Neurologija

Novo znanstveno otkriće moglo bi u budućnosti pomoći u brisanju sjećanja

DNA

Istraživanje bi moglo jednog dana pomoći otklanjanju neželjenih sjećanja kod ljudi, na primjer kod onih s posttraumatskim stresnim poremećajem.

Brisanje neželjenih sjećanja još uvijek je znanstvena fantastika, no stručnjaci s izraelskoga Weizmann Instituta možda su došli do otkrića koje bi to moglo promijeniti. U svom nastojanju uspjeli su kod miševa izbrisati jedan tip memorije. U objavljenoj studiji kažu kako su uspjeli ugasiti dio živčanog sustava kojim je oblikovana memorija straha kod tih životinja. Nakon obavljenih eksperimenata, miševi su se vratili u svoje prethodno stanje bez strahova, zaboravljajući tako ono čega su se prethodno prestrašili.

Znanstvenici su na tom tragu istraživali komunikaciju dva dijela mozga, amigdale i prefrontalnog korteksa. Amigdala igra ključnu ulogu u kontroli emocija, a prefrontalni korteks odgovoran je uglavnom za kognitivne funkcije i pohranjivanje trajnih sjećanja. Prethodne studije pokazale su da interakcija između ovih dvaju dijelova mozga doprinosi formiranju i pohranjivanju traumatičnih sjećanja, ali točan mehanizam koji stoji iza svog tog procesa nije bio poznat.

U ovoj studiji, istraživači su koristili genetski modificiran virus kako bi označili živčane stanice amigdale koje komuniciraju s prefrontalnim korteksom. Dalje, koristeći drugi virus, u te stanice unijeli su svjetleće proteine pomoću kojih su onda mogli točno znati i s kojim dijelovima prefrontalnog korteksa stanice amigdale komuniciraju.

Tako su stekli kontrolu nad specificiranom moždanom interakcijom, a nakon toga su počeli istraživati ponašanje. Shvatili su da se, kada su miševi izloženi nekom strahu, aktivira snažna interakcija između dvaju dijelova mozga. Miševi čiji su mozgovi zabilježili takvu komunikaciju zapamtili su okolnosti pa su im znanstvenici uz određene strahove puštali i određene zvukove. Zaključili su da bi se uplašili svaki put kada bi čuli zvuk s kojim povezuju neku traumu.

Konačno, kako bi dokazali da ova vrsta interakcije može doprinijeti slabljenju neželjenih sjećanja, znanstvenici su osmislili optogenetičku tehniku za slabljenje komunikacije između amigdale i korteksa. Ta se tehnika sastojala u pulsiranju svjetla, i doista, kada su tako oslabili vezu, miševi se više nisu plašili kada bi čuli određene zvukove.

Ovo bi istraživanje jednog dana moglo pomoći i ljudima, na primjer onima s posttraumatskim stresnim poremećajem.

Komentari na članak

Vezani članci

Razgovor

Komunikacijske vještine

Važnost aktivnog slušanja i kako ga prakticirati

Svakog dana nešto slušamo. Slušamo roditelje (osim ako nismo previše buntovni za to), slušamo glazbu, slušamo prijatelje, kolege s fakulteta, profesore (dobro, njih možda najmanje)... No, čujemo li ih doista? Što znači slušati nekoga ? Kako biti aktivan slušač i zbog čega je to važno?

Promocija studenata

OECD Istraživanje

Zemlje s najpismenijim magistrima

Prema najnovijem istraživanju o naprednim vještinama pismenosti među diplomiranim osobama na prvome se mjestu nalazi Japan, zatim slijedi Finska.

Djevojka s laptopom

Izgradnja nacionalnog informacijskog sustava

CroRIS: Sve o hrvatskoj znanosti studentima će biti dostupno na jednom mjestu već krajem 2021.

CroRIS nastaje u okolini u kojoj dio ovih informacija već postoji, ali je samo djelomično povezan te će dijelom potpuno integrirati neke postojeće sustave, a dijelom se povezati s drugim sustavima, uključujući i veći broj međunarodnih. Zainteresiranim studentima svih razina studija bit će olakšano pronalaženje konkretnih znanstvenih djelovanja u visokom obrazovanju, pa tako i usmjeravanje u njihovu istraživačkom radu.

https://pixabay.com/en/doctor-medical-medicine-health-563428/

Prva testiranja odrađena na 16 majmuna

Revolucija na polju vazektomije

Za sve one koji ne žele imati svoje potomke, a vazektomija im je nešto što ne bi hjeli napraviti, znanost je otkrila nove načine kako da ne dođe do neželjene trudnoće.

https://pixabay.com/en/background-bokeh-light-circle-2709638/

Kreativne misli

Najveće ideje rađaju se u besposličarenju

Kreativno razmišljanje jedna je od najvećih odlika ljudskog mozga, a današnji način života ne dozvoljava da se ta mogućnost i iskoristi. Previše posla i ovisnost o stimulaciji dovode do anksioznosti i utječu na zdravlje te smanjuju nastajanje kreativnih i inventivnih ideja.