Savjeti za borbu protiv stresa

Prevelika razina stresa na fakultetu i poslu može dovesti do burnout sindroma

Glava u dimu

Među prvim su znacima sagorijevanja nedostatak energije i kronični umor koji je prisutan većinu vremena, što dovodi do fizičke i psihičke iscrpljenosti te strahovanja od onog što donose dani koji dolaze.

Svima nam je dobro poznata narodna izreka koja savjetuje da učimo na tuđim greškama, no također nam je poznato da smo vrlo često sami sebi najveći neprijatelji i da su naše vlastite greške jedino što nas pokreće. No, što kada stanemo? Krenut ćemo dalje, jer mi to možemo, naša je energija i snaga neiscrpna, ništa nam nije nepodnošljivo i, na kraju krajeva, život je kratak i nemamo previše vremena za odgađanje. Da, kratak je, jer ga sami skraćujemo. Bar donekle sami. Imamo i sukrivca zbog kojeg sve manje postajemo sami jer iz dana u dan srasta uz nas – uzima nam od svega pola. Taj sukrivac zove se stres. I drago mu je.

S obzirom na to da vodi suživot s nama, stalno je prisutan i odgovoran za naše reakcije na okolinu – kako za one pozitivne tako i za one negativne, no sve u svrhu održavanja na životu. Stres se javlja u situacijama kada osoba procijeni da ne može izvršiti unutarnje zahtjeve ili one iz okoline jer ti zahtjevi nadilaze njezine mogućnosti. Kao i o svemu u životu, i o stresu možemo govoriti u kontekstu pozitivnog djelovanja umjerenosti. Umjeren i kratkotrajan stres može imati pozitivne učinke na naše funkcioniranje, no kada preuzme našu rutinu, vrlo lako mogu nastati problemi, a jedan je od njih i sindrom sagorijevanja ili burnout sindrom.

Što je sindrom sagorijevanja?

Najjednostavnije rečeno, sindrom sagorijevanja stanje je kroničnog stresa. Ne javlja se iznenada, već je posljedica dugotrajnog djelovanja stresa s kojim smo se danas svi sjedinili. Vrlo često ni ne primjetimo da voda pomalo curi iz slavine jer nije dokraja zavijena, reagiramo tek kad se mlaz pojača. Slično je i s nama ljudima – curimo iz dana u dan tješeći se da su svi pod stresom, ne primjećujući da se mlaz pojačava i da se sve više trošimo. Primijetimo tek kad sagorimo jer ne možemo ne primijetiti da nas nema.

Naravno, stres ne vodi nužno u sagorijevanje. Kada govorimo o sindromu sagorijevanja i podložnosti njemu, ne možemo generalizirati jer sve ovisi o pojedincu i njegovom sklopu karakteristika. Dok neki pojedinci u stresnim situacijama aktivno rješavaju probleme, drugi razvijaju negativne stavove koji najčešće dovode do sindroma sagorijevanja.  Prvotno se smatralo da se sindrom sagorijevanja javlja samo kod osoba koje se svakodnevno bave radom s ljudima, odnosno kod osoba u uslužnim i zdravstvenim djelatnostima, no s vremenom je postalo jasno da je raširen kod brojnih drugih pa tako i kod studenata. Sagorijevanje studenata vrlo se lako može poistovijetiti sa sagorijevanjem na poslu s obzirom na strukturiranost aktivnosti i zahtjeva koji se stavljaju pred njih.

Kad je previše?                                                                              

Iako vam se sve ovo možda čini dalekim i nemogućim da se baš vi dovedete do krajnjih granica, dobro je znati prepoznati prve negativne znakove djelovanja dugotrajnog stresa kako biste mogli pravovremeno reagirati i spriječiti daljnju štetu koja uvijek može biti veća.

Među prvim su znacima sagorijevanja nedostatak energije i kronični umor koji je prisutan većinu vremena, što dovodi do fizičke i psihičke iscrpljenosti te strahovanja od onog što donose dani koji dolaze. Bez obzira na umor, vlada nesanica te se čini nemogućim povratit energiju i snagu. Također, tijelo je potrošeno i imunološki je sustav oslabljen, što može dovesti do povećanog obolijevanja, gubitka apetita te se mogu javiti i fizički simptomi poput boli u prsima, ubrzanog rada srca, plitkog disanja, probavnih problema, vrtoglavice, nesvjestice i/ili glavobolje (trebali bi biti medicinski utvrđeni).

Napetost i zabrinutost s vremenom mogu prerasti u anksioznost koja može prouzročiti ozbiljne probleme, kako na poslu tako i u privatnom životu, pri čemu se, zbog pojačane osjetljivosti, javljaju ljutnja/bijes usmjereni prema drugima. Pažnja i koncentracija snižene su, prisutan je osjećaj neefikasnosti s manjkom uspjeha, smanjena je produktivnost, što dovodi i do loše izvedbe. U početku se povremeno javljaju tuga, krivnja, bezvrijednost, što kasnije može prerasti u apatiju, beznađe, pesimizam, a naposljetku i u depresiju. Dolazi do emocionalne i fizičke otuđenosti od posla i ostalih odgovornosti te se gube interes i užitak na poslu, što može prijeći u sve sfere života, uključujući i nekad ugodna druženja s obitelji i prijateljima.

Što učiniti?

Mnogi kažu za sindrom sagorijevanja da je epidemija suvremenog svijeta, što na neki način daje pozitivnu notu cijeloj priči – o sindromu sagorijevanja kao takvom priča se i piše, što rezultira brojnim učinkovitim načinima njegovog suzbijanja i uspješnog liječenja.

Ako su ovi simptomi prisutni u vašoj svakodnevici, nikako ne odgađajte traženje stručne pomoći. Za uvođenje reda u život nikad nije kasno i ako mislite da trenutno ne možete sami, ne oklijevajte tražiti ruku za ustajanje – sjetite se koliko ste ju puta zatražili prilikom ustajanja s poda dok ste bili mali.

Kako se zaštiti?

Iako smo skloniji intervenirati nego prevenirati, ipak vrijedi na neke stvari podsjetiti jer često zaboravljamo tko smo i od čega smo. Za početak, tko će nas sačuvati ako nećemo mi sami? Mislite da drugi imaju vremena misliti i na sebe i na vas? Krenite od sebe – imate li vi toliko vremena? Što prije osvijestimo da smo sami i da je sva odgovornost na nama, to bolje. Drugim riječima, naučite reći NE, jer to nitko drugi neće napraviti umjesto vas, dapače, iscijedit će vas do zadnjeg atoma ako to dopustite. Kad već imate to pravo, postavite svoje granice i zaštite svoje vrijeme, zdravlje i ljude do kojih vam je stalo.

Isto tako, imamo pravo izabrati između očekivanja i življenja. Često sami sebi postavljamo nerealnija očekivanja nego što nam ih postave drugi. Očekivanja nas pomalo guše, a na kraju nas i uguše i javlja se razočaranje. Pokušajte se sjetiti kad ste zadnji put stali i živjeli trenutak u kojem jeste, a da niste čekali ili očekivali nešto drugo.  Nije lako ne očekivati, dovoljno je očekivanja smanjiti i postaviti ih realno, a to je moguće jedino ako dobro poznajemo sebe, a sebe upoznajemo kroz odnos s drugima koji treba njegovati i ne zapostavljati.

Ne dozvolite da vam obaveze zavladaju životom jer jedino što morate jest pobrinuti se za sebe, a to znači puno više od punog želuca. Od krvi smo i mesa, trošimo se, imamo granice. Prijeđemo li ih, ostat će i želudac prazan. Stoga, usporite – brzina je ograničena.

Ne dozvolite da vam duh i tijelo pate. I drvosječa s vremena na vrijeme mora naoštriti sjekiru kako bi bio efikasan u svome poslu. Odvojite vrijeme za sebe i naoštrite svoje sjekire  jer ćete jedino tako udovoljiti svojim zahtjevima, a i zahtjevima okoline te istovremeno disati punim plućima. Živite zdravim životom i nemojte živjeti u zabludi da zdravlje ide samo kroz želudac. Zdravlje je u vašoj sreći i ispunjenosti života, a na vama je da prepoznate što vas istinski ispunjava. Slušajte sebe, svoje tijelo i ljude do kojih vam je stalo i zapamtite – sva je mudrost bila i ostala u balansu.

Za još stručnih savjeta o prehrani, tjelovježbi i zdravom životu posjetite portal Healthy Lifestyle.

Komentari na članak

Vezani članci

Prskalica

Recite zbogom panici i stresu

Šest savjeta za pobjeđivanje socijalne anksioznosti na bilo kojem tulumu

Donosimo vam jednostavne savjete i otkrivamo korisne trikove, koji će vam pomoći nositi se s osjećajem panike i anksioznosti u socijalnim situacijama.

Sat

Ljetno računanje vremena

Pomicanje sata negativno utječe na naše zdravlje

Svaka promjena koja narušava naš san negativno se odražava na naše zdravlje. Tako i pomicanje sata za jedan sat unaprijed može izazvati srčani i moždani udar.

eUsmjeravanje - HZZ

Informacije i alati za upravljanje karijerom

HZZ pokrenuo portal eUsmjeravanje

S radom je krenuo portal eUsmjeravanje, čiji je cilj građanima svih dobnih skupina pružiti pomoć pri pronalasku posla i odabiru karijere. Projekt je pokrenuo Hrvatski zavod za zapošljavanje, a sufinancira ga Europska unija.

Novac

Male promjene za velike rezultate

Štednja na studentski način – jednostavno i bez previše odricanja

Ponekad se čini da novac samo nestaje iz novčanika i da se tu ništa ne može učiniti. No potrebno je samo malo ekonomičnije razmišljati i pametnije raspolagati svojim sredstvima.

https://www.flickr.com/photos/126522610@N08/15819199527/in/photolist-q6TwTr-qhn5Hm-ctFbjJ-dMcDrq-qWV9JR-8tSgsJ-ctFbnu-rehcvh-7AZEuu-p88z3f-brTXQ4-aHpZD6-ctF7m1-HHWdJX-7curtK-9AFASh-7bFn2Q-5cws7m-nURPfi-7khRVh-7kdXDt-ctFb9G-brTHnt-pg2PUo-qWP9A7-b9k5MD-b9k5hR-84QGXp-e6Vzrx-aJU2Ne-dhbeWc-dhaKeK-dhb95V-dhb8He-dhb7L9-dhbm9x-dhb8fU-dhb7CY-dhb7v9-dhbe1W-dhbeV5-dhbe9L-dhbmh4-aEcQqN-pNnC99-dhb29v-dhb7nE-dhbkUg-dhb8s2-ctFbhN

Istraživanje Sveučilišta u Sidneyju

Dizanje utega poboljšava kognitivne sposobnosti

Prema novom istraživanju, dizanje utega, uz pogodnosti za zdravlje, poboljšava i kognitivne sposobnosti. Treniranje mora biti redovito, a zasad je dokazano samo na starijoj populaciji.