Neurologija

Novo znanstveno otkriće moglo bi u budućnosti pomoći u brisanju sjećanja

DNA

Istraživanje bi moglo jednog dana pomoći otklanjanju neželjenih sjećanja kod ljudi, na primjer kod onih s posttraumatskim stresnim poremećajem.

Brisanje neželjenih sjećanja još uvijek je znanstvena fantastika, no stručnjaci s izraelskoga Weizmann Instituta možda su došli do otkrića koje bi to moglo promijeniti. U svom nastojanju uspjeli su kod miševa izbrisati jedan tip memorije. U objavljenoj studiji kažu kako su uspjeli ugasiti dio živčanog sustava kojim je oblikovana memorija straha kod tih životinja. Nakon obavljenih eksperimenata, miševi su se vratili u svoje prethodno stanje bez strahova, zaboravljajući tako ono čega su se prethodno prestrašili.

Znanstvenici su na tom tragu istraživali komunikaciju dva dijela mozga, amigdale i prefrontalnog korteksa. Amigdala igra ključnu ulogu u kontroli emocija, a prefrontalni korteks odgovoran je uglavnom za kognitivne funkcije i pohranjivanje trajnih sjećanja. Prethodne studije pokazale su da interakcija između ovih dvaju dijelova mozga doprinosi formiranju i pohranjivanju traumatičnih sjećanja, ali točan mehanizam koji stoji iza svog tog procesa nije bio poznat.

U ovoj studiji, istraživači su koristili genetski modificiran virus kako bi označili živčane stanice amigdale koje komuniciraju s prefrontalnim korteksom. Dalje, koristeći drugi virus, u te stanice unijeli su svjetleće proteine pomoću kojih su onda mogli točno znati i s kojim dijelovima prefrontalnog korteksa stanice amigdale komuniciraju.

Tako su stekli kontrolu nad specificiranom moždanom interakcijom, a nakon toga su počeli istraživati ponašanje. Shvatili su da se, kada su miševi izloženi nekom strahu, aktivira snažna interakcija između dvaju dijelova mozga. Miševi čiji su mozgovi zabilježili takvu komunikaciju zapamtili su okolnosti pa su im znanstvenici uz određene strahove puštali i određene zvukove. Zaključili su da bi se uplašili svaki put kada bi čuli zvuk s kojim povezuju neku traumu.

Konačno, kako bi dokazali da ova vrsta interakcije može doprinijeti slabljenju neželjenih sjećanja, znanstvenici su osmislili optogenetičku tehniku za slabljenje komunikacije između amigdale i korteksa. Ta se tehnika sastojala u pulsiranju svjetla, i doista, kada su tako oslabili vezu, miševi se više nisu plašili kada bi čuli određene zvukove.

Ovo bi istraživanje jednog dana moglo pomoći i ljudima, na primjer onima s posttraumatskim stresnim poremećajem.

Komentari na članak

Vezani članci

Suton na moru

Znanstvenici tvrde

Apsolutno je u redu urinirati u more, kažu znanstvenici

Na plaži ste, uđete u more i odjednom morate na wc. Hoćete li izići ili to obaviti u moru?

temple

Otkriće Sveučilišta Temple

„Molekularnim oruđem” do brisanja HIV-a iz DNK

Znanstvenici sa Sveučilišta Temple stvorili su molekularna oruđa koja pomažu u brisanju genoma HIV-1 iz stanice.

Tim s riječkog Medicinskog fakulteta otkrio novi virusni protein

Znanstveno otkriće

Tim s riječkog Medicinskog fakulteta otkrio novi virusni protein

Znanstvenici su otkrili novi virusni protein koji zavarava imunološki odgovor domaćina – primjer koevolucije imunoloških mehanizama sisavaca i virusa.

Svjetski dan pisanja pisama

Na današnji dan

Napišite pismo i pošaljite dio sebe

Svake godine prvog dana u mjesecu rujnu obilježava se Svjetski dan pisanja pisama. U pismu pošiljatelj ostavlja dio sebe, a ako je pismo javno, ono može biti i vrlo utjecajno. Donosimo vam šest pisama napisanih tijekom povijesti čije se poruke pamte i danas.

Voće i povrće

Evolucija i prehrana

Prehrana je razlog za razvoj ljudskog mozga

Oko dva desetljeća smatralo se da je veličina ljudskog mozga posljedica okupljanja ljudi u veće i socijalno kompleksnije zajednice. Skupina antropologa iz New Yorka tvrdi da je u povećanju volumena mozga veliku ulogu imala i prehrana.