Istraživanje OECD-a "How's Life?"

Hrvati ne vjeruju javnim institucijama i ljudima koji ih okružuju

zure u nekaj

Danska, Finska, Norveška, Švicarska i Švedska zemlje su u kojima je prisutno veliko povjerenje u institucije i okolinu. Nimalo šokantno, no Hrvatska se ne može pohvaliti s previsokim stupnjem povjerenja u institucije i u ljude.

U sklopu inicijative OECD-a (The Organization for Economic Co-operation and Development) provedeno je istraživanje How's Life. Istraživanje je, među ostalim, otkrilo u kojim državama vlada povjerenje ili nepovjerenje u javne institucije i ljude koji nas okružuju.

Istraživanje je obuhvatilo, pored ostalih kriterija, povjerenje u politički sitem, pravni sistem i policiju te povjerenje u druge ljude. Pitanja koja su bila postavljena ispitanicima glase: „Možete li reći da se može vjerovati većini ljudi?” i „Koliko vjerujete političkom sistemu, pravnom sistemu i policiji?”. Ispitanici su davali ocjene od 1 do 10.

Zemlje u kojima se najviše vjeruje spomenutim institucijama i drugim ljudima su Danska, Finska, Norveška, Švicarska i Švedska. Policiji se najviše vjeruje u Finskoj, pravnom sistemu u Danskoj, političkom sistemu u Švicarskoj, a povjerenje u druge ljude najbolje je ocijenjeno u Danskoj.

Na dnu ljestvice nalaze se Bugarska, Hrvatska, Srbija, Portugal i Cipar. Policiji se najmanje vjeruje u Bugarskoj, pravnom sistemu u Portugalu, političkom sistemu također u Portugalu, a drugim ljudima najmanje se vjeruje u Bugarskoj i Srbiji.

Kada se uzmu u obzir sve spomenute kategorije pitanja o povjerenju, najbolje ocjene imaju Danska (7,4), Finska (7,2), Norveška (6,9), Švicarska (6,8), Švedska (6,5). Iza tih vodećih država na listi slijede Nizozemska (6,3), Island (6), Njemačka (5,2), Francuska (4,5), Velika Britanija (5,45), Španjolska (4,1) i Italija (4,3).

Najgorim ocjenama mogu se "pohvaliti" Portugal (3,8), Hrvatska (3,7), Srbija (3,7) i Bugarska (3,3).

 

izvor: Independent

 

Loša pozicioniranost Hrvatske ne čudi, s obzirom na to da mnogo Hrvata smatra kako imperativ naših političara nije rad za opće dobro, nego više za vlastite interese. Također, mnogi nemaju osjećaj da mogu utjecati na politička zbivanja i rad političkih institucija. Manjak povjerenja u pravni sustav i policiju vjerojatno je prisuatan zbog izrazite percepcije korupcije u Hrvata. Pilarov barometar pokazuje da povjerenje u druge institucije također nije bajno.

Kako poboljšati povjerenje u institucije, a ujedno i kvalitetu života, pitanje je koje se često nameće. Na temelju svog izvješća o kvaliteti života u Hrvatskoj, pomoćnica ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Ljiljana Kaliterna Lipovčan, rekla je o poboljšanju povjerenja sljedeće:

- Poseban problem istaknut u ovom izvješću su i vrlo niske razine povjerenja u javne insitucije, uključujući vladu, parlament, pravni sustav i medije.  Potrebno je da te institucije budu transparentnije i odgovornije prema građanima. Daljnje jačanje mjera protiv korupcije trebalo bi pridonijeti većoj razini povjerenja u javne institucije, osobito u pravni sustav u koji građani imaju najmanje povjerenja. -
 

Naša mala zemlja još je daleko za razvijenim zemljama u mnogim pogledima, pa tako i u spomenutom povjerenju u nadležne instutucije i međusobnom povjerenju. Možda će trebati godine i godine da se kod nas iskorijeni lijenost za promjenama i u prvi plan stavi briga za opće dobro. Dokle god vlada pasivno ozračje i način razmišljanja "prijeđi brigo na drugoga", neće biti ni pozitivnih promjena u skorije vrijeme. Gradonačelnik Milan Bandić bi nam zasigurno sugerirao da se primimo posla: „Idemo delat'!”. 

Komentari na članak

Vezani članci

Bicikli uz rijeku

Pascalina

Ljetna škola u Danskoj: Dan prije velikog putovanja - očekivanja, planovi, pripreme i svi problemi zračnog prometa na jednom mjestu!

Naša kolumnistica dan uoči velikog putovanja zapisala je prvu putopisnu bilješku. Ako ste ikada razmišljali o životu na sjeveru ili zamišljali kako biste se ponašali u takvoj situaciji, pročitajte i usporedite. Spoiler alert.

Diplomantice

Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola RH provelo istraživanje

ISTRAŽIVANJE: Stipendija je polovici studenata jedini izvor prihoda tijekom akademske godine

U istraživanje su ušle i stipendije koje nisu nužno samo državne, već su ih dodijelile neke institucije, zaklade, gradovi, županije, privatne tvrtke.

Vukovar

Matej Sunara

Vukovar: ljubav prema domovini, a ne politička parada

Na današnji dan svatko od nas bi se trebao zatvoriti malo u sebe i u tišini pronaći nekakav svoj način iskazivanja poštovanja prema palim žrtvama. Ako si vjernik odi na misu i prikaži je za pale žrtve, prekriži se i pomoli, a ako si ateist upali svijeću i skrušeno se pokloni iskazujući zahvalnost. Danas se sve razlike brišu i veličina vukovarske žrtve nas ujedinjuje.

Zaljubljivanje-ljubavni par

Varanje u vezi moglo bi biti rezultat hormonalne rekacije

Otkriven razlog zašto ljudi varaju u vezama

Američki „Journal of Experimental Psychology“ donosi rezultate istraživanja Sveučilišta Harvard i Texas koji tvrde kako je varanje u ljubavnim vezama posljedica hormonalne reakcije testosterona i kortizola.

Katedrala (pogled sa Strossa)

Josip Maslov

Poremećeni teatar

Sjeo sam na bicikl i maksimalno se usredotočio. Pred očima sam imao jasan cilj. Zumirao sam ga pogledom i odredio koordinate. Upravo sam se spremao krenuti u juriš kad je između mene i moje nepokretne mete prošla zdepasta brineta.