Osijek četvrtkom

„Ljudi Slavonce vide kao radišne ljude, koje zlatna slavonska polja više ne mogu prehraniti”

Matej u Splitu, FOTO: Privatna arhiva

Matej Šag Požežanin je koji je diplomirao na Odjelu za biologiju u Osijeku te ostao raditi na fakultetu kao stručni suradnik. Biologiju je zavolio još kao mali, a kroz školovanje se ta ljubav sve više povećavala. Za vrijeme studija počinje surađivati s docentima i suradnicima sa Zavoda za zoologiju, autor je mnogih izvješća, stručnih i znanstvenih radova. Kao apsolvent je radio u Mülleru, McDonald'su, na porti osječkog Starog studentskog doma te kao asistent u nastavi s autističnim dječakom. Odradio je i stručno usavršavanje za nenastavno osoblje u Češkoj te želi da njegovo dijete u budućnosti odrasta u prekrasnom Osijeku.

Serija članaka objedinjena pod krovnim naslovom Osijek četvrtkom nastavlja se. Svaki četvrtak imate priliku upoznati proaktivne osječke studente i one koji su nakon studiranja u Osijeku ondje ostali i zaposlili se. Cilj je razbiti stigmu o tome kako Slavonija izumire, kako u Osijeku nema kvalitetnih studenata, kako svaki od njih jedva čeka dobiti diplomu da se ukrca na autobus za Irsku ili Njemačku. Nije da toga nema ili da neće biti, no ovo su priče onih koji uspijevaju iako ih okolina često sabotira.

Deveti sugovornik ove serije jest diplomirani biolog Matej Šag, rođeni Požežanin koji je nakon završenog studija Biologije ostao raditi kao stručni suradnik na Odjelu za biologiju na osječkom Sveučilištu. Mateju je pri upisu fakulteta Osijek bio jedini odabir kao mjesto studiranja jer je, kako kaže, grad s dušom. U to vrijeme nije bio ljubitelj velikih gradova, tj. konkretno ga Zagreb nikako nije privlačio svojom užurbanošću – slika mase ljudi na glavnome trgu koji idu kao muha bez glave mu je bio nepojmljiv. Danas, kada je svjesniji pojma o životu, užurbani život postaje mu svakodnevica kao i svima ostalima, bilo u manjoj ili većoj mjeri.

Matej je biologiju zavolio još tijekom osnovne škole, a ta ljubav se još više produbila u srednjoj školi. S obzirom na to da je dijete sa sela, gdje je bio okružen prirodom, oduvijek ga je fascinirala. Od raznih grana biologije, Šag se pronašao u entomologiji. Diplomirao je na temi vezanoj uz saproksilne kornjaše, kukce koji su jednim dijelom životnog ciklusa vezani uz živu, mrtvu ili raspadajuću drvnu masu. Otkriva kako su vrlo važni jer njihova staništa nestaju degradacijom i fragmentacijom šumskih ekosustava, urbanizacijom te svakako povećanom industrijalizacijom i potrebom za drvnom masom.

Potraga za žabljim jajima u Biljskom kanalu, FOTO: Privatna arhiva

Na drugoj godini preddiplomskog studija Matej je počeo surađivati s docentima i suradnicima sa Zavoda za zoologiju koji su radili monitoring komaraca. Riječ je o praćenju brojnosti i pojavnosti komaraca na određenom području, a njegov posao bio je postavljanje klopki za uzorkovanje komaraca u gradu Osijeku i okolici. Ovo je radio u slobodno vrijeme jer je htio spojiti naučenu teoriju s praksom.

Tu komarcima nije bio kraj. Na apsolventskoj godini ponovno se odlučio za rad s njima, ovaj put u vidu honorarnog studentskog posla. Bio je pred kraj s izradom diplomskog rada, a kolege su te godine trebale suradnike na projektu.

– Većina ljudi koja je imala priliku boraviti u Osijeku tijekom ljetnih mjeseci može posvjedočiti o problemu s komarcima te sam stoga smatrao bitnim surađivati na takvom projektu koji je od velike važnosti za grad Osijek.

Šag je jedan od autora mnogih izvješća, stručnih i znanstvenih radova. Pisanje istih sastavni je dio njegova posla, ali mu to, kao i većini znanstvenika, nije najdraži dio posla jer je ipak više terenac i zanimljivija su mu terenska istraživanja te obrada podataka u laboratoriju, no s obzirom na to da se podaci moraju negdje i objaviti, nužno je pronaći vremena, sjesti, sortirati sve i napisati kvalitetan rad na temelju istraživanja.

