Obrazovni program nestaje s HRT-a
HRT je ukinuo neke od svojih najdugovječnijih i najpopularnijih emisija namijenjenih školarcima.
HRT je ukinuo neke od svojih najdugovječnijih i najpopularnijih emisija namijenjenih školarcima.
Sintagma Hrvatska- zemlja znanja omiljena je kod naših političara. Kada se naši mladi matematičari i informatičari vrate sa zlatnim i srebrnim medaljama oko vrata dočekuju ih brojne kamere i fotoaparati, uz obvezne izjeve kako su ponos i budućnost ove zemlje.
Zato čudi medijska tišina koja je popratila odluku glavnih i odgovornih na HRT-u da se drastično smanji opseg obrazovnog programa na našoj javnoj televiziji.
Treba napomenuti kako se ne radi o potpunom ukidanju obrazovnog sadržaja, jer bi to značilo direktno kršenje zakona o HRT-u iz 2010. godine i ugovora HRT-a s Vladom. Kako stvari trenutno stoje, zadržan je program za djecu predškolskog uzrasta koji se emitira na drugom programu HRT-a od 6 do 9 sati ujutro i to u obliku kolaža animiranih filmova i emisije Juhuhu.
No, ukinut je programski sadržaj namijenjen školarcima, poput emisija Na vrh jezika, Briljanteen, Čarobna ploča, Notica, Puni krug, Školski sat, Dječja usta i Argument. Kako kaže glavna urednica HRT 2, Vesna Karuza Podgorelec, razlog za takvu odluku su rezultati istraživanja tinejdžerskih navika koji su navodno pokazali kako tinejdžeri ne gledaju TV.
Činjenica je kako se stil života i djece i odraslih značajno promijenio. Dolazak interneta i novih medija promijenio je gledalačke navike. No, slaba gledanost obrazovnog programa znači da HRT nije uspio naći put do svoje ciljane publike. Rješenje toga problema nije u potpunom napuštanju proizvodnje obrazovnog sadržaja. Ako se nađe pravi format i termin, sigurno bi i gledanost bila mnogo bolja. U Sjedinjenim Američkim Državama, znanstvenici poput Neila DeGrassea Tysona i Billa Nyea postali su superzvijezde i privlače mlade generacije ka znanosti. I mi zasigurno imamo energične profesore koji bi mogli zainteresirati i privući mladu publiku ukoliko bi im se dala prilika.
Važnost emisija poput Briljantina i nekadašnje Parlaonice, osobito u današnjem društvu, zaista je velika. Takve emisije tinejdžerima pružaju platformu gdje se može čuti i njihov glas. Tinejdžeri su u tim emisijama mogli vidjeti svoje vršnjake kako razgovaraju o različitim stvarima, od umjetnosti, glazbe i filma do politike, aktivizma i ostalih društvenih pitanja.
Često se može čuti kako su mladi nezainteresirani i apatični, no ovakav tip emisija tjerao je mlade ne samo na razmišljanje o tim temama, nego i na konkretnu akciju. Demokratsko društvo ne stvara se preko noći, već se gradi odgajanjem mladih ljudi, učeći ih dijalogu argumentima i uvažavanju tuđeg mišljenja, u čemu važnu ulogu imaju i mediji. HRT je ovim svojim potezom pokazao kako ga ta zadaća ne zanima, što je duboko razočaravajuće. Javna televizija ne bi trebala biti vođena tržišnim principima poput komercijalnih postaja, nego potrebama svih segmenata društva, uključujući i školarce.
Pomalo je ironično da je usporedo sa odlukom o ukidanju spomenutih emisija, sa emitiranjem započela kampanja UNICEF-a i i Agencije za elektroničke medije pod nazivom Birajmo što gledamo. Sama kampanja poručuje roditeljima kako moraju biti pažljivi prilikom odaira sadržaja koji će njihovo dijete moći gledati. No, kako kao roditelj možete bilo što odabrati, ako televizijske kuće ne emitiraju sadržaje koji su primjereni uzrastu vašeg djeteta?
