Neurologija

Novo znanstveno otkriće moglo bi u budućnosti pomoći u brisanju sjećanja

DNA

Istraživanje bi moglo jednog dana pomoći otklanjanju neželjenih sjećanja kod ljudi, na primjer kod onih s posttraumatskim stresnim poremećajem.

Brisanje neželjenih sjećanja još uvijek je znanstvena fantastika, no stručnjaci s izraelskoga Weizmann Instituta možda su došli do otkrića koje bi to moglo promijeniti. U svom nastojanju uspjeli su kod miševa izbrisati jedan tip memorije. U objavljenoj studiji kažu kako su uspjeli ugasiti dio živčanog sustava kojim je oblikovana memorija straha kod tih životinja. Nakon obavljenih eksperimenata, miševi su se vratili u svoje prethodno stanje bez strahova, zaboravljajući tako ono čega su se prethodno prestrašili.

Znanstvenici su na tom tragu istraživali komunikaciju dva dijela mozga, amigdale i prefrontalnog korteksa. Amigdala igra ključnu ulogu u kontroli emocija, a prefrontalni korteks odgovoran je uglavnom za kognitivne funkcije i pohranjivanje trajnih sjećanja. Prethodne studije pokazale su da interakcija između ovih dvaju dijelova mozga doprinosi formiranju i pohranjivanju traumatičnih sjećanja, ali točan mehanizam koji stoji iza svog tog procesa nije bio poznat.

U ovoj studiji, istraživači su koristili genetski modificiran virus kako bi označili živčane stanice amigdale koje komuniciraju s prefrontalnim korteksom. Dalje, koristeći drugi virus, u te stanice unijeli su svjetleće proteine pomoću kojih su onda mogli točno znati i s kojim dijelovima prefrontalnog korteksa stanice amigdale komuniciraju.

Tako su stekli kontrolu nad specificiranom moždanom interakcijom, a nakon toga su počeli istraživati ponašanje. Shvatili su da se, kada su miševi izloženi nekom strahu, aktivira snažna interakcija između dvaju dijelova mozga. Miševi čiji su mozgovi zabilježili takvu komunikaciju zapamtili su okolnosti pa su im znanstvenici uz određene strahove puštali i određene zvukove. Zaključili su da bi se uplašili svaki put kada bi čuli zvuk s kojim povezuju neku traumu.

Konačno, kako bi dokazali da ova vrsta interakcije može doprinijeti slabljenju neželjenih sjećanja, znanstvenici su osmislili optogenetičku tehniku za slabljenje komunikacije između amigdale i korteksa. Ta se tehnika sastojala u pulsiranju svjetla, i doista, kada su tako oslabili vezu, miševi se više nisu plašili kada bi čuli određene zvukove.

Ovo bi istraživanje jednog dana moglo pomoći i ljudima, na primjer onima s posttraumatskim stresnim poremećajem.

Komentari na članak

Vezani članci

Kristofer Kolumbo

Na današnji dan

Kolumbo otkrio Ameriku

Kolumbo je predvodio ukupno četiri ekspedicije na putu za Novi svijet.

Sat

61 sekunda

Prijestupna sekunda: Saznajte zašto i kako iskoristiti ovu dodatnu sekundu!

Iako se ovo ne čini velikim produljenjem vremena, moglo bi uzrokovati veće probleme satelitima, navigacijskim sistemima te sustavima koji usklađuju računalne mreže.

Pridruži se znanstvenicima u velikoj avanturi na Institutu Ruđer Bošković

Ulaganje u znanje

Pridruži se znanstvenicima u velikoj avanturi na Institutu Ruđer Bošković

Saznaj što su biohakeri, kako skladištiti vodik, zaviri u nanomaterijale, sprijatelji se s fotonima i kemijaj na najjače sa znanstvenicima! Otiđi na Ruđer i uloži u svoje znanje bar na jedan dan!

Znanost-kemija

Poražavajuća statistika

Hrvatska ulaganja u znanost ispod europskog prosjeka

U izdvajanjima za znanost i visoko obrazovanje Hrvatska se nalazi na samom dnu europske ljestvice. Talentirani i obrazovani ljudi odlaze u inozemstvo za boljim životom, a državni vrh još nije našao rješenje.

Europa

Rezultati nove komunikacijske studije

Nastavlja se pad povjerenja u poslovnu elitu i političare

KLCM studija ove godine, kao i prošle, donosi zaključak da se žene ističu u odnosu na muškarce kada se radi o tri ključne karakteristike lidera: davanju osobnog primjera, otvorenoj i transparentnoj komunikaciji te priznavanju pogrešaka, no većina ispitanika (61%) i dalje vjeruje da su muškarci ti koji će nas uspješnije voditi u slijedećih pet godina.