Otkrivena sumnja da je ministar Fuchs nezakonito izabran za profesora

Nakon opširnog istraživanja, Nacional je iznio na svjetlo dana sumnje o ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu, odnosno o ispunjenosti kriterija za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora 2013., ali i redovitog profesora u trajnom zvanju 2021. godine.

Naime, ministar je „ispunio“ sve obavezne kriterije za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora 2013. godine, ali i za redovitog profesora u trajnom zvanju 2021. godine na Sveučilištu u Rijeci. Iz Nacionala su tražili na uvid dokumentaciju, odnosno dokaze da je ministar ispunio sve kriterije, ali Sveučilište te dokaze – nema.
 

„Takav zaključak proizlazi iz prošlotjednog e-maila koji je u našu redakciju kao odgovor na upit Nacionala uputila rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija, u kojem se navodi da je ta institucija već dostavila „svu dokumentaciju kojom raspolaže“.“ – objašnjavaju iz Nacionala te nadodaju da osim načelnih tvrdnji Rektorata da je Senat Sveučilišta odluku o izboru donio „u skladu sa zakonskom regulativom“, drugih dokaza za ispunjenje obaveza, nema.

Gdje je dokumentacija?

Nacional je u više navrata tražio dokumentaciju na uvid putem pismenog zahtjeva i od ministra Fuchsa i od pročelnice Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, Mirande Mladinić Pejatović. No, njihov zahtjev je ignoriran, stoga su posumnjali da takva dokumentacija uopće postoji.

„Rektorat nije javnosti predočio pismene dokaze da je ministar Fuchs ispunio uvjet Rektorskog zbora o održanih 600 norma sati nastave na nekom visokom učilištu prije izbornog postupka.“ – naveli su iz Nacionala.

Istaknuli su i neobične, odviše sumnjive okolnosti pod kojima je 1990. godine nostrificirana Fuchsova doktorska disertacija obranjena na švedskom sveučilištu Uppsala 1988. godine.

„Veterinarski fakultet prvo je 1989. odbio nostrificirati skandinavski doktorat Radovana Fuchsa kao nezakonit jer je procijenio da sadržaj doktorske disertacije ne odgovara tada prihvaćenom načinu i standardima stjecanja doktorskog zvanja u bivšoj državi, ali i zbog činjenice da, opet prema tadašnjim standardima, disertacija mora biti „originalni i samostalni znanstveni rad“, što Fuchsov uradak nije bio.“ – pišu iz Nacionala.

„Kolektivni“ doktorat od samo 36 stranica

Fuchsov doktorat je činila disertacija koja nije originalni samostalni znanstveni rad, nego se on sastoji od kolektivnog znanstvenog rada i sedam ranije objavljenih publikacija u kojima se nalazi i kandidat Radovan Fuchs kao autor. Ipak, rad je priznat nakon uplitanja tadašnjeg predsjednika Stalne komisije za nostrifikacije Mihajla Dike.

„Osnovni razlog zbog kojeg bi trebalo elastičnije pristupiti tretiranju takvih slučajeva u tome je što se u velikom broju znanosti sve više, a često i nikako drugačije, do rezultata koji bi se mogli vrednovati kao osnova za stjecanje doktorata znanosti dolazi timskim radom.“ – rekao je Dike, a prenio Nacional.

Ipak, jedan od Nacionalovih izvora vjeruje da je ministar htio doktorirati u Švedskoj da izbjegne, kako kaže, mukotrpan put dolaska do doktorske titule koji prolaze znanstvenici u Hrvatskoj.

Osim doktorata, upitan je i sam njegov sadržaj – sastoji se od samo 36 stranica, od čega je stvarni rad tiskan na svega 22 stranice te sedam referenci. Nadalje, taj rad nije moguće pronaći niti u jednoj od hrvatskih knjižnica, a prošlo je već više od 30 godina od obrane.