Neurologija

Novo znanstveno otkriće moglo bi u budućnosti pomoći u brisanju sjećanja

DNA

Istraživanje bi moglo jednog dana pomoći otklanjanju neželjenih sjećanja kod ljudi, na primjer kod onih s posttraumatskim stresnim poremećajem.

Brisanje neželjenih sjećanja još uvijek je znanstvena fantastika, no stručnjaci s izraelskoga Weizmann Instituta možda su došli do otkrića koje bi to moglo promijeniti. U svom nastojanju uspjeli su kod miševa izbrisati jedan tip memorije. U objavljenoj studiji kažu kako su uspjeli ugasiti dio živčanog sustava kojim je oblikovana memorija straha kod tih životinja. Nakon obavljenih eksperimenata, miševi su se vratili u svoje prethodno stanje bez strahova, zaboravljajući tako ono čega su se prethodno prestrašili.

Znanstvenici su na tom tragu istraživali komunikaciju dva dijela mozga, amigdale i prefrontalnog korteksa. Amigdala igra ključnu ulogu u kontroli emocija, a prefrontalni korteks odgovoran je uglavnom za kognitivne funkcije i pohranjivanje trajnih sjećanja. Prethodne studije pokazale su da interakcija između ovih dvaju dijelova mozga doprinosi formiranju i pohranjivanju traumatičnih sjećanja, ali točan mehanizam koji stoji iza svog tog procesa nije bio poznat.

U ovoj studiji, istraživači su koristili genetski modificiran virus kako bi označili živčane stanice amigdale koje komuniciraju s prefrontalnim korteksom. Dalje, koristeći drugi virus, u te stanice unijeli su svjetleće proteine pomoću kojih su onda mogli točno znati i s kojim dijelovima prefrontalnog korteksa stanice amigdale komuniciraju.

Tako su stekli kontrolu nad specificiranom moždanom interakcijom, a nakon toga su počeli istraživati ponašanje. Shvatili su da se, kada su miševi izloženi nekom strahu, aktivira snažna interakcija između dvaju dijelova mozga. Miševi čiji su mozgovi zabilježili takvu komunikaciju zapamtili su okolnosti pa su im znanstvenici uz određene strahove puštali i određene zvukove. Zaključili su da bi se uplašili svaki put kada bi čuli zvuk s kojim povezuju neku traumu.

Konačno, kako bi dokazali da ova vrsta interakcije može doprinijeti slabljenju neželjenih sjećanja, znanstvenici su osmislili optogenetičku tehniku za slabljenje komunikacije između amigdale i korteksa. Ta se tehnika sastojala u pulsiranju svjetla, i doista, kada su tako oslabili vezu, miševi se više nisu plašili kada bi čuli određene zvukove.

Ovo bi istraživanje jednog dana moglo pomoći i ljudima, na primjer onima s posttraumatskim stresnim poremećajem.

Komentari na članak

Vezani članci

9. Otvoreni dan kemije

Zabavom kroz kemiju

Dođite na deveti Otvoreni dan kemije

Kemijski odsjek PMF-a po deveti put organizira Otvoreni dan Kemije koji će se održati 15. travnja.

Anketa: Veza na daljinu

„Studentologija: zavodljive istine o ljubavnim navikama“

Provjeravamo istinitost tvrdnje „daleko od očiju, daleko od srca“

Kako održavati vezu na daljinu zdravom i funkcionalnom, recite nam u novoj anketi u sklopu najvećeg studentskog istraživanja o ljubavi.

djetelina s četiri lista-sreća

Znanstveni dokazi

Studenti koji pišu ispite sretnom kemijskom ostvaruju bolje rezultate

Sreća je važan dio našeg života jer sve što radimo smatramo kako ovisi o količini sreće koju imamo. Znanstvenici tvrde kako sreća ne postoji, već se radi o samoispunjavajućem proročanstvu.

https://pixabay.com/en/audience-speech-speaker-1677028/

Terorizam i sigurnost

Pridružite se predavanju o metodama borbe protiv improviziranih eksplozivnih naprava

Sigurnost nikada nije bila važnija nego danas, a na temu sigurnosti i prevencije održat će se predavanje u petak, 30. studenog 2018. godine, u 14:00 sati u Sivoj vijećnici Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. 

Djeca pitaju

Istraživanje EduCentra

Većina mladih ipak ne bira karijeru prema roditeljima

Utječe li stupanj obrazovanja roditelja na odabir obrazovanja i zanimanja njihove djece i u kojem opsegu, istražio je portal EduCentar na 350 ispitanika.