Darko Gebaei (Agrivi): Od startupa do uspješnog softvera koji olakšava život poljoprivrednicima

Darko Gebaei bivši je student zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, gdje je magistrirao računarstvo.

Ne, ovo nije priča o tome kako je netko završio na burzi rada, ovo je priča o projektu Agrivi na kojemu Darko radi kao voditelj razvoja.

Za sve koji se nisu imali prilike upoznati s Agrivijem, radi se o nagrađivanom softveru za sve djelatnike u poljoprivrednom sektoru. Agrivi se može pohvaliti i osvojenim prvim mjestom na Svjetskom startup natjecanju u 2014. godini, gdje su pobjedili u konkurenciji od 46 projekata i osvojili 50,000 američkih dolara.

Kako se od FER-a dođe do poljoprivrede, je li pokretanje startupa dobra ideja i mnogo ostalih zanimljivih stvari, pročitajte u sljedećim redovima.

Malo je mladih koji se nakon završenog fakulteta odlučuju za poljoprivredni sektor, pogotovo nakon što završe FER. Kako si ti završio u poljoprivredi i čime se točno baviš?

Poljoprivreda je zapravo okruženje u kojem sam odrastao, tako da mi ovo što sad radim nije nimalo strano. Odrastanjem na selu imao sam priliku iz prve ruke vidjeti koji sve problemi pogađaju poljoprivrednike.

Na početku 1. godine diplomskog studija priključio sam se Agrivi timu kao prvi programer te sam kroz idućih par mjeseci radio na prototipu sustava. Moja trenutna pozicija u Agriviju je Voditelj razvoja što znači da sam odgovoran za planiranje razvojnog procesa i organizaciju pripadajućih aktivnosti, razvoj proizvoda, kontaktiranje i dogovaranje potencijalnih partnera na području tehničke suradnje, kontrola kvalitete proizvoda i osiguravanje visoke dostupnosti usluge. Moje aktivnosti uključuju i održavanje web stranice, priprema pomoćnih sadržaja te pružanje korisničke podrške.

Opiši nam malo što je to Agrivi, na koji način software može doprinijeti poljoprivrednicima?

Agrivi je platforma za poljoprivrednike čiji je cilj pružiti im sve usluge i alate koji su im potrebni u njihovoj proizvodnji i omogućiti im veću produktivnost i profitabilnije poslovanje. Od planiranja sezona i aktivnosti, praćenja stanja zaliha i njihovih utrošaka, vođenja financija pa do praćenja radnih sati ljudi i mehanizacije. Sve što korisnici trebaju napraviti jest unijeti podatke u Agrivi, a sustav radi sve ostalo – generiranje proizvoljnih izvještaja, analiza produktivnosti za pojedine kulture i sorte, upozorenja za opasnost od pojave bolesti i štetnika na poljima, financijski i ostali podsjetnici te još mnogo toga.

Umjesto oslanjanja na tradicionalne načine obavljanja poljoprivrednih poslova, mi poljoprivrednicima dajemo stvarne informacije temeljene na njihovim podacima i bazi znanja o trenutno najboljim procesima proizvodnje njihovih kultura. Što duže poljoprivrednik koristi Agrivi i što više podataka unese, to mu precizniju analizu mi možemo isporučiti – sustav dakle dobiva na vrijednosti što se više koristi!

Govoreći u hrvatskim pojmovima, smatraš li da je start up dobra ideja?

Mora se reći da je startup zajednica u Hrvatskoj još u povojima, pogotovo ako je usporedimo sa situacijom u razvijenijim europskim zemljama. No, u posljednjih par godina počinju se događati velike stvari i na Hrvatskoj startup sceni što je vidljivo po velikim uspjesima našim startupa u inozemstvu, ali i po investicijama koje počinju sve više pristizati u lokalne startupe.