– U svom zanimanju mogu napredovati, za što su mi potrebni stručni radovi te sam tako dodatno motiviran za pisanje istih i na taj način spajam ugodno s korisnim. U zadnje vrijeme, obzirom na opseg nastave i kolegija na kojima sam stručni suradnik na Odjelu za biologiju, više sam kemičar nego biolog te više vremena provodim u laboratoriju nego na terenu.

Bitka s plastičnim otpadom, FOTO: Privatna arhiva

Za vrijeme studija sudjelovao je na raznim projektima, radionicama i seminarima. Svaki odlazak na njih ga je dodatno obogatio i dao dodatan poticaj za napredovanje i razvoj novih vještina i stečenih znanja. Uvelike su mu pomogli pretočiti sve u praksu i produbiti međuljudske odnose jer je na takvim događanjima upoznao ljude iz struke, ali i iz drugih raznih područja s kojima se lako povezati i ostati u kontaktu.

– Sve to kasnije može rezultirati pozitivnim ishodom u vidu suradnje na projektima, edukacije zaposlenika, suradnika, studenata, učenika te općeg građanstva jer struka je ipak ta koja bi trebala napokon nešto reći da se čuje i glas znanosti.

Matej je bio i na stručnom usavršavanju za nenastavno osoblje u Češkim Budejovicama. Vrijeme je provodio na Institutu za entomologiju pri Biološkom centru gdje su istraživanja bila vezana uz saproksilne kornjaše. Ključna razlika između pristupa monitoringu i istraživanju u Osijeku i Češkoj jest u tome da su tamo sve vrijeme posvećeni i mogu si priuštiti takvu posvećenost znanosti i terenskom radu s obzirom na to da nemaju direktnih obveza na Sveučilištu u vidu predavanja i održavanja vježbi. Institut je, dakle, 100% predan istraživanjima, dok je u Osijeku malo drugačija situacija. 

Tijekom akademske godine, potrebno je održavati predavanja, vježbe, seminare, konzultacije i slično te uz sve to simultano odrađivati znanstvena istraživanja, projekte, monitoringe, pisanja znanstvenih radova, izvješća, sudjelovanja na kongresu jer napredovati se mora kako bi se posao sačuvao.

Češke Budejovice, FOTO: Privatna arhiva

Osim toga, Šag je radio razne druge studentske poslove. U Mülleru je radio na popunjavanju robe u trgovini, praćenju isteka datuma, u skladištu te na zaprimanju robe dok je u McDonald'su radio iza pulta. Pekao je hamburgere, cheeseburgere i sve ostalo što postoji u ponudi, radio je noćne smjene, zaprimao robu i čistio objekt. Preko vikenda je radio na porti Starog studentskog doma u Osijeku, a čak je kraće vrijeme radio kao asistent u nastavi s autističnim učenikom.

Sve je te poslove radio na apsolventskoj godini kada nije imao fakultetske obveze, osim polaganja nekoliko ispita te pisanja diplomskog rada.

Tijekom te godine shvatio sam da što više obaveza imam, više sam organiziraniji i nekako je u tim situacijama čovjek primoran kvalitetno si organizirati vrijeme tijekom dana. Naravno, bilo je dana kada sam požalio što sam radio 3 ili 4 posla simultano, ali sve se to preživi kada si student i niti ne znaš kakve te muke čekaju tek kasnije kada počinje pravi život.

Najveća predrasuda s kojom se Šag susreo za vrijeme studiranja jest da biologiju studiraju samo osobe ženskog spola te da će s tim fakultetom teško ili nikako pronaći posao. Na njegovoj godini nije još bilo puno muških, ali sasvim dovoljno da količina testosterona ponekad nadvlada. Zadnjih nekoliko godina kvote su ipak povećane za 1. godinu preddiplomskog studija, pa je sve više muških osoba na studiju. Bilo je tu i situacija gdje su drugi ljudi svoj fakultet smatrali važnijim od njegovog, posebno osobe s Pravnog ili Ekonomskog fakulteta.

– Svatko će uvijek hvaliti svoje, pa makar i to njegovo bilo u tom trenutku gore, takav smo mi narod. Ja sam tjerao svoje i studirao ono što volim.

Matej je tijekom studiranja stekao neku okvirnu sliku sebe u budućnosti, a to je znanost. Što se tiče posla iz snova, kaže kako to možda nije trenutno radno mjesto, možda ni grad, ali svakako vjeruje u područje koje ga zanima. Kao stručnom suradniku posao mu je kombinacija nastave i znanosti te mu definitivno nikada nije dosadno, ni vani na terenu jer ih uvijek nešto iznenadi i nikada nije kako je planirano ni u laboratorijima u radu sa studentima.

Što se tiče daljnje budućnosti u Osijeku, Matej nema konkretnih planova. Ovdje je završio fakultet, zaposlio se, zasnovao obitelj te želi da njegovo dijete provede djetinjstvo u ovom prekrasnom gradu.

– Trenutno sam sretan i zadovoljan, ali tko zna što nam može donijeti već sljedeća godina. Možda dobijemo neke bolje poslovne ponude koje nas potaknu da se preselimo dalje u želji za boljitkom i napretkom. A možda i ne, tko to zna!?

Biologija wallpaper, izrada: Ana Čobanković

Što se tiče iseljavanja mladih iz Osijeka, pa i iz Hrvatske, smatra da iseljavanje nije aktualno samo u istočnom dijelu Hrvatske  te da je cijela priča oko iseljavanja prenapuhana i previše usmjerena na već dovoljno psihički i fizički izranjavanju Slavoniju.

– Svi samo pišu o salvi autobusa koji masovno odlaze s osječkog kolodvora u sjeverne zemlje, ali nitko ne priča o broju i ljudima koji su se vratili, koji izvan Lijepe Naše nisu zaradili za kruh i pronašli siguran krov pod glavom, nitko nije čuo njihovu stranu priče jer nije niti gore sve tako idealno.

Kako kaže, istina je da ljudi iseljavaju, neki zbog prijeke potrebe jer posao u Hrvatskoj postaje nemoguće pronaći ako nemaš nekoga u zaleđu, dok drugi zbog boljih poslova, obrazovanja ili promjene sredine. Smatra kako je definitivno najveći problem u zatvaranju industrija i tvornica koje su i za vrijeme njegove mladosti, kako je mogao čuti iz priča roditelja, radile i opstajale. Međutim, nakon kriznog razdoblja sve je palo u vodu.

– Ljudi se razočaraju i ne mogu više zaraditi novac za svoj pošteno odrađeni posao, pa tko onda ne bi bio frustriran takvom situacijom jer teško se danas i zaposliti bez veze i preporuke. Zato svi hrle izvan Hrvatske, jer vani ima poslova i tko želi – radit će. Ljudi nas širom Europe prepoznaju kao radišne i sposobne ljude, a osobito Slavonce koje nažalost zlatna slavonska polja više ne mogu prehraniti jer ona ostaju pusta.

Matej je uljepšao ovaj četvrtak svojom pričom. Serija Osijek četvrtkom aktualna je već nekoliko tjedana, a ako si preskočio koji članak, no sikiriki, klik na link i budi u Osijeku. Barem mislima ako već ne fizički.

Komentari na članak

Vezani članci

Adventski štand

U iščekivanju Božića

FOTO: I slavonski su gradovi bogati adventskim programima

S klizaljkama u jednoj i kuhanim vinom u drugoj ruci mnogi će građani posjetiti božićne sajmove u svojim slavonskim gradovima, uživati u besplatnim koncertima i pripremiti se za nadolazeće blagdane. U Slavonskom Brodu i Osijeku zabave neće sigurno nedostajati jer je sve pomno organizirano!

OLJK 2015.

Osijek - grad kandidat za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Osječko ljeto kulture otvara mjuzikl MAMMA MIA!

Ove godine OLJK traje od 29. lipnja do 12. srpnja, a ulaz za sve programske sadržaje besplatan je za sve građane.

Osijek

Međunarodni studentski kongres

OSCON 2019. iznosi najnovije znanstvene spoznaje iz biomedicine

Kao aktivni ili pak pasivni sudionik možete se pridružiti međunarodnom studentskom kongresu iz područja biomedicinskih znanosti koji će zainteresiranim Osječanima pružiti uvid u najnovije znanstvene spoznaje i kliničke vještine.

Savjet mladih Osijek

Savjet mladih grada Osijeka

Izglasan Plan programa rada za 2016. godinu

Nakon konstruktivne rasprave i osvrta na tekuću godinu, koja je gotovo iza njih, te iznošenja svih ideja članova, Program je jednoglasno usvojen i bit će upućen na usvajanje Gradskom Vijeću Grada Osijeka.

Poduzetnici bez granica 1

Budi dio rješenja, a ne problema

Poduzetnici bez granica traže nove članove!

Student si Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku? Uz studiranje želiš nešto raditi i skupiti iskustvo? Želiš biti dio društva koje ne kuka i radi na rješenjima problema? Možda su onda baš Poduzetnici bez granica udruga za tebe!