku je da se podigne kvaliteta hrvatskih znanstvenih institucija, čemu ujedno teži i ova strategija.

Što se tiče lakšeg nalaženja posla, po završetku školovanja to će uvijek ovisiti o snazi hrvatske ekonomije i kvaliteti obrazovanja odnosno pravim kompetencijama koje će studenti steći obrazovanjem.

Često, stručnjaci su u odgovorima korisnike uputili da svoja pitanja proslijede Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta te su često korisnici bili upućeni da pročitaju strategiju jer se odgovori nalaze upravo tamo. Cjelovita kurikularna reforma i projekt Nove boje znanja – su strategije koje bi hrvatsko obrazovanje dovelo na novu razinu – odnosno, s kojom bi se promijenila trenutna situacija.

Smisao eventa naglasili su u jednom odgovoru, a to "je bio da se javnost upozna sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, te mjerama i ciljevima koji su navedeni u ovom dokumentu koji je i usvojen u Hrvatskom saboru kao nacionalna strategija.“ Neka će pitanja nažalost ostat neodgovorena i samo raspravljana unutar korisnika, koji su se odazvali u velikom broju.

Zainteresirane se i dalje potiče da postavljaju svoja pitanja na stranici Nove boje znanja, no vjerojatno će, ako dođe do organizacije sličnih eventova, Vlada morati uzeti više od sat vremena svojeg vremena kako bi odgovarala na pitanja zainteresiranih.

Komentari na članak

Vezani članci

Knjižnica

Pascalina

Ljetna škola u Danskoj: Studenti plaćeni jer studiraju?!

Obrazovanje je potpuno besplatno. Studenti u jednom semestru moraju odraditi praksu (internship), za koju dobiju normalnu plaću (nije da oni moraju nekome platiti jer će raditi…). Nakon što se odsele od svojih roditelja (nekad između 18. i 21. godine) država im plaća stan, režije, hranu, daje im džeparac. Studenti mogu tako „zaraditi“ i do 6000 kruna (6120 kuna) mjesečno.

Naslovna

Odjevni predmeti za svačiji ukus

FOTO: Modne kombinacije za početak nove akademske godine

Započnite novu akademsku godinu udobnim i praktičnim modnim kombinacijama.

Cure čitaju

Kako steći radnu disciplinu?

Uz ''uniformu'' za rad i učenje do zadivljujućih rezultata!

Za produktivnost je potrebno stvoriti određenu''uniformu'' koju ćemo uvijek vezivati za određeni zadatak.

Obrada "Antigone" u Zoni

Obrada naslova s državne mature

Književni klub se s "Antigonom" vraća u Zonu

Na novom druženju Književnog kluba raspravljat će se o Sofoklovoj junakinji. Riječ je o tragediji "Antigona" koja se nalazi na popisu naslova za državnu maturu.

Rektorova ogrlica

Okrugli stol o ulozi socijalnog dijaloga u sustavu visokog obrazovanja i znanosti

"Predugo su se ulaganja u znanost i visoko obrazovanje smatrala nepotrebnim troškom"

Sudionici skupa u zaključku su istaknuli kako su izdvajanja za sustav znanosti i visokoga obrazovanja izrazito skromna te je u tom kontekstu iznimno važno kreirati promišljenu znanstvenu i obrazovnu politiku.