Ono što mi u Hrvatskoj moramo shvatiti jest to da je uspjeh svakog hrvatskog startupa velika stvar za cijelu našu startup zajednicu jer se podiže globalna svijest o Hrvatskoj kao o modernoj i perspektivnoj zemlji u čije se projekte isplati ulagati. Naši su startupi jedni od najvećih ambasadora Hrvatske u poslovnom svijetu, te ih se tako i kod nas treba gledati i tretirati. Na žalost, velik je problem u Hrvatskoj još uvijek glomazan birokratski sustav koji otežava pokretanje i uspješan početak poslovanja za startupe.

 

Izvor: Agrivi

Mora li se za korištenje Agrivija biti posebno vješt s računalima?

Prilikom razvoja Agrivija, cilj nam je bio napraviti sustav koji je dovoljno kompleksan da zadovolji potrebe naprednijih korisnika, a opet dovoljno jednostavan da ga mogu koristiti doslovno svi koji znaju koristiti računalo! Bili smo svjesni da je velik dio današnjih poljoprivrednika, pogotovo starijih, ispod prosjeka što se tiče vještina korištenja računala i da teško prihvaćaju nove tehnologije u proizvodnji.

Međutim, u posljednje vrijeme dolazi do velike promjene u poljoprivredi te se sve više mladih uključuje u poljoprivredu te oni ili preuzimaju poslovanje od svojih roditelja ili pokreću vlastitu proizvodnju. Oni su svjesni da je poljoprivreda biznis, vješti su s računalima i svjesni su potrebe za ovakvim alatom.

Po tvom mišljenju, je li poljoprivreda 21.stoljeća neodrživa bez tehnologije?

Svakako. Pogledajmo primjer velikih koncerna koji čine tek 2% od ukupnog broja poljoprivrednih proizvođača te proizvode 56% ukupne proizvodnje hrane u svijetu. Oni imaju mogućnost korištenja najnovijih tehnoloških rješenja i u konstantnom su unaprjeđenju svoje proizvodnje.

S druge strane, 98% poljoprivrednika čine manji proizvođači i obiteljska gospodarstva koja proizvode 44% svjetske proizvodnje hrane. Agrivi je namijenjen upravo za tih 98% poljoprivrednika koji mogu uz relativno mala ulaganja svoju proizvodnju podići na novu razinu te ostvariti veće prinose uz bolju organizaciju i korištenje modernijih procesa proizvodnje.

Što bi savjetovao mladima koji razmišljaju o usmjeravanju prema poljoprivrednom sektoru? Od kud krenuti i kome se mogu obratiti?

Poljoprivreda kao najveća svjetska industrija koja zapošljava oko milijardu ljudi ima potrebu za inovacijama koje prvenstveno unose mladi poljoprivrednici i njihov broj u stalnom je porastu. Mladim poljoprivrednicima u Hrvatskoj na raspolaganju su brojni fondovi Europske unije koji kroz sufinanciranje investicija i ostale mjere potiču osnivanje poljoprivrednih gospodarstava. Također, postoje i brojna udruženja poput Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika koje na razne načine pomažu mladim poljoprivrednicima i potiču razmjenjivanje znanja između poljoprivrednika.

Prije pokretanja proizvodnje, potrebno je napraviti detaljnu analizu tržišta i vidjeti koje se kulture trenutno najviše uzgajaju, kolika su ulaganja potrebna za početak proizvodnje, koje su mogućnosti prodaje proizvedenih dobara te na kojem tržištu. Zatim predstoji donošenje odluka kako krenuti u proizvodnju - odabir kulture, lokacije sadnje/sjetve, kupovanja nove ili rabljene mehanizacije, zapošljavanja radnika...

Za kraj, gdje se vidiš u budućnosti? U kojem poslovnom smjeru ćeš se nastaviti razvijati?

Teško je to reći jer se stvari oko Agrivija trenutno vrlo brzo razvijaju – prije godinu dana nitko od nas nije mogao ni zamisliti gdje ćemo biti danas! Želim ostati u Agriviju i u sljedećim godinama, usavršiti trenutna znanja i vještine na području razvoja programskog proizvoda i vođenja razvojnog tima te prikupiti što više znanja o poslovnom vođenju tvrtke, a onda jednog dana, tko zna.