Istraživanje OECD-a "How's Life?"

Hrvati ne vjeruju javnim institucijama i ljudima koji ih okružuju

zure u nekaj

Danska, Finska, Norveška, Švicarska i Švedska zemlje su u kojima je prisutno veliko povjerenje u institucije i okolinu. Nimalo šokantno, no Hrvatska se ne može pohvaliti s previsokim stupnjem povjerenja u institucije i u ljude.

U sklopu inicijative OECD-a (The Organization for Economic Co-operation and Development) provedeno je istraživanje How's Life. Istraživanje je, među ostalim, otkrilo u kojim državama vlada povjerenje ili nepovjerenje u javne institucije i ljude koji nas okružuju.

Istraživanje je obuhvatilo, pored ostalih kriterija, povjerenje u politički sitem, pravni sistem i policiju te povjerenje u druge ljude. Pitanja koja su bila postavljena ispitanicima glase: „Možete li reći da se može vjerovati većini ljudi?” i „Koliko vjerujete političkom sistemu, pravnom sistemu i policiji?”. Ispitanici su davali ocjene od 1 do 10.

Zemlje u kojima se najviše vjeruje spomenutim institucijama i drugim ljudima su Danska, Finska, Norveška, Švicarska i Švedska. Policiji se najviše vjeruje u Finskoj, pravnom sistemu u Danskoj, političkom sistemu u Švicarskoj, a povjerenje u druge ljude najbolje je ocijenjeno u Danskoj.

Na dnu ljestvice nalaze se Bugarska, Hrvatska, Srbija, Portugal i Cipar. Policiji se najmanje vjeruje u Bugarskoj, pravnom sistemu u Portugalu, političkom sistemu također u Portugalu, a drugim ljudima najmanje se vjeruje u Bugarskoj i Srbiji.

Kada se uzmu u obzir sve spomenute kategorije pitanja o povjerenju, najbolje ocjene imaju Danska (7,4), Finska (7,2), Norveška (6,9), Švicarska (6,8), Švedska (6,5). Iza tih vodećih država na listi slijede Nizozemska (6,3), Island (6), Njemačka (5,2), Francuska (4,5), Velika Britanija (5,45), Španjolska (4,1) i Italija (4,3).

Najgorim ocjenama mogu se "pohvaliti" Portugal (3,8), Hrvatska (3,7), Srbija (3,7) i Bugarska (3,3).

 

izvor: Independent

 

Loša pozicioniranost Hrvatske ne čudi, s obzirom na to da mnogo Hrvata smatra kako imperativ naših političara nije rad za opće dobro, nego više za vlastite interese. Također, mnogi nemaju osjećaj da mogu utjecati na politička zbivanja i rad političkih institucija. Manjak povjerenja u pravni sustav i policiju vjerojatno je prisuatan zbog izrazite percepcije korupcije u Hrvata. Pilarov barometar pokazuje da povjerenje u druge institucije također nije bajno.

Kako poboljšati povjerenje u institucije, a ujedno i kvalitetu života, pitanje je koje se često nameće. Na temelju svog izvješća o kvaliteti života u Hrvatskoj, pomoćnica ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Ljiljana Kaliterna Lipovčan, rekla je o poboljšanju povjerenja sljedeće:

- Poseban problem istaknut u ovom izvješću su i vrlo niske razine povjerenja u javne insitucije, uključujući vladu, parlament, pravni sustav i medije.  Potrebno je da te institucije budu transparentnije i odgovornije prema građanima. Daljnje jačanje mjera protiv korupcije trebalo bi pridonijeti većoj razini povjerenja u javne institucije, osobito u pravni sustav u koji građani imaju najmanje povjerenja. -
 

Naša mala zemlja još je daleko za razvijenim zemljama u mnogim pogledima, pa tako i u spomenutom povjerenju u nadležne instutucije i međusobnom povjerenju. Možda će trebati godine i godine da se kod nas iskorijeni lijenost za promjenama i u prvi plan stavi briga za opće dobro Dokle god vlada pasivno ozračje i način razmišljanja "prijeđi brigo na drugoga", neće biti ni pozitivnih promjena u skorije vrijeme. Gradonačelnik Milan Bandić bi nam zasigurno sugerirao da se primimo posla: „Idemo delat'!”. 

Komentari na članak

Vezani članci

Sok

Znanstvenici potvrdili

Sokom od kruške protiv mamurluka

Kruške snižavaju razinu kolesterola, mogu pomoći kod konstipacije, sprječavaju upalne procese, a k tome mogu spriječiti i mamurluk.

Led i kip

Pascalina

Ljetna škola u Danskoj: Danci cijene ljudski rad. Mi cijenimo stvari.

Ići frizeru ili kozmetičaru u Danskoj je nezamislivo skupo. Piti alkohol i jesti čokoladu, također je skupo. Nigdje nema sitnih slova i ljudi si vjeruju. U posljednjoj kolumni iz serije "Ljetna škola u Danskoj" saznajte koliko je kolumnistica potrošila novaca i što je sve naučila o... Hrvatima.

Dragutin Gorjanović Kramberger

Na današnji dan

Rođen Dragutin Gorjanović-Kramberger

Na današnji dan, 1856. godine, rođen je hrvatski paleontolog, arheolog i geolog Dragutin Gorjanović Kramberger.

Moj mobitel

Mojmobitel.hr

Novi portal namijenjen mobilnim uređajima i opremi

Na portalu ćete na jednom mjestu moći pronaći sve informacije vezane uz svijet telefonije, a namijenjen je kupcima i prodavačima uređaja i opreme koji na jednostavan način mogu naći sve što je razasuto po internetu.

IRO

Predstavljeno izvješće istraživanja Eurostudent V

Gotovo polovica studenata u Hrvatskoj radi uz studij

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH predstavljeni su rezultati istraživanja o socijalnim i ekonomskim uvjetima studentskog života u Hrvatskoj.