Što hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu mogu učiniti za studente?

 1. Za početak, možete li našim čitateljima ukratko objasniti ulogu Europskog parlamenta? 

Europski parlament predstavlja zakonodavnu vlast Europske unije, kao što je Hrvatski sabor kod nas. Zadatak parlamenta je da sudjeluje u donošenju zakona i deklaracija, usvaja proračun EU te nadzire i kontrolira rad Europske komisije koja je glavno izvršno tijelo EU, a često se naziva i Vladom EU. Činjenica je da se 70% zakona koji utječu na naš svakodnevni život donosi u Europskom parlamentu, tako da nikako ne bi trebalo biti svejedno tko nas tamo zastupa. Zato je važno izaći u nedjelju na izbore.

2. Koliki uopće utjecaj imaju hrvatski zastupnici s obzirom na to da će ih biti tek 11 od ukupno 751 zastupnika? 

Bit će nas samo 11, ali to nije nikakvo opravdanje da se ništa ne može napraviti jer tih 11 ljudi djeluje unutar određene političke grupacije, takozvanih klubova zastupnika. Primjerice, HDZ djeluje unutar Europske pučke stranke koja trenutno broji najviše zastupnika u parlamentu. Svaki klub zastupnika ima vlastiti ustroj, biraju svog predsjednika, predsjedništvo i tajništvo. Na stav koji klub zastupnika zastupa u parlamentu utječe svaki član tog kluba, o tim stavovima se raspravlja. Primjerice, ako mi odredimo da su neki zakon ili deklaracija važni za Hrvatsku, oni se lobiraju kod političke opcije kojoj pripadaš i kad imaš većinu u parlamentu, možeš ih progurati. Dakle, nije nas 11 protiv ostatka, već se udružujemo s ostalim zastupnicima u klubove koji su poput političkih stranki u Hrvatskom saboru.

3. Što se konkretno može učiniti za studentsku populaciju kroz djelovanje u Europskom parlamentu?

Upravo su mladi pokretačka snaga Hrvatske, zasigurno imaju više kreativnih i kvalitetnih ideja za različite projekte od političara. To dokazuju tijekom svog školovanja pa konstantno možemo vidjeti kako naši studenti osvajaju nagrade na različitim natjecanjima, a kasnije se većinom ne pojavljuju u javnom životu zato što im trenutna politika ne otvara prostor za zaposlenje i razvoj. Tragedija je da zbog loše politike 32 000 mladih s diplomom u ruci odlazi u inozemstvo u potrazi za boljim životnim uvjetima. Problem nezaposlenosti uvelike se može riješiti korištenjem europskih fondova za financiranje različitih projekata.

Međutim, većini ljudi europski fondovi su, iako su jedna od najvećih prednosti ulaska u EU, ostali nedostupni, tek kao neka fantazija o kojoj se konstantno priča u javnosti. To je zato što se u EU integriralo tek oko 1 000 ljudi bliskih političkim elitama. Da bi se to promijenilo, prije svega treba voditi računa o običnom čovjeku, između ostalog i o studentima, učiniti im dostupnima fondove EU za ostvarenje vlastitih ciljeva i vizija. Prije svega treba preispitati kriterije za odobravanje projekata koji su do sada često bili nedostižni. Također su do sada ti natječaji bili nedovoljno prezentirani široj javnosti i nismo osposobili dovoljan broj ljudi koji se uopće mogu i znaju prijaviti za EU fondove. Kroz te fondove može se postići samozapošljavanje mladih i razviti njihove poduzetničke vještine tako da im se približi čitava procedura i pomogne u realizaciji ideja kroz korištenje financijskih sredstava EU.

 

Ivica Tolić sa studentima, FOTO: Studentski.hr

 

 

4. Može li se kroz Europski parlament djelovati na unapređenje visokog školstva u Hrvatskoj?

Kako bismo pružili mladima mogućnost kvalitetnog obrazovanja, moramo se okrenuti suradnji s renomiranim sveučilištima unutar EU. Istovremeno, nužno je osigurati bolje uvjete studiranja i organizirati kvalitetnije studijske programe u Hrvatskoj. Budući da se u Europskom parlamentu donose zakoni za sve članice EU, pa tako i za Hrvatsku, očigledno je da se kroz parlament može utjecati na sustav školstva u Hrvatskoj.

Drugi značajan problem je što ne postoje jasne smjernice za mlade koje će uzeti u obzir pri odabiru fakulteta. To se događa zato što Hrvatska nema točno definirane ciljeve prema kojima će usmjeravati svoje djelovanje. Prije svega trebamo odrediti jasnu i specifičnu strategiju razvoja u kojoj će se točno odrediti ciljevi u poljoprivredi, industriji, školstvu, turizmu i ostalim granama. Na temelju tih ciljeva odredi se koliko ljudi treba u pojedinom području, koji su profili zaposlenika traženi i slično. Te informacije, dakako, treba učiniti dostupnima na internetu, ali i predstaviti ih mladima ranije u tijeku obrazovnog procesa kako bi im služili kao putokaz za daljnje školovanje.

5. Možete li nam za kraj reći nešto više o Vašim ciljevima koje ćete zagovarati u Europskom parlamentu?

Ja sam na listi kao predstavnik hrvatskih branitelja. Hrvatski branitelji su me odabrali na listi, a ne politička stranka. Moja glavna snaga su moji suborci, moji prijatelji. Mi zajedno idemo po čitavoj Hrvatskoj, razgovaramo s ljudima. Dakle, nema klasičnog političkog marketinga i lobiranja glasača, već svakome prilazim isključivo kao čovjeku. Tako smo nedavno imali domjenak u prostorijama Udruge studenata grada Splita i Udruge studenata Imotske krajine.

U svom dosadašnjem radu stalno zagovaram zajedništvo i radim na zajedništvu na način da sam, zajedno sa svojim suradnicima, udružio hrvatske branitelje, studente i iseljenike pa tako uskoro potpisujemo povelju o suradnji sa studentskim udrugama i klubovima iz dijaspore. Branitelji mogu doprinijeti razvitku Hrvatske jer su između ostalog aktivno sudjelovali u izgradnji naše Republike, a među njima ima veliki broj zapovjednika - pobjednika Domovinskog rata koji su sposobni još jednom spasiti Hrvatsku. Studenti su najveći potencijal i snaga Hrvatske, izvor kreativnih ideja koje im treba pomoći realizirati. Dijaspora nam može i voljna je pomoći kroz financijska sredstva te podučavanje vlastitim uspješnim metodama menadžmenta. Mislim da su to tri grupacije koje imaju najmanje grijeha u svemu lošemu što se u posljednje vrijeme dogodilo u Hrvatskoj i kao takvi mogu puno učiniti da se Hrvatska izvuče iz ovog kaosa. 

 Za više informacija o Ivici Toliću, posjetite njegovu Facebook stranicu.