Jezična razmatranja aktualnih događaja

Jesmo li glasali ili smo se glasali?

Glasanje (izbori), naslovna

U hrvatskome jeziku, „glasati“ i „glasati se“ dva su različita glagola. To, vjerujem, ne treba dodatno objašnjavati; nije kvantna fizika. Pa smo tako od nedoumice treba li reći „glasovati“ ili „glasati“ došli i do razlike između glagola „glasati“ i „glasati se“. Joj, ovaj hrvatski – komplicirana li jezika.

Možda ste si i vi nekad postavili ovo pitanje, a možda ipak niste jedan od gramatički nadobudnih frikova, pa imate i pametnijih pitanja kojima razbijate svoju glavu. Za koga glas(ov)ati, na primjer. Je li to baš mnogo pametnije pitanje – u to nećemo ulaziti.

Dakle, da riješimo to pitanje od životne važnosti (ne, ne ono – komu dati svoj glas): jesmo li danas glasovali ili glasali? Kasnije ćemo razmotriti mogućnost da smo se možda i glasali. Svima, vjerujem, dobro poznati Hrvatski jezični portal za riječ glasati kaže sljedeće: –davati svoj glas za koga ili što na izborima ili pri odlučivanju; glasovati. Ako pak upišete glasovati, uputit će vas na glagol glasati.

Naša poznata i uvažena jezikoslovka i profesorica Nives Opačić kaže:

– Naravno, daje se prednost glagolu glasovati. Zašto? Jer ima uvijek nekih koji su nešto proglasili hrvatskijim od drugoga. Moram reći da se Pavešićev jezični savjetnik iz 1971. godine može smatrati sve prije nego novosadskim ili tako nečim. To je bio savjetnik koji lijepo kaže da je od glasovati bolje glasati. Glasati je bolje zato jer je produktivnije. Od njega možete načiniti i glasača i glasački listić i glasačku kutiju. Od ovoga drugog ne možete. I na kraju uvijek nas netko nadglasa, preglasa, što god mi izglasali.

Ok, danas smo, dakle, glasali. Međutim, evo odmah i sljedeće opaske onih koji su markirali kada su se u školi učili povratni glagoli: – glasaju se samo životinje, a na izborima se glasuje. Ne vide oni, pritom, da su upravo sami sebe pobili: točno tako – glasaju se životinje. U hrvatskome jeziku, glasati i glasati se dva su različita glagola. To, vjerujem, ne treba dodatno objašnjavati; nije kvantna fizika. Pa smo tako od nedoumice treba li reći glasovati ili glasati došli i do razlike između glagola glasati i glasati se. Joj, ovaj hrvatski – komplicirana li jezika.

Glasali smo (se). Kada netko kaže glasati se, prva je asocijacija neka životinja. Svinja. Krava. Ovca. Životinje se glasaju. Pa, glasaju se i ljudi U posljednje vrijeme sve više poput životinja (ne, nije svinja slučajno na prvom mjestu). I nećemo sada ići u razglabanja o već toliko iscrpljenim temama koje se bave našim balkanskim mentalitetom koji očito najbolje dolazi do izražaja upravo za ovakvih dana.

Samo ćemo iskoristiti prigodan trenutak i citirati kolegu Denisa Mahmutovića koji je u svojoj kolumni na od prije koji tjedan napisao sljedeće:

– Kad ih vidim kako maloumno mlataraju zastavicama na promotivnim predizbornim skupovima, poželim se zaletjeti autobusom među njih. Dok zaostali estradni relikti prostituiraju svoje karijere u kampanjskim cirkusima, dobro izdresirana mladež poslušno plješće u ritmu. Ako na takvim mladima svijet ostaje, želim emigrirati na Mars.

Denis je, vjerojatno i ne znajući, savršeno oprimjerio značenje glagola glasati se u ovom, ljudskom (?) kontekstu.

No, vratimo se našem dragom hrvatskom jeziku. Recimo da smo danas obogatili svoje znanje još jednom novom jezičnom spoznajom. Međutim, poznata je činjenica da se jezik stalno razvija i mijenja. I tako, možda u budućnosti više nećemo raditi razliku između glasati i glasati se. I na izborima ćemo se glasati.

A kako smo (se) glasali danas, saznat ćemo već noćas. A onda i u budućnosti.

Komentari na članak

Vezani članci

Novi paviljoni na Savi

Analiza predane dokumentacije

SC predao samo mali dio tražene dokumentacije

Dokument je tek mali dio tražene dokumentacije koje je Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu tražio od Studentskog centra kako bi valjano opravdali poskupljenje studentskog smještaja u Zagrebu nakon rekonstrukcije studentskih domova. Također, Zbor je zaključio da neki ključni prihodi, poput onih od praonice i legalnih ilegalaca nisu navedeni u dokumentu.

Predizborno sučeljavanje 2015.

Izbori 2015.

IZVJEŠTAJ: Predizborno sučeljavanje na temu visokog obrazovanja

O najvažnijim pitanjima koja se tiču visokog obrazovanja u Hrvatskoj raspravljali su: Roko Andričević (koalicija Hrvatska raste), Gordana Rusak (MOST), Ivan Buljan (ORaH), Beata Halassy (U ime obitelji – Projekt domovina), Iva Kvakić (Za grad), Anto Bajo s Instituta za javne financije i doktorand Fakulteta političkih znanosti Nikola Baketa. Predstavnici najjače oporbene koalicije nisu se pojavili na sučeljavanju

Zgrada Sabora

Parlamentarni izbori 2015.

Pregled, dopuna i ispravak podataka u registru birača

Ministarstvo uprave Republike Hrvatske poziva sve građane birače da do 28. listopada izvrše pregled, dopunu i ispravak podataka upisanih u registar birača. Svi birači mogu to napraviti u službi za opću upravu ureda državne uprave u županiji i Gradskom uredu za opću upravu, prema mjestu prebivališta.

Citat o stranim jezicima

Istraživanje Europske komisije

Koliko jezika govori prosječni stanovnik EU?

Koliko se prosječno jezika po stanovniku govori u Europskoj uniji? Prednjači li sjever ili jug, istok ili zapad? Odgovore na ova pitanja najslikovitije je prikazao češki lingvist Jakub Marian, i to uz pomoć karte Europe.

Francuski rječnici

Francuska dobiva novi pravopis

Mijenja se način pisanja više od 2000 francuskih riječi

Ako učite francuski jezik, čini se da ćete uskoro morati usvojiti nekoliko novih pravopisnih pravila.