Milijuni Japanaca već znaju za revolucionarna otkrića o Crvenom jezeru
Mladi su znanstvenici, istraživači i zanesenjaci u Info zoni kroz ciklus predavanja "Moozgavci" predstavili područja interesa i istraživanja. Na predavanju 7. travnja je dano mnoštvo zanimljivih i korisnih informacija o genezi i morfologiji Crvenog jezera, jedinstvenog u svijetu.
Mladi su znanstvenici, istraživači i zanesenjaci u Info zoni kroz ciklus predavanja "Moozgavci" predstavili područja interesa i istraživanja. Na predavanju 7. travnja je dano mnoštvo zanimljivih i korisnih informacija o genezi i morfologiji Crvenog jezera, jedinstvenog u svijetu.
U sklopu ciklusa predavanja Moozgavci u četvrtak 7. travnja u Info zoni o najnovijim hidrološkim istraživanjima Crvenog jezera govorio je Ivo Andrić s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije.
Crveno jezero je, kako je naglasio na početku predavanja, nastalo urušavanjem kaverne, odnosno krških stijena, sačinjenih od kalcijevog karbonata, od kojeg se sastoji 32% svjetskih stijena, koje se tope u dodiru s vodom. Andrić od 2011. proučava hidrologiju krša, a za vrijeme doktorata u kojem se bavio Modrim jezerom proveo je dva mjeseca u Japanu gdje je svojim interesom zaintrigirao i japanski tim stručnjaka. Oni su mu se odlučili pridružiti u njegovoj ekspediciji 2013. kada je zajedno sa speleolozima iz HPD Imotski i HPD Mosor, uz pomoć 30-ak volontera, istražio morfologiju Crvenog jezera i došao do revolucionarnih otkrića.
Preko japanske zaklade za znanost i tehnologiju dobio je 3D laserski scanner za snimanje nadpovršinskog dijela dok su za podvodno snimanje koristili ronilicu na daljinsko upravljanje (ROV) sa kamerom i sonarom za hidroakustično snimanje, povezanim s računalom. Andrić je okupio živopisni tim sastavljen od pilota brigadira HRM-a, ronioca iz Labina i "uče", lokalca koji je unatoč tome što nema škole, izradio žičaru čija je jedna sajla bila spojena s dnom jezera.
Imali su samo jedan dan da na splavi improviziranoj od četiri bačve i par greda, skupocjenu opremu od 200 kg spuste na dno jezera, gdje ih je nakon dvije godine prikupljanja podataka, blago rečeno, čekalo blago. Za razliku od dosadašnjih vjerovanja koja su se oblikovala u sto godina proučavanja Crvenog jezera, dno jezera je 500 metara ispod razine mora, a promjer dna 20 puta 10 metara, što znači da se prema dnu jezero sužava.
S obzirom na geometriju i odnos razine i zapremine vode u jezeru, dobili su vremenski hod vode koja utječe i istječe iz jezera i usporedili je s protokom Vrljike. Slike koje su dobili pokazuju da je vodostaj sinkroniziran s protjecanjem Vrljike, ali i da oborine imaju izrazit utjecaj na dotok u Crveno jezero, odnosno na ulazne veličine. Videosnimke suspendiranih čestica s dna jezera dokazuju da nema aktivnih vrtloga, osim uslijed rada propelera, tako da teorija o podzemnim vodama pada u vodu. Ne zna se je li u vodu pao i avion, kako kolaju legende među nekim Imoćanima, a na što oblikom asociraju i snimke krupnog otpada s dna jezera, ili je u pitanju ipak nešto drugo.
Zanimljiv detalj s predavanja koji izaziva kuriozitet, a daje za misliti Hrvatima je činjenica da su japanski producenti snimili dokumentarac o ovom hrabrom i avanturističkom podvigu koji je prije četiri mjeseca pogledalo oko pet milijuna Japanaca.
– Japanci su inače narod pun strahopoštovanja prema prirodi. Kad bi barem 10 % tih ljudi došlo u Hrvatsku, to bi bio ogroman uspjeh za turističku zajednicu i sve nas. – ističe Andrić.
Andrić je na kraju otkrio da se Crveno i Modro jezero jako razlikuju, unatoč međusobnoj blizini od nekoliko kilometara pa bi njegova daljnja istraživanja išla u smjeru komparativne analize krških oblika u Imotskoj krajini. U budućem istraživanju Crvenog jezera trebalo bi se pak koncentrirati na mjesta sjene na sjevernim liticama, s kojih iz nekog razloga o kojem se samo može spekulirati, nisu uspjeli dobiti povratni signal na sonaru.
Na predavanju je dano mnoštvo zanimljivih i korisnih informacija o genezi i morfologiji Crvenog jezera, jedinstvenog u svijetu kao najdublja stalno potopljena speleološka jama koja krije još mnogo, mnogo tajni.
– Ako se jedan, svima nama znani Ivo Andrić uspio proslaviti mostom na Drini, drugi Ivo Andrić mogao bi se proslaviti istraživanjem dubokog jezera u kojeg je uspio hrabro zaroniti uz pomoć svesrdnih entuzijasta, a mi im želimo još puno avantura i uspješan izron. – poručili su iz Info zone.
