Istraživanje OECD-a "How's Life?"

Hrvati ne vjeruju javnim institucijama i ljudima koji ih okružuju

zure u nekaj

Danska, Finska, Norveška, Švicarska i Švedska zemlje su u kojima je prisutno veliko povjerenje u institucije i okolinu. Nimalo šokantno, no Hrvatska se ne može pohvaliti s previsokim stupnjem povjerenja u institucije i u ljude.

U sklopu inicijative OECD-a (The Organization for Economic Co-operation and Development) provedeno je istraživanje How's Life. Istraživanje je, među ostalim, otkrilo u kojim državama vlada povjerenje ili nepovjerenje u javne institucije i ljude koji nas okružuju.

Istraživanje je obuhvatilo, pored ostalih kriterija, povjerenje u politički sitem, pravni sistem i policiju te povjerenje u druge ljude. Pitanja koja su bila postavljena ispitanicima glase: „Možete li reći da se može vjerovati većini ljudi?” i „Koliko vjerujete političkom sistemu, pravnom sistemu i policiji?”. Ispitanici su davali ocjene od 1 do 10.

Zemlje u kojima se najviše vjeruje spomenutim institucijama i drugim ljudima su Danska, Finska, Norveška, Švicarska i Švedska. Policiji se najviše vjeruje u Finskoj, pravnom sistemu u Danskoj, političkom sistemu u Švicarskoj, a povjerenje u druge ljude najbolje je ocijenjeno u Danskoj.

Na dnu ljestvice nalaze se Bugarska, Hrvatska, Srbija, Portugal i Cipar. Policiji se najmanje vjeruje u Bugarskoj, pravnom sistemu u Portugalu, političkom sistemu također u Portugalu, a drugim ljudima najmanje se vjeruje u Bugarskoj i Srbiji.

Kada se uzmu u obzir sve spomenute kategorije pitanja o povjerenju, najbolje ocjene imaju Danska (7,4), Finska (7,2), Norveška (6,9), Švicarska (6,8), Švedska (6,5). Iza tih vodećih država na listi slijede Nizozemska (6,3), Island (6), Njemačka (5,2), Francuska (4,5), Velika Britanija (5,45), Španjolska (4,1) i Italija (4,3).

Najgorim ocjenama mogu se "pohvaliti" Portugal (3,8), Hrvatska (3,7), Srbija (3,7) i Bugarska (3,3).

 

izvor: Independent

 

Loša pozicioniranost Hrvatske ne čudi, s obzirom na to da mnogo Hrvata smatra kako imperativ naših političara nije rad za opće dobro, nego više za vlastite interese. Također, mnogi nemaju osjećaj da mogu utjecati na politička zbivanja i rad političkih institucija. Manjak povjerenja u pravni sustav i policiju vjerojatno je prisuatan zbog izrazite percepcije korupcije u Hrvata. Pilarov barometar pokazuje da povjerenje u druge institucije također nije bajno.

Kako poboljšati povjerenje u institucije, a ujedno i kvalitetu života, pitanje je koje se često nameće. Na temelju svog izvješća o kvaliteti života u Hrvatskoj, pomoćnica ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Ljiljana Kaliterna Lipovčan, rekla je o poboljšanju povjerenja sljedeće:

- Poseban problem istaknut u ovom izvješću su i vrlo niske razine povjerenja u javne insitucije, uključujući vladu, parlament, pravni sustav i medije.  Potrebno je da te institucije budu transparentnije i odgovornije prema građanima. Daljnje jačanje mjera protiv korupcije trebalo bi pridonijeti većoj razini povjerenja u javne institucije, osobito u pravni sustav u koji građani imaju najmanje povjerenja. -
 

Naša mala zemlja još je daleko za razvijenim zemljama u mnogim pogledima, pa tako i u spomenutom povjerenju u nadležne instutucije i međusobnom povjerenju. Možda će trebati godine i godine da se kod nas iskorijeni lijenost za promjenama i u prvi plan stavi briga za opće dobro. Dokle god vlada pasivno ozračje i način razmišljanja "prijeđi brigo na drugoga", neće biti ni pozitivnih promjena u skorije vrijeme. Gradonačelnik Milan Bandić bi nam zasigurno sugerirao da se primimo posla: „Idemo delat'!”. 

Komentari na članak

Vezani članci

Studentski život

Dva različita problema s jednako ozbiljnim posljedicama

Prekrastinacija – ponašanje suprotno prokrastinaciji

Prokrastinacija je dobro poznat bihevioralni problem s kojim smo se svi susreli barem jednom u životu. No, ponašanje suprotno prokrastinaciji, koje su znanstvenici nazvali prekrastinacija, može biti jednako ozbiljan problem.

Zijevanje

Znanost odgovara

Napokon i to znamo: zašto zijevamo?

Zijevamo prije spavanja i nakon spavanja, zijevamo kad nam je dosadno ili kad smo premalo stimulirani. Nekad zijevamo i u neprimjerenim situacijama, kao što su važni i stresni događaji.

Golo tijelo

U golom tijelu, zdrav duh

Znanstvenici potvrdili: Što ste više goli, to ćete biti zdraviji

Odbacivanje slojeva odjeće pomaže tijelu eliminirati toksine znoja i poboljšava cirukulaciju. Naravno, to ne znači da biste sljedeći put trebali u grad izaći bez odjeće. 

Zastave EU i Hrvatske na zgradi Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija

HRVATSKA U EU

PRVIH 100 DANA U EUROPSKOJ UNIJI

Prošlo je 100 dana od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Kakvo je stanje u državi od 1. srpnja, pročitajte u tekstu.

Bačvice

Nekoliko ključnih savjeta

VIDEO: Kako biti gay na dalmatinskoj obali

Kanadski komičar Daniel-Ryan Spaulding dao je neke ključne savjete svim homoseksualcima koji ljetuju ili planiraju ljetovati na našoj obali.