Serija predavanja „Jer 90-e su bile godine“

Kakve su godine bile devedesete, saznajte na Filozofskom fakultetu

Jer 90-e su bile godine

Na Filozofskom će se fakultetu od 16. do 20. siječnja održati niz predavanja naziva „Jer 90-e su bile godine“. Predavači su najcjenjeniji hrvatski profesori i stručnjaci s područja sociologije, prava, ekonomije, medija i povijesti.

Da su osamdesete bile godine kad smo stalno svirali, lupali, pivo točili i grlo močili zahvaljujući splitskoj Dalekoj obali znaju već i vrapci na granama. A svi oni koji se pitaju kakve su bile devedesete, to mogu saznati ako idući tjedan posjete Filozofski fakultet u Zagrebu. Naime, sekcija Javna sociologija koja djeluje u sklopu Kluba studenata sociologije Diskrepancija poziva sve zainteresirane na seriju predavanja Jer 90-e su bile godine… koja će se održavati od 16. do 20. siječnja u prostorijama Fakulteta.

Cilj je ove serije predavanja, kako navode organizatori, detaljna analiza Republike Hrvatske u poratnim devedesetima i to kroz sedam različitih aspekata. Bit će govora o odnosu sekularnih i crkvenih vlasti, društvenom vlasništvu, sportu devedesetih, ulozi medija, a prisutni će moći čuti nešto i o transformaciji vrijednosti hrvatskog naroda te se suočiti s hrvatskom prošlošću. Sve će navedene teme prezentirati najcjenjeniji hrvatski profesori i stručnjaci s područja sociologije, prava, ekonomije, medija i povijesti.

Sva će se predavanja održati u dvorani VII Filozofskog fakulteta, a raspored im je sljedeći:

ponedjeljak, 16. siječnja 2017.

18:00 Vjera, ljubav i domovina – revitalizacija religioznosti te odnos Crkve i države;
predavač: prof. dr. sc. Siniša Zrinščak

20:00 Dan kad su ispred firme stale crne limuzine – ekonomske posljedice pretvorbe društvenog vlasništva;
predavač: prof. dr. sc. Josip Tica

srijeda, 18. siječnja 2017.

16:00 Sve je super i sve je za pet kad si muško i voliš nogomet – hrvatski sport i društvo 90-ih;
predavači: izv. prof. dr. sc. Benjamin Perasović i doc.dr.sc. Marko Mustapić

18:00 Čiji je stari bija ustaša, a čiji partizan – suočavanje ili obračun s hrvatskom prošlošću;
predavač: doc. dr. sc. Hrvoje Klasić

20:00 Kako vjetar puše, mijenjaju se dresovi – transformacija vrijednosti hrvatskoga naroda;
predavač: prof. dr. sc. Duško Sekulić

petak, 20. siječnja 2017.

18:00 Ti mediji, teško ih kontrolirat – što je pošlo krivo s medijskim reformama;
predavačica: prof. dr. sc. Zrinjka Peruško

20:00 Ko je jamio, jamio kao ustavno načelo Republike Hrvatske;
predavač: prof. dr. sc. Ivo Josipović.

Sve dodatne informacije o događaju i predavačima možete pronaći na Facebooku i mrežnoj stranici Kluba.

Komentari na članak

Vezani članci

Stručni skup o plinu

Sveučilište u Splitu

Održan stručni skup o plinu

Bilo je riječi i o suradnji Sveučilišnog odjela za stručne studije s tvrtkom EVN Croatia, koja ima 30-godišnju koncesiju za izgradnju plinske distributivne mreže i opskrbu plinom u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

zure u nekaj

Istraživanje OECD-a "How's Life?"

Hrvati ne vjeruju javnim institucijama i ljudima koji ih okružuju

Danska, Finska, Norveška, Švicarska i Švedska zemlje su u kojima je prisutno veliko povjerenje u institucije i okolinu. Nimalo šokantno, no Hrvatska se ne može pohvaliti s previsokim stupnjem povjerenja u institucije i u ljude.

Pisanje diplomskog

Predavanje u Stablu znanja

„Pisanje diplomskog rada uopće nije lak posao“

Budući da predstavlja „krunu“ obrazovanja, pisanje diplomskog rada nipošto nije lagan posao, istaknuo je Božidar Nikša Tarabić. Okupljenim je studentima davao savjete za pisanje, ali ih je i upozorio na najčešće greške koje rade.

liana3

Liana

Aplikacija koja će mnogima olakšati studiranje u inozemstvu

Liana je mobilna aplikacija koju su razvili hrvatski developeri čiji je cilj povezati iseljenike ili pak osobe koje govore isti jezik u stranim državama, a među ciljanom skupinom nalaze se i studenti.

Sarajevski atentat

Na današnji dan

Izvršen jedan od najpoznatijih atentata u povijesti

Sarajevski atentat u kojemu je ubijen austrougarski prestolonasljednik Franjo Ferdinand bio je povod izbijanju Prvoga svjetskog rata.