Istraživanje pokazalo: Mladi ne poznaju prava i institucije EU-a, a više im vjeruju nego hrvatskim

7. veljače 2019. u Vijećnici Pravnog fakulteta u Zagrebu održana je prezentacija projekta Odredište EU: Budućnost mladih u Hrvatskoj te prateća rasprava u organizaciji Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo.

Pozdravne riječi održali su: Tvrtko Jakovina, predsjednik Upravnog odbora Centra Miko Tripalo, Zrinka Ujević, pomoćnica ministrice, Uprava za Europu, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH, Vesna Pusić, Odbor za obitelj, mlade i sport, Hrvatski sabor. Projekt je predstavio Dario Čepo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Centar Miko Tripalo. U panel-raspravi koje je slijedila sudjelovali su: Mateja Čehulić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Anja Gvozdanović, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Centar Miko Tripalo, Petra Jakovina, Mreža mladih Hrvatske, Marko Kovačić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Višnja Samardžija, Institut za razvoj i međunarodne odnose i Centar Miko Tripalo.

Dario Čepo predstavio je detalje i rezultate projekta koji je sufinanciralo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a koji je za cilj imao identificirati, osvijestiti i zatvoriti izvore nedovoljnog znanja mladih o europskoj integraciji, o europskim institucijama i politikama te ulozi i odnosu Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Detektirao je razloge neinformiranosti mladih kroz stručne analize, anketno istraživanje i dijalog s mladima. Samo istraživanje podijeljeno je u dva dijela. U prvom su dijelu mladi ispunili anketu koja je poslužila da se ustanovi trenutna razina znanja mladih o Europskoj uniji. U drugom dijelu, tijekom radionica održanih diljem Hrvatske (Osijek, Pula, Zadar, Vukovar), projektni tim Centra Miko Tripalo zajedno s mladima raspravljao je o gorućim problemima te su, istovremeno, mladi nudili svoje prijedloge rješenja tih problema.

U anketi od 16 pitanja sudjelovalo je 437 mladih. U pitanjima koja su se odnosila na poznavanje prava i institucija Europske unije, najveći je postotak mladih (53%) odgovorio da ima jako loše ili loše znanje o institucijama EU-a nadležnima za politike prema mladima, dok ih tek 4% vrlo dobro, odnosno 16% dobro poznaje. Jednako tako, odgovorili su kako informacije o pravima i institucijama većinom primaju putem društvenih mreža (45%), dok su obrazovne institucije pomogle samo 15% mladih da dođu do tih informacija. Ključni pokazatelj ankete koji odaje pesimističan stav prema njihovoj ulozi u društvu dolazi iz podatka da je preko 80% njih reklo da je mogućnost njihova utjecaja na proces donošenja odluka, i na nacionalnoj i na europskoj razini, malen ili da uopće ne postoji.

Analize stručnjaka i projektnog tima Centra Miko Tripalo pokazale su da Hrvatska nije učinila dovoljno da bi se u većoj mjeri iskoristile prednosti koje članstvo u Europskoj uniji pruža te da one nisu vidljive mladima. Jednako tako, ističe se podatak da mladi u daleko većim postocima vjeruju Uniji i njezinim institucijama, nego što vjeruju institucijama i akterima u Hrvatskoj. To je problematično uzevši u obzir ranije utvrđeno nepoznavanje prava i institucija. Međutim, stručnjaci uočavaju identičan problem: nedostatak interesa državnih institucija i političkih aktera da promijene svoj odnos prema mladima, a to je ujedno i razlog zašto oni promatraju Europsku uniju ponajviše kroz prizmu ekonomskih koristi i mogućeg zapošljavanja u drugim državama članicama.

U zaključku projekta ponuđeni su prijedlozi za daljnje poboljšanje položaja mladih u Hrvatskoj. Navodi se potreba za reformom hrvatskog školskog sustava s naglaskom na europsku dimenziju, poticanjem mladih da se društveno i politički angažiraju kako bi probudili uvjerenje da su i oni jednakopravni politički akteri te većem korištenju europskih mehanizama, poput europskih fondova, za razmjenu znanja i iskustva. Više informacija o projektu i istraživanju možete pronaći na službenoj stranici.