Neurologija

Novo znanstveno otkriće moglo bi u budućnosti pomoći u brisanju sjećanja

DNA

Istraživanje bi moglo jednog dana pomoći otklanjanju neželjenih sjećanja kod ljudi, na primjer kod onih s posttraumatskim stresnim poremećajem.

Brisanje neželjenih sjećanja još uvijek je znanstvena fantastika, no stručnjaci s izraelskoga Weizmann Instituta možda su došli do otkrića koje bi to moglo promijeniti. U svom nastojanju uspjeli su kod miševa izbrisati jedan tip memorije. U objavljenoj studiji kažu kako su uspjeli ugasiti dio živčanog sustava kojim je oblikovana memorija straha kod tih životinja. Nakon obavljenih eksperimenata, miševi su se vratili u svoje prethodno stanje bez strahova, zaboravljajući tako ono čega su se prethodno prestrašili.

Znanstvenici su na tom tragu istraživali komunikaciju dva dijela mozga, amigdale i prefrontalnog korteksa. Amigdala igra ključnu ulogu u kontroli emocija, a prefrontalni korteks odgovoran je uglavnom za kognitivne funkcije i pohranjivanje trajnih sjećanja. Prethodne studije pokazale su da interakcija između ovih dvaju dijelova mozga doprinosi formiranju i pohranjivanju traumatičnih sjećanja, ali točan mehanizam koji stoji iza svog tog procesa nije bio poznat.

U ovoj studiji, istraživači su koristili genetski modificiran virus kako bi označili živčane stanice amigdale koje komuniciraju s prefrontalnim korteksom. Dalje, koristeći drugi virus, u te stanice unijeli su svjetleće proteine pomoću kojih su onda mogli točno znati i s kojim dijelovima prefrontalnog korteksa stanice amigdale komuniciraju.

Tako su stekli kontrolu nad specificiranom moždanom interakcijom, a nakon toga su počeli istraživati ponašanje. Shvatili su da se, kada su miševi izloženi nekom strahu, aktivira snažna interakcija između dvaju dijelova mozga. Miševi čiji su mozgovi zabilježili takvu komunikaciju zapamtili su okolnosti pa su im znanstvenici uz određene strahove puštali i određene zvukove. Zaključili su da bi se uplašili svaki put kada bi čuli zvuk s kojim povezuju neku traumu.

Konačno, kako bi dokazali da ova vrsta interakcije može doprinijeti slabljenju neželjenih sjećanja, znanstvenici su osmislili optogenetičku tehniku za slabljenje komunikacije između amigdale i korteksa. Ta se tehnika sastojala u pulsiranju svjetla, i doista, kada su tako oslabili vezu, miševi se više nisu plašili kada bi čuli određene zvukove.

Ovo bi istraživanje jednog dana moglo pomoći i ljudima, na primjer onima s posttraumatskim stresnim poremećajem.

Komentari na članak

Vezani članci

Studenti uživaju

Izbor američkih studenata

Sveučilište u Michiganu najpopularnije, a na Sveučilištu Vanderbilt su najsretniji studenti

Američka kompanija Parchment i Princeton Review istražili su koje fakultete američki studenti preferiraju te na kojima studiraju najsretniji studenti.

Mozak

Nova studija dokazala neurološki poremećaj

VIDEO: Neurolozi objašnjavaju zašto nekima smetaju uobičajeni zvukovi

Ako vas nečije klikanje olovkom na predavanju može razbjesniti i već ste na rubu da mu prigovorite, možda niste preosjetljivi nego imate rijedak neurološki poremećaj.

Radionica PR

Za sve udruge i studente s projektima

Studentski.hr organizira radionicu o PR objavama i društvenim mrežama

Predstavnici portala Studentski.hr održat će radionicu o PR objavama za medije, o društvenim mrežama te o načinu komuniciranja s medijima, institucijama i akreditiranju pojedinaca.

Predavanje

Česte pogreške

Akademsko snalaženje 101: Kako profesoru napisati e-mail?

Kako bismo spriječili buduće probleme koji se javljaju kod pisanja e-mailova profesorima, donosimo vam savjete koji će vam zasigurno pomoći u takvim situacijama.

Umjetnički dojam

Sve što treba znati o zvjezdanom sustavu TRAPPIST-1

Istina o sedam novootkrivenih, potencijalno nastanjivih planeta

Znanstvenici su nedavno objavili vijest o otkriću sedam planeta u orbiti zvijezde udaljene 39 svjetlosnih godina te smatraju da svi potencijalno mogu podržavati život. Što je točno o njima poznato i jesu li nastanjivi?