LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Prekomjerna tjelesna težina

Po broju pretilih Hrvatska visoko na listi zemalja EU

Hrvatska je među 28 članica Europske unije na osmom mjesto po broju pretilih ljudi. Da je situacija alarmanta, pokazuju i visoki postotci koje je donio Eurostat.

Hrvatska je među 28 članica Europske unije na osmom mjesto po broju pretilih ljudi. Da je situacija alarmanta, pokazuju i visoki postotci koje je donio Eurostat.

Ubrzan način života, stres koji liječimo brzom prehranom, alkoholom, cigaretama ili lijekovima, nedovoljna fizička aktivnost – sve su to faktori kojima doprinosimo nezdravom načinu života te jednom od gorućih problema današnjice: debljanju.

Da je situacija alarmantna te da je pretilost poprimila epidemijske razmjere, govori i činjenica kako je Eurostat objavio podatke prema kojima je Hrvatska pri samom vrhu liste najdebljih zemalja članica Europske unije. Hrvatska je, naime, zauzela visoko osmo mjesto s 18,7 posto populacije s indeksom tjelesne mase većim od 30, čime premašuje prosjek Europske unije od 15,9 posto.

Najviše su skloni debljanju oni između 45. i 74. godine, što je i logično, s obzirom na to da su to ili ljudi koji su u stalnom radnom odnosu s obiteljima koje treba uzdržavati te imaju nedovoljno vremena za sebe ili umirovljenici koji se, usprkos slobodnom vremenu, zbog zdravstvenih problema koji nadolaze s godinama ne mogu mnogo baviti fizičkom aktivnošću. Oni u postocima čine visokih 25 posto.

Na Ekonomskom fakultetu u Splitu održana tribina „Ekonomski razvoj Hrvatske pod utjecajem EU politika”


Već od 35. godine javlja se povećana sklonost debljanju. Shodno tome, u dobnoj skupini od 35. do 44. godine debljina iznosi 18,7 posto. Izrazito je niska kod mladih između 18. i 24. godine, čak i niža od 10 posto, što nije u skladu s rasprostranjenim mišljenjima kako se mladi ljudi hrane samo brzom hranom, bez dostatne konzumacije voća i povrća.

Prema statistici, u Hrvatskoj je veći broj pretilih muškaraca, nego pretilih žena. U brojkama je to 20,7 posto prema 16,8 posto. Stupanj obrazovanja i ovdje je odigrao značajnu ulogu. Najmanje su skloni debljanju visokoobrazovani ljudi (12,6 posto), zatim srednjeobrazovani (18,9 posto), dok su najskloniji pretilosti oni manje obrazovani (24,9 posto).

Istraživanje pokazalo: studenti u Hrvatskoj razmišljaju o financijskom planu za budućnost


IZVOR: HINA
FOTO: PIXABAY