Panel rasprava u organizaciji zajednice HUB385

„Potrebni su nam moralni kodeksi, a ne algoritmi kojima je cilj zarada“

Sudionici panela: Boris Mišević, Robert Tomljenović, Krešimir Macan i Ivana Dragičević; FOTO: HUB385

Raspravljalo se o važnosti pojave lažnih vijesti, ali i o načinima njihovog suzbijanja. U tom kontekstu, raspravu je zahvatio djelomično politički ton s letimičnim zaustavljanjima na pitanju same novinarske profesije.

Zajednica HUB385 u utorak, 10. listopada, u suradnji s Agencijom za elektroničke medije ugostila je panel raspravu pod nazivom Važnost medijske pismenosti u kontekstu lažnih vijesti i kritičkog razmišljanja. Na raspravi su sudjelovali: Ivana Dragičević, urednica i voditeljica na N1 televiziji, Krešimir Macan, PR stručnjak i vlasnik agencije Manjgura te Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća Agencije za elektroničke medije. Raspravu je moderirao RTL-ov TV reporter Boris Mišević.

Miševićevi gosti predstavili su termin o kojem se raspravljalo – lažne vijesti ili fake news – i smjestili ga u kontekst današnjice. Raspravljalo se o važnosti pojave lažnih vijesti, ali i o načinima njihovog suzbijanja. U tom kontekstu, raspravu je zahvatio djelomično politički ton s letimičnim zaustavljanjima na pitanju same novinarske profesije.

Krešimir Macan posvetio se povodu širenja neistinitih vijesti – to je namjerni pokušaj manipulacije ili je cilj zarada. U nekim slučajevima, ističe Macan, napadaju se upravo kućanstva jer tada ljudi, u namjeri da zaštite svoju obitelj i svoju djecu, nasjedaju na bilo što. Takav slučaj dogodio se nedavno s pričom oko recikliranog mlijeka.

― Najprije treba definirati lažne vijesti. To je lažno plasiranje provjerljivo netočnih informacija ― objašnjava Tomljenović.

Problem novog doba nisu samo lažne vijesti, već i pogrešno smatranje svake glasine i nesigurnosti lažnom vijesti, čime se smanjuje povjerenje u same informacije, ističe Tomljenović. Problem najpoznatijih filtera vijesti, facebook-a i google-a, jest u tome što oni nemaju etički kodeks koji bi mogli slijediti, već funkcioniraju isključivo po algoritmu najčitanijeg i najdjeljenijeg. Iz tog se razloga lažne vijesti, kao i one zabavnog sadržaja, dijele puno više i stižu do velikog broja ljudi puno brže od provjerenih, točnih i istinitih vijesti.

Fake news nije nova stvar, nije ih uveo Trump. Neistinite vijesti postoje već stoljećima, a prve datiraju čak iz 16. stoljeća, kada je proširen proglas prema kojemu su crnci pogodniji za rad od bijelaca, objašnjava Dragičević. Rezultati su toliko katastrofalni da dolaze u razmjerima holokausta. Novinarstvo nije algoritamska već moralna profesija, koja se mora vratiti svojim etičkim kodeksima. Udaljavanjem od tog kodeksa, novinari se udaljavaju od vlastitog kredibiliteta i vjerodostojnosti.

― Potrebni su nam moralni kodeksi, a ne algoritmi kojima je cilj zarada ― zaključuje Dragičević.

Još jedan od problema, objašnjava Tomljenović, leži u tome da ljudi pronalaze upravo ono što su i tražili – potvrdu vlastitog mišljenja. Različite psihologijske studije dokazale su da ljudi najčešće traže potvrdu onoga što misle jer najmanje sumnjaju u vlastite stavove i mišljenja, nastavlja Tomljenović. Kad ljudi ne traže drugačije stavove, nema raznolikosti mišljenja.

Kao ključnu stavku, panelisti navode edukaciju – nije samo do zakona i nije samo do novinara, važno je ljude uputiti u razlikovanje istine od laži, kao i glasina od dezinformacija. Jedna od najvažnijih stavki je definirati lažne vijesti i gledati na njih u tom kontekstu – jer loše novinarstvo nije laž i moguće ga je spasiti gatekeepingom i filtriranjem sadržaja.

U jednome su se gosti složili – ključni problem u cijeloj priči je što ljudi gube povjerenje u mainstream medije, a informacije traže na društvenim mrežama. Zbog toga mainstream mediji gube svoju svrhu, spuštaju standarde i okreću se senzacionalizmu, a javnost pati od nedostatka provjerenih i točnih informacija.

Panel rasprava završena je zajedničkim zaključcima gostujućih, a publika se razišla sa željom za organiziranjem nove tribine o istoj temi. 

― Smatram da je panel pridonio shvaćanju etičke pozadine plasiranja vijesti te se nadam, kao i ostali koji su panelu prisustvovali, nastavku diskusije o sličnim temama ― komentirala je Doris Bučela, posjetiteljica panela.

Komentari na članak

Vezani članci

BUS konferencija - Posjetitelji

Biznis u sportu na Ekonomskom fakultetu

FOTO: Sportaši i stručnjaci predstavili drugu stranu sporta na BUS konferenciji

A onda se u konferencijskoj dvorani pojavio Trener Svih Trenera. Miroslav Ćiro Blažević nije do mikrofona došao iz prednjega reda kao svi predavači, već je ušao kroz vrata dvorane i uz gromoglasan pljesak spustio se pred posjetitelje. Teatralnost je uvijek bila njegov blagoslov i prokletstvo. Ćiro je, ipak, najprije naglasio da je najjače oružje autoriteta znanje.

glazba, chill

Glazbena industrija

„Music Hackathon“ najbolje rješenje aktualnog izazova nagrađuje odlaskom u Pariz

Ako ste profesionalac iz nekog od raznih područja koja se susreću u glazbenoj industriji, prijavite se za prvi „Music Hackathon“ do 7. prosinca.

Boris Jokić

Diskusija o kvaliteti obrazovnog sustava

„Trebamo biti svjesni da nas politika gura u tu poziciju u kojoj smo manje vrijedni i bez perspektive“

U panel-diskusiji održanoj u Kavani Hotela Continental u Opatiji, predavači Bojana Ćulum i Boris Jokić prisutne su uveli u temu kvalitete obrazovnog sustava u Hrvatskoj. Nakon kraćih uvodnih predavanja sudionici su predavačima postavljali pitanja i komentirali ovu aktualnu temu.

Platforma "Čini pravu stvar"

Dobrotvorni fundraising

Dodijeljena priznanja povodom prvoga rođendana platforme „Čini pravu stvar“

– Ulaganjem u razvoj zajednice oko „Čini pravu stvar“ platforme želimo omogućiti udrugama da realiziraju svoje potencijale, a pojedincima da glasno progovore o bitnim društvenim problemima i tako doprinesu razvoju kulture solidarnosti u našemu društvu. – istaknula je Martina Rizman Matić.

Smartup

Edukativno natjecanje Smartup

Saznajte tko je svoj poduzetnički duh pretvorio u najbolju ideju

Stručni žiti birat će pobjednike edukativnog natjecanja Smartup. Kako su studenti razvili svoje poslovne ideje saznajte 19. svibnja.