Emigracija visokoobrazovanog stanovništva

Hrvatsku već desetak godina pogađa "odljev mozgova"

Djevojka u vlaku

U protekloj godini Hrvatsku je napustilo 4770 visokoobrazovanih ljudi. Podaci dokazuju prisutnost ozbiljnog problema. Mlade intelektualce ne uspijeva zadržati naljepše more na svijetu, čisti zrak i topla klima.

Odljev mozgova sintagma je s kojom su Hrvati dobro upoznati. Odnosi se uglavnom na emigraciju visoko obrazovanih stručnjaka, studenata i znanstvenika u inozemstvo radi pronalaska posla ili promjene radog mjesta zbog nepovoljnih uvjeta. Gospodarsko-političke okolnosti u većini su slučajeva uzrok toj pojavi. Posljedice koje odljev ostavlja izrazito su negativne. Obično mladi odlaze iz slabijih u bolje razvijene zemlje, ne ostavljajući mjesta za napredak onoj koju napuštaju.

Spomenuti problem nas nikako ne zaobilazi. Podaci pokazuju da našu državu godišnje napušta oko 4000 visokoobrazovanih stanovnika. Kako Dalmacija News prenosi, proteklu godinu okarakteriziralo je stagniranje na tržištu rada, dok je prethodnih pet obilježilo negativno kretanje. Stanje se, dakle, nije popravilo, nego je ostalo jednako loše. Zapravo je stopa nezaposlenosti, s oko 13%, bila nešto niža u 2015., ali je bolju sliku onemogućila činjenica lošijeg stanja zaposlenosti i aktivnosti u kojima se bolje ogleda realno stanje tržišta. Broj radno aktivnih stanovnika drastično je pao.

S popisa broja nezaposlenih u Hrvatskoj izbrisano je  4770 osoba. Oni su pronašli svoje radno mjesto, ali ne u domovini, nego u inozemstvu. Ovaj broj pokazuje još jedan problem jer je on 2,6 puta veći no što je bio prosječno između 2008. i 2013. godine Emigracije Hrvata traju još od 15. stoljeća, u većem ili manjem intezitetu, iz različitih razloga. Ono što sad zabrinjava jest činjenica da se u posljednjih desetak godina u najvećoj mjeri radi o visoko kvalificiranoj radnoj snazi.

U državi imamo situaciju u kojoj je zapošljavanje selektivno. Rast se rijetko događa i samo na nekim područjima uslužnih djelatnosti. Dok god imamo taj problem, odljev mozgova je nemoguće spriječiti. Mlade stručnjake, znanstvenike i intelektualce ne može zadržati samo ljubav prema domovini i njene prirodne ljepote. Potrebno je povećati motivaciju za ostanak, omogućiti im korištenje stečenih znanja, adekvatne uvjete za rad, osigurati egzistenciju i status. Potencijal koji posjeduju indirektno doprinosi svim društvenim slojevima, unutar ili izvan hrvatskih granica.

Komentari na članak

Vezani članci

Stereotipi

Sebastijan Ivasović

Stereotipi i akademsko jednoumlje

Tamna mi kosa, a dlaka na tijelu ne fali. Ramena umene ko bager. Čelo jako i sjajno, a glava robusna i tvrda. Oko vrata zlato. U dvorištu mečka. Volim janjet'nu, Boga i 'Rvacku. Jesi l' me pogodio?!

Lopta na obruču

I ove će se godine održati revijalna utakmica profesora i studenata Arhitektonskog fakulteta

Tradicionalni susret profesora i studenata Arhitektonskog fakulteta

Ako želite prisustvovati ovom okršaju, morat ćete izdvojiti 10 kn za ulaznicu.

studentski kredit

Studentski troškovi

Jesi li štedljivi student ili uopće ne paziš na potrošnju?

Kako se bliži nova akademska godina, sigurno sve više razmišljate o ozbiljnijim stvarima, odnosno, financijama koje su sastavni dio studentskog života. Saznajte koji su najčešći studentski troškovi osim izlazaka i kava.

Autotrolej

Puna subvencija pokaznih karata

Riječkim studentima potvrđene subvencije za javni prijevoz

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta konačno je potvrdilo subvencije riječkim studentima za javni prijevoz. Iz KD Autotroleja javljaju da će se mjesečne pokazne karte moći kupiti do kraja sljedećeg tjedna, a onima koji su ih već kupili izvršit će se povrat novca.

Dubrovački studenti svečano potpisali ugovore o dodjeli stipendija A i E kategorije

Sveučilište u Dubrovniku

Dubrovački studenti svečano potpisali ugovore o dodjeli stipendija A i E kategorije

Na dubrovačkom sveučilištu svečano su potpisani Ugovori o dodjeli A državnih stipendija izvrsnim studentima te E stipendija studentima slabijeg socijalno-ekonomskog statusa.