Istraživanje OECD-a "How's Life?"

Hrvati ne vjeruju javnim institucijama i ljudima koji ih okružuju

zure u nekaj

Danska, Finska, Norveška, Švicarska i Švedska zemlje su u kojima je prisutno veliko povjerenje u institucije i okolinu. Nimalo šokantno, no Hrvatska se ne može pohvaliti s previsokim stupnjem povjerenja u institucije i u ljude.

U sklopu inicijative OECD-a (The Organization for Economic Co-operation and Development) provedeno je istraživanje How's Life. Istraživanje je, među ostalim, otkrilo u kojim državama vlada povjerenje ili nepovjerenje u javne institucije i ljude koji nas okružuju.

Istraživanje je obuhvatilo, pored ostalih kriterija, povjerenje u politički sitem, pravni sistem i policiju te povjerenje u druge ljude. Pitanja koja su bila postavljena ispitanicima glase: „Možete li reći da se može vjerovati većini ljudi?” i „Koliko vjerujete političkom sistemu, pravnom sistemu i policiji?”. Ispitanici su davali ocjene od 1 do 10.

Zemlje u kojima se najviše vjeruje spomenutim institucijama i drugim ljudima su Danska, Finska, Norveška, Švicarska i Švedska. Policiji se najviše vjeruje u Finskoj, pravnom sistemu u Danskoj, političkom sistemu u Švicarskoj, a povjerenje u druge ljude najbolje je ocijenjeno u Danskoj.

Na dnu ljestvice nalaze se Bugarska, Hrvatska, Srbija, Portugal i Cipar. Policiji se najmanje vjeruje u Bugarskoj, pravnom sistemu u Portugalu, političkom sistemu također u Portugalu, a drugim ljudima najmanje se vjeruje u Bugarskoj i Srbiji.

Kada se uzmu u obzir sve spomenute kategorije pitanja o povjerenju, najbolje ocjene imaju Danska (7,4), Finska (7,2), Norveška (6,9), Švicarska (6,8), Švedska (6,5). Iza tih vodećih država na listi slijede Nizozemska (6,3), Island (6), Njemačka (5,2), Francuska (4,5), Velika Britanija (5,45), Španjolska (4,1) i Italija (4,3).

Najgorim ocjenama mogu se "pohvaliti" Portugal (3,8), Hrvatska (3,7), Srbija (3,7) i Bugarska (3,3).

 

izvor: Independent

 

Loša pozicioniranost Hrvatske ne čudi, s obzirom na to da mnogo Hrvata smatra kako imperativ naših političara nije rad za opće dobro, nego više za vlastite interese. Također, mnogi nemaju osjećaj da mogu utjecati na politička zbivanja i rad političkih institucija. Manjak povjerenja u pravni sustav i policiju vjerojatno je prisuatan zbog izrazite percepcije korupcije u Hrvata. Pilarov barometar pokazuje da povjerenje u druge institucije također nije bajno.

Kako poboljšati povjerenje u institucije, a ujedno i kvalitetu života, pitanje je koje se često nameće. Na temelju svog izvješća o kvaliteti života u Hrvatskoj, pomoćnica ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Ljiljana Kaliterna Lipovčan, rekla je o poboljšanju povjerenja sljedeće:

- Poseban problem istaknut u ovom izvješću su i vrlo niske razine povjerenja u javne insitucije, uključujući vladu, parlament, pravni sustav i medije.  Potrebno je da te institucije budu transparentnije i odgovornije prema građanima. Daljnje jačanje mjera protiv korupcije trebalo bi pridonijeti većoj razini povjerenja u javne institucije, osobito u pravni sustav u koji građani imaju najmanje povjerenja. -
 

Naša mala zemlja još je daleko za razvijenim zemljama u mnogim pogledima, pa tako i u spomenutom povjerenju u nadležne instutucije i međusobnom povjerenju. Možda će trebati godine i godine da se kod nas iskorijeni lijenost za promjenama i u prvi plan stavi briga za opće dobro. Dokle god vlada pasivno ozračje i način razmišljanja "prijeđi brigo na drugoga", neće biti ni pozitivnih promjena u skorije vrijeme. Gradonačelnik Milan Bandić bi nam zasigurno sugerirao da se primimo posla: „Idemo delat'!”. 

Komentari na članak

Vezani članci

Žene u znanosti

Istraživanje zaklade L’Oreal

Ima li u znanosti mjesta za žene?

Zaklada L'Oreal provela je istraživanje o percepciji javnosti na žene u znanosti. Rezultati istraživanja negativno su iznenadili znanstvenike, a od Europljana lošije mišljenje o ženama u znanosti imaju Kinezi.

Studenti lopovi

Tino Deželić

Kako je hrvatski student postao novi Sanader?

Gledamo kako da zajebemo nekoga ili nešto gdje god stignemo; kako da izbjegnemo platiti parking u vrijednosti od 2 kune, izvagati jeftinije voće od onog koje zaista kupujemo, prošvercati šalabahter na ispitu. Pa kad izbjegne platiti porez od 200 000 kn ili opere veliki novac preko prijateljeve firme, takvom umu nije jasno kako je oštetio svakog od nas.

android vs iphone

Android protiv iPhonea

Jesu li korisnici iPhonea pametniji?

 U vječnoj borbi iPhonea i Androida iz SAD-a nam stižu rezultati jednog istraživanja – ovaj put u korist iPhonea.

Izabran novi Nacionalni odbor ESN-a Hrvatska

Izabran novi Nacionalni odbor ESN-a Hrvatska

Studenti volontiranjem žele pokazati koliko je Hrvatska potrebna Europi

Novoizabrani Nacionalni odbor ESN-a Hrvatska želi ohrabriti mlade da pruže priliku volontiranju koje će ih osloboditi straha od koraka u nepoznato te im pokazati da mogu biti promjena koju žele vidjeti u svom društvu i svijetu.

Knjižnica

Pascalina

Ljetna škola u Danskoj: Studenti plaćeni jer studiraju?!

Obrazovanje je potpuno besplatno. Studenti u jednom semestru moraju odraditi praksu (internship), za koju dobiju normalnu plaću (nije da oni moraju nekome platiti jer će raditi…). Nakon što se odsele od svojih roditelja (nekad između 18. i 21. godine) država im plaća stan, režije, hranu, daje im džeparac. Studenti mogu tako „zaraditi“ i do 6000 kruna (6120 kuna) mjesečno.