Emigracija visokoobrazovanog stanovništva

Hrvatsku već desetak godina pogađa "odljev mozgova"

Djevojka u vlaku

U protekloj godini Hrvatsku je napustilo 4770 visokoobrazovanih ljudi. Podaci dokazuju prisutnost ozbiljnog problema. Mlade intelektualce ne uspijeva zadržati naljepše more na svijetu, čisti zrak i topla klima.

Odljev mozgova sintagma je s kojom su Hrvati dobro upoznati. Odnosi se uglavnom na emigraciju visoko obrazovanih stručnjaka, studenata i znanstvenika u inozemstvo radi pronalaska posla ili promjene radog mjesta zbog nepovoljnih uvjeta. Gospodarsko-političke okolnosti u većini su slučajeva uzrok toj pojavi. Posljedice koje odljev ostavlja izrazito su negativne. Obično mladi odlaze iz slabijih u bolje razvijene zemlje, ne ostavljajući mjesta za napredak onoj koju napuštaju.

Spomenuti problem nas nikako ne zaobilazi. Podaci pokazuju da našu državu godišnje napušta oko 4000 visokoobrazovanih stanovnika. Kako Dalmacija News prenosi, proteklu godinu okarakteriziralo je stagniranje na tržištu rada, dok je prethodnih pet obilježilo negativno kretanje. Stanje se, dakle, nije popravilo, nego je ostalo jednako loše. Zapravo je stopa nezaposlenosti, s oko 13%, bila nešto niža u 2015., ali je bolju sliku onemogućila činjenica lošijeg stanja zaposlenosti i aktivnosti u kojima se bolje ogleda realno stanje tržišta. Broj radno aktivnih stanovnika drastično je pao.

S popisa broja nezaposlenih u Hrvatskoj izbrisano je  4770 osoba. Oni su pronašli svoje radno mjesto, ali ne u domovini, nego u inozemstvu. Ovaj broj pokazuje još jedan problem jer je on 2,6 puta veći no što je bio prosječno između 2008. i 2013. godine. Emigracije Hrvata traju još od 15. stoljeća, u većem ili manjem intezitetu, iz različitih razloga. Ono što sad zabrinjava jest činjenica da se u posljednjih desetak godina u najvećoj mjeri radi o visoko kvalificiranoj radnoj snazi.

U državi imamo situaciju u kojoj je zapošljavanje selektivno. Rast se rijetko događa i samo na nekim područjima uslužnih djelatnosti. Dok god imamo taj problem, odljev mozgova je nemoguće spriječiti. Mlade stručnjake, znanstvenike i intelektualce ne može zadržati samo ljubav prema domovini i njene prirodne ljepote. Potrebno je povećati motivaciju za ostanak, omogućiti im korištenje stečenih znanja, adekvatne uvjete za rad, osigurati egzistenciju i status. Potencijal koji posjeduju indirektno doprinosi svim društvenim slojevima, unutar ili izvan hrvatskih granica.

Komentari na članak

Vezani članci

Online burza studentskih istraživačkih radova

U sklopu projekta MARATON

Predstavljena online burza studentskih istraživačkih radova

Zahvaljujući ovoj online burzi uspostavit će se komunikacijski kanal između studenata i poduzeća koji će omogućiti širenje informacija o mogućnostima međusobne suradnje na konkretnim projektima

Božićni turnir

Memorijal Vedrana Jelavića

Traju prijave za košarkaški i odbojkaški studentski turnir u Dubrovniku

Organizator natjecanja je dubrovački Sveučilišni sportski savez, a sudionici su visoka učilišta iz raznih krajeva.

Sveučilišni kampus

Sveučilište u Dubrovniku

Upisano 314 redovitih studenata na 1. upisnom roku

Kroz sustav Državne mature i u kategoriji starijih od 24 godine upisalo se 314 redovitih studenata.

Suradnja EFOS i MAKO

Suradnja EFOS-a s poslovnim subjektima

Najuspješnijim osječkim studentima Marketinga ponuđena prilika za posao u MAKO-u

Studenti druge godine diplomskog studija Marketing, u sklopu kolegija Marketing – strategije, rješavali su poslovni slučaj poduzeća MAKO d.o.o. Najuspješniji timovi u završnici su održali svoje prezentacije te dobili svečana priznanja i nagrade.

Dunja Vejzović

Indeks je porazgovarao sa...

Dunja Vejzović sa Muzičke akademije u Puli: "Studij solo pjevanja zahtijeva mnogo odricanja"

Od početka listopada s radom je startao i odsjek solo pjevanja. Ovdje predavanja drže slavne operne pjevačice kao što su Lidija Horvat Dunjko i Dunja Vejzović.