Neurologija

Novo znanstveno otkriće moglo bi u budućnosti pomoći u brisanju sjećanja

DNA

Istraživanje bi moglo jednog dana pomoći otklanjanju neželjenih sjećanja kod ljudi, na primjer kod onih s posttraumatskim stresnim poremećajem.

Brisanje neželjenih sjećanja još uvijek je znanstvena fantastika, no stručnjaci s izraelskoga Weizmann Instituta možda su došli do otkrića koje bi to moglo promijeniti. U svom nastojanju uspjeli su kod miševa izbrisati jedan tip memorije. U objavljenoj studiji kažu kako su uspjeli ugasiti dio živčanog sustava kojim je oblikovana memorija straha kod tih životinja. Nakon obavljenih eksperimenata, miševi su se vratili u svoje prethodno stanje bez strahova, zaboravljajući tako ono čega su se prethodno prestrašili.

Znanstvenici su na tom tragu istraživali komunikaciju dva dijela mozga, amigdale i prefrontalnog korteksa. Amigdala igra ključnu ulogu u kontroli emocija, a prefrontalni korteks odgovoran je uglavnom za kognitivne funkcije i pohranjivanje trajnih sjećanja. Prethodne studije pokazale su da interakcija između ovih dvaju dijelova mozga doprinosi formiranju i pohranjivanju traumatičnih sjećanja, ali točan mehanizam koji stoji iza svog tog procesa nije bio poznat.

U ovoj studiji, istraživači su koristili genetski modificiran virus kako bi označili živčane stanice amigdale koje komuniciraju s prefrontalnim korteksom. Dalje, koristeći drugi virus, u te stanice unijeli su svjetleće proteine pomoću kojih su onda mogli točno znati i s kojim dijelovima prefrontalnog korteksa stanice amigdale komuniciraju.

Tako su stekli kontrolu nad specificiranom moždanom interakcijom, a nakon toga su počeli istraživati ponašanje. Shvatili su da se, kada su miševi izloženi nekom strahu, aktivira snažna interakcija između dvaju dijelova mozga. Miševi čiji su mozgovi zabilježili takvu komunikaciju zapamtili su okolnosti pa su im znanstvenici uz određene strahove puštali i određene zvukove. Zaključili su da bi se uplašili svaki put kada bi čuli zvuk s kojim povezuju neku traumu.

Konačno, kako bi dokazali da ova vrsta interakcije može doprinijeti slabljenju neželjenih sjećanja, znanstvenici su osmislili optogenetičku tehniku za slabljenje komunikacije između amigdale i korteksa. Ta se tehnika sastojala u pulsiranju svjetla, i doista, kada su tako oslabili vezu, miševi se više nisu plašili kada bi čuli određene zvukove.

