Po broju pretilih Hrvatska visoko na listi zemalja EU

Ubrzan način života, stres koji liječimo brzom prehranom, alkoholom, cigaretama ili lijekovima, nedovoljna fizička aktivnost – sve su to faktori kojima doprinosimo nezdravom načinu života te jednom od gorućih problema današnjice: debljanju.

Da je situacija alarmantna te da je pretilost poprimila epidemijske razmjere, govori i činjenica kako je Eurostat objavio podatke prema kojima je Hrvatska pri samom vrhu liste najdebljih zemalja članica Europske unije. Hrvatska je, naime, zauzela visoko osmo mjesto s 18,7 posto populacije s indeksom tjelesne mase većim od 30, čime premašuje prosjek Europske unije od 15,9 posto.

Najviše su skloni debljanju oni između 45. i 74. godine, što je i logično, s obzirom na to da su to ili ljudi koji su u stalnom radnom odnosu s obiteljima koje treba uzdržavati te imaju nedovoljno vremena za sebe ili umirovljenici koji se, usprkos slobodnom vremenu, zbog zdravstvenih problema koji nadolaze s godinama ne mogu mnogo baviti fizičkom aktivnošću. Oni u postocima čine visokih 25 posto.

Već od 35. godine javlja se povećana sklonost debljanju. Shodno tome, u dobnoj skupini od 35. do 44. godine debljina iznosi 18,7 posto. Izrazito je niska kod mladih između 18. i 24. godine, čak i niža od 10 posto, što nije u skladu s rasprostranjenim mišljenjima kako se mladi ljudi hrane samo brzom hranom, bez dostatne konzumacije voća i povrća.

Prema statistici, u Hrvatskoj je veći broj pretilih muškaraca, nego pretilih žena. U brojkama je to 20,7 posto prema 16,8 posto. Stupanj obrazovanja i ovdje je odigrao značajnu ulogu. Najmanje su skloni debljanju visokoobrazovani ljudi (12,6 posto), zatim srednjeobrazovani (18,9 posto), dok su najskloniji pretilosti oni manje obrazovani (24,9 posto).