Istraživanje OECD-a "How's Life?"

Hrvati ne vjeruju javnim institucijama i ljudima koji ih okružuju

zure u nekaj

Danska, Finska, Norveška, Švicarska i Švedska zemlje su u kojima je prisutno veliko povjerenje u institucije i okolinu. Nimalo šokantno, no Hrvatska se ne može pohvaliti s previsokim stupnjem povjerenja u institucije i u ljude.

U sklopu inicijative OECD-a (The Organization for Economic Co-operation and Development) provedeno je istraživanje How's Life. Istraživanje je, među ostalim, otkrilo u kojim državama vlada povjerenje ili nepovjerenje u javne institucije i ljude koji nas okružuju.

Istraživanje je obuhvatilo, pored ostalih kriterija, povjerenje u politički sitem, pravni sistem i policiju te povjerenje u druge ljude. Pitanja koja su bila postavljena ispitanicima glase: „Možete li reći da se može vjerovati većini ljudi?” i „Koliko vjerujete političkom sistemu, pravnom sistemu i policiji?”. Ispitanici su davali ocjene od 1 do 10.

Zemlje u kojima se najviše vjeruje spomenutim institucijama i drugim ljudima su Danska, Finska, Norveška, Švicarska i Švedska. Policiji se najviše vjeruje u Finskoj, pravnom sistemu u Danskoj, političkom sistemu u Švicarskoj, a povjerenje u druge ljude najbolje je ocijenjeno u Danskoj.

Na dnu ljestvice nalaze se Bugarska, Hrvatska, Srbija, Portugal i Cipar. Policiji se najmanje vjeruje u Bugarskoj, pravnom sistemu u Portugalu, političkom sistemu također u Portugalu, a drugim ljudima najmanje se vjeruje u Bugarskoj i Srbiji.

Kada se uzmu u obzir sve spomenute kategorije pitanja o povjerenju, najbolje ocjene imaju Danska (7,4), Finska (7,2), Norveška (6,9), Švicarska (6,8), Švedska (6,5). Iza tih vodećih država na listi slijede Nizozemska (6,3), Island (6), Njemačka (5,2), Francuska (4,5), Velika Britanija (5,45), Španjolska (4,1) i Italija (4,3).

Najgorim ocjenama mogu se "pohvaliti" Portugal (3,8), Hrvatska (3,7), Srbija (3,7) i Bugarska (3,3).

 

izvor: Independent

 

Loša pozicioniranost Hrvatske ne čudi, s obzirom na to da mnogo Hrvata smatra kako imperativ naših političara nije rad za opće dobro, nego više za vlastite interese. Također, mnogi nemaju osjećaj da mogu utjecati na politička zbivanja i rad političkih institucija. Manjak povjerenja u pravni sustav i policiju vjerojatno je prisuatan zbog izrazite percepcije korupcije u Hrvata. Pilarov barometar pokazuje da povjerenje u druge institucije također nije bajno.

Kako poboljšati povjerenje u institucije, a ujedno i kvalitetu života, pitanje je koje se često nameće. Na temelju svog izvješća o kvaliteti života u Hrvatskoj, pomoćnica ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Ljiljana Kaliterna Lipovčan, rekla je o poboljšanju povjerenja sljedeće:

- Poseban problem istaknut u ovom izvješću su i vrlo niske razine povjerenja u javne insitucije, uključujući vladu, parlament, pravni sustav i medije.  Potrebno je da te institucije budu transparentnije i odgovornije prema građanima. Daljnje jačanje mjera protiv korupcije trebalo bi pridonijeti većoj razini povjerenja u javne institucije, osobito u pravni sustav u koji građani imaju najmanje povjerenja. -
 

Naša mala zemlja još je daleko za razvijenim zemljama u mnogim pogledima, pa tako i u spomenutom povjerenju u nadležne instutucije i međusobnom povjerenju. Možda će trebati godine i godine da se kod nas iskorijeni lijenost za promjenama i u prvi plan stavi briga za opće dobro. Dokle god vlada pasivno ozračje i način razmišljanja "prijeđi brigo na drugoga", neće biti ni pozitivnih promjena u skorije vrijeme. Gradonačelnik Milan Bandić bi nam zasigurno sugerirao da se primimo posla: „Idemo delat'!”. 

Komentari na članak

Vezani članci

Studentski prosvjedi 1968

Sorbus Aucuparia

1968. vs 2014.: pronađi razlike!

Idemo se sada igrati jedne igre. Ja ću vam ispričati jednu priču. Priči je zajedničko mjesto održavanja, ali godina nije. Tko prvi pogodi - dobit će diplomu bez posla.

Ljubav roditelja

Psihologija čovjeka

Revolucionarno istraživanje psihologa zahvaljujući kojemu svijet danas vidimo drugačije

Iako se svi katkad pitamo čemu zapravo služe roditelji osim kao bankomat, Harry Harlow na to je pitanje odgovorio još prije više od 50 godina. Naime, roditeljska je ljubav ono o čemu ovisi naša inteligencija, kako mentalna, tako i emocionalna.

Rad u SAD za studente

Iskustvo sa Work & Travela

Hrvatske studentice u SAD-u: Hrvatska je zemlja otporna na promjene

„U trenutku kad zaradiš dovoljno novaca da proputuješ kontinent – život u Hrvatskoj se čini mnogo lošiji.“

Učenje

Istraživanje EduCentra

Više od 20 posto studenata želi ukinuti Bolonju

EduCentar istražio je mišljenje ispitanika o provedbi Bolonjskog procesa u Hrvatskoj. Većina ispitanika smatra da je dobro osmišljen, ali loše proveden u praksi.

Predstavljanje istraživanja o (ne)odgovornom spolnom ponašanju u Info zoni

Reproduktivno zdravlje mladih grada Splita

Predstavljanje istraživanja o (ne)odgovornom spolnom ponašanju

Provedeno je istraživanje o reproduktivnom zdravlju Splićanki i Splićana. U Info zoni će se u ponedjeljak, 15. veljače predstaviti rezultati.