Panel rasprava u organizaciji zajednice HUB385

„Potrebni su nam moralni kodeksi, a ne algoritmi kojima je cilj zarada“

Sudionici panela: Boris Mišević, Robert Tomljenović, Krešimir Macan i Ivana Dragičević; FOTO: HUB385

Raspravljalo se o važnosti pojave lažnih vijesti, ali i o načinima njihovog suzbijanja. U tom kontekstu, raspravu je zahvatio djelomično politički ton s letimičnim zaustavljanjima na pitanju same novinarske profesije.

Zajednica HUB385 u utorak, 10. listopada, u suradnji s Agencijom za elektroničke medije ugostila je panel raspravu pod nazivom Važnost medijske pismenosti u kontekstu lažnih vijesti i kritičkog razmišljanja. Na raspravi su sudjelovali: Ivana Dragičević, urednica i voditeljica na N1 televiziji, Krešimir Macan, PR stručnjak i vlasnik agencije Manjgura te Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća Agencije za elektroničke medije. Raspravu je moderirao RTL-ov TV reporter Boris Mišević.

Miševićevi gosti predstavili su termin o kojem se raspravljalo – lažne vijesti ili fake news – i smjestili ga u kontekst današnjice. Raspravljalo se o važnosti pojave lažnih vijesti, ali i o načinima njihovog suzbijanja. U tom kontekstu, raspravu je zahvatio djelomično politički ton s letimičnim zaustavljanjima na pitanju same novinarske profesije.

Krešimir Macan posvetio se povodu širenja neistinitih vijesti – to je namjerni pokušaj manipulacije ili je cilj zarada. U nekim slučajevima, ističe Macan, napadaju se upravo kućanstva jer tada ljudi, u namjeri da zaštite svoju obitelj i svoju djecu, nasjedaju na bilo što. Takav slučaj dogodio se nedavno s pričom oko recikliranog mlijeka.

― Najprije treba definirati lažne vijesti. To je lažno plasiranje provjerljivo netočnih informacija ― objašnjava Tomljenović.

Problem novog doba nisu samo lažne vijesti, već i pogrešno smatranje svake glasine i nesigurnosti lažnom vijesti, čime se smanjuje povjerenje u same informacije, ističe Tomljenović. Problem najpoznatijih filtera vijesti, facebook-a i google-a, jest u tome što oni nemaju etički kodeks koji bi mogli slijediti, već funkcioniraju isključivo po algoritmu najčitanijeg i najdjeljenijeg. Iz tog se razloga lažne vijesti, kao i one zabavnog sadržaja, dijele puno više i stižu do velikog broja ljudi puno brže od provjerenih, točnih i istinitih vijesti.

Fake news nije nova stvar, nije ih uveo Trump. Neistinite vijesti postoje već stoljećima, a prve datiraju čak iz 16. stoljeća, kada je proširen proglas prema kojemu su crnci pogodniji za rad od bijelaca, objašnjava Dragičević. Rezultati su toliko katastrofalni da dolaze u razmjerima holokausta. Novinarstvo nije algoritamska već moralna profesija, koja se mora vratiti svojim etičkim kodeksima. Udaljavanjem od tog kodeksa, novinari se udaljavaju od vlastitog kredibiliteta i vjerodostojnosti.

― Potrebni su nam moralni kodeksi, a ne algoritmi kojima je cilj zarada ― zaključuje Dragičević.

Još jedan od problema, objašnjava Tomljenović, leži u tome da ljudi pronalaze upravo ono što su i tražili – potvrdu vlastitog mišljenja. Različite psihologijske studije dokazale su da ljudi najčešće traže potvrdu onoga što misle jer najmanje sumnjaju u vlastite stavove i mišljenja, nastavlja Tomljenović. Kad ljudi ne traže drugačije stavove, nema raznolikosti mišljenja.

Kao ključnu stavku, panelisti navode edukaciju – nije samo do zakona i nije samo do novinara, važno je ljude uputiti u razlikovanje istine od laži, kao i glasina od dezinformacija. Jedna od najvažnijih stavki je definirati lažne vijesti i gledati na njih u tom kontekstu – jer loše novinarstvo nije laž i moguće ga je spasiti gatekeepingom i filtriranjem sadržaja.

U jednome su se gosti složili – ključni problem u cijeloj priči je što ljudi gube povjerenje u mainstream medije, a informacije traže na društvenim mrežama. Zbog toga mainstream mediji gube svoju svrhu, spuštaju standarde i okreću se senzacionalizmu, a javnost pati od nedostatka provjerenih i točnih informacija.

Panel rasprava završena je zajedničkim zaključcima gostujućih, a publika se razišla sa željom za organiziranjem nove tribine o istoj temi. 

― Smatram da je panel pridonio shvaćanju etičke pozadine plasiranja vijesti te se nadam, kao i ostali koji su panelu prisustvovali, nastavku diskusije o sličnim temama ― komentirala je Doris Bučela, posjetiteljica panela.

Komentari na članak

Vezani članci

Panelisti

Panel-rasprava

Obrazovne su institucije nukleus poduzetničke promjene

Projekt POP privukao je stručne paneliste koji su svojim idejama, znanjem i iskustvom doprinijeli raspravi kojoj je fokus bio stvaranje podloge za perspektivniju gospodarsku budućnost. Temeljem prezentiranog i raspravljenog došli su do vrijednih zaključaka.

BUS konferencija - Posjetitelji

Biznis u sportu na Ekonomskom fakultetu

FOTO: Sportaši i stručnjaci predstavili drugu stranu sporta na BUS konferenciji

A onda se u konferencijskoj dvorani pojavio Trener Svih Trenera. Miroslav Ćiro Blažević nije do mikrofona došao iz prednjega reda kao svi predavači, već je ušao kroz vrata dvorane i uz gromoglasan pljesak spustio se pred posjetitelje. Teatralnost je uvijek bila njegov blagoslov i prokletstvo. Ćiro je, ipak, najprije naglasio da je najjače oružje autoriteta znanje.

Motivation Up vol.8

STEP RI

Naučite pronaći motivaciju na osmom „Motivation Up eventu”

– Želimo kroz svoj rad pomoći drugim mladim ljudima u Hrvatskoj. Cilj nam je pomoći u definiranju ciljeva, akcijskih planova i navika koje će dovesti do balansa u osobnom i profesionalnim životu – kažu organizatori.

Sprajc VANG

Seminar o medijskoj pismenosti

Šprajc poručio mladima: „Ovo je vaše vrijeme"

Bogata medijska i novinarska iskustva zanimljivih predavača obilježila su osmi po redu besplatni seminar o medijskoj pismenosti u organizaciji udruge VANG.

12. Pametna špica

Hrvatsko društvo mladih Pametna špica poziva

12. Pametna špica: „Žene u poduzetništvu i menadžmentu“

„Malo drugačija subotnja špica“ održava se već 12. put po redu i donosi zanimljivu temu koja će zasigurno privući veliki broj posjetitelja.