Panel rasprava u organizaciji zajednice HUB385

„Potrebni su nam moralni kodeksi, a ne algoritmi kojima je cilj zarada“

Sudionici panela: Boris Mišević, Robert Tomljenović, Krešimir Macan i Ivana Dragičević; FOTO: HUB385

Raspravljalo se o važnosti pojave lažnih vijesti, ali i o načinima njihovog suzbijanja. U tom kontekstu, raspravu je zahvatio djelomično politički ton s letimičnim zaustavljanjima na pitanju same novinarske profesije.

Zajednica HUB385 u utorak, 10. listopada, u suradnji s Agencijom za elektroničke medije ugostila je panel raspravu pod nazivom Važnost medijske pismenosti u kontekstu lažnih vijesti i kritičkog razmišljanja. Na raspravi su sudjelovali: Ivana Dragičević, urednica i voditeljica na N1 televiziji, Krešimir Macan, PR stručnjak i vlasnik agencije Manjgura te Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća Agencije za elektroničke medije. Raspravu je moderirao RTL-ov TV reporter Boris Mišević.

Miševićevi gosti predstavili su termin o kojem se raspravljalo – lažne vijesti ili fake news – i smjestili ga u kontekst današnjice. Raspravljalo se o važnosti pojave lažnih vijesti, ali i o načinima njihovog suzbijanja. U tom kontekstu, raspravu je zahvatio djelomično politički ton s letimičnim zaustavljanjima na pitanju same novinarske profesije.

Krešimir Macan posvetio se povodu širenja neistinitih vijesti – to je namjerni pokušaj manipulacije ili je cilj zarada. U nekim slučajevima, ističe Macan, napadaju se upravo kućanstva jer tada ljudi, u namjeri da zaštite svoju obitelj i svoju djecu, nasjedaju na bilo što. Takav slučaj dogodio se nedavno s pričom oko recikliranog mlijeka.

― Najprije treba definirati lažne vijesti. To je lažno plasiranje provjerljivo netočnih informacija ― objašnjava Tomljenović.

Problem novog doba nisu samo lažne vijesti, već i pogrešno smatranje svake glasine i nesigurnosti lažnom vijesti, čime se smanjuje povjerenje u same informacije, ističe Tomljenović. Problem najpoznatijih filtera vijesti, facebook-a i google-a, jest u tome što oni nemaju etički kodeks koji bi mogli slijediti, već funkcioniraju isključivo po algoritmu najčitanijeg i najdjeljenijeg. Iz tog se razloga lažne vijesti, kao i one zabavnog sadržaja, dijele puno više i stižu do velikog broja ljudi puno brže od provjerenih, točnih i istinitih vijesti.

Fake news nije nova stvar, nije ih uveo Trump. Neistinite vijesti postoje već stoljećima, a prve datiraju čak iz 16. stoljeća, kada je proširen proglas prema kojemu su crnci pogodniji za rad od bijelaca, objašnjava Dragičević. Rezultati su toliko katastrofalni da dolaze u razmjerima holokausta. Novinarstvo nije algoritamska već moralna profesija, koja se mora vratiti svojim etičkim kodeksima. Udaljavanjem od tog kodeksa, novinari se udaljavaju od vlastitog kredibiliteta i vjerodostojnosti.

― Potrebni su nam moralni kodeksi, a ne algoritmi kojima je cilj zarada ― zaključuje Dragičević.

Još jedan od problema, objašnjava Tomljenović, leži u tome da ljudi pronalaze upravo ono što su i tražili – potvrdu vlastitog mišljenja. Različite psihologijske studije dokazale su da ljudi najčešće traže potvrdu onoga što misle jer najmanje sumnjaju u vlastite stavove i mišljenja, nastavlja Tomljenović. Kad ljudi ne traže drugačije stavove, nema raznolikosti mišljenja.

Kao ključnu stavku, panelisti navode edukaciju – nije samo do zakona i nije samo do novinara, važno je ljude uputiti u razlikovanje istine od laži, kao i glasina od dezinformacija. Jedna od najvažnijih stavki je definirati lažne vijesti i gledati na njih u tom kontekstu – jer loše novinarstvo nije laž i moguće ga je spasiti gatekeepingom i filtriranjem sadržaja.

U jednome su se gosti složili – ključni problem u cijeloj priči je što ljudi gube povjerenje u mainstream medije, a informacije traže na društvenim mrežama. Zbog toga mainstream mediji gube svoju svrhu, spuštaju standarde i okreću se senzacionalizmu, a javnost pati od nedostatka provjerenih i točnih informacija.

Panel rasprava završena je zajedničkim zaključcima gostujućih, a publika se razišla sa željom za organiziranjem nove tribine o istoj temi. 

― Smatram da je panel pridonio shvaćanju etičke pozadine plasiranja vijesti te se nadam, kao i ostali koji su panelu prisustvovali, nastavku diskusije o sličnim temama ― komentirala je Doris Bučela, posjetiteljica panela.

Komentari na članak

Vezani članci

MotivationUp tim

Početak MotivationUp turneje

„Nitko vas neće motivirati ako to ne učinite sami“

Vizija je MotivationUp-a stvoriti najveću zajednicu mladih motiviranih i inspiriranih ljudi na svijetu u kojoj je osobno iskustvo glavni alat učenja.

Peti susret na EFZG-u

Završnica „Maratona karijera“

Može li se u Hrvatskoj nakon faksa ostati i uspjeti?

Je li mladima u Hrvatskoj danas omogućeno ostvariti se u struci koju su završili? Ima li dovoljno prostora za zapošljavanje visokoobrazovane mladeži i koje su prednosti i zamke pri zapošljavanju? Posjetite peti „Maraton karijera“ i doznajte što o tome govore poznati hrvatski biznismeni.

S diplomom u turizam

Panel-rasprava

Neka diploma bude tvoj as u rukavu za bavljenje turizmom

Udruga studenata turizma Ekonomskog fakulteta poziva te na sudjelovanje u panel-raspravi pod nazivom „S diplomom u turizam“. Kako bi vam se što bolje približila tema rasprave i rad u turizmu, prethodit će joj radionica iznenađenja.

Izvor: VERN

Dani medijske pismenosti

Rasprava na VERN’u: Smatra se da studenti mehanički upijaju znanje, ne razmišljaju kritički

Još jedna zanimljiva panel rasprava na veleučilištu VERN’ upoznaje nas s velikim problemom hrvatskog društva – nedovoljnom medijskom pismenošću. Što o navedenom problemu misle ugledni hrvatski medijski stručnjaci?

uniri

Sveučilište u Rijeci

Panel rasprava "Res, non verba" za izbor novog rektora

Na panel raspravi "Res, non verba" sudjelovat će šest kandidata za izbor novog rektora Sveučilišta u Rijeci koji će ga voditi naredne četiri godine.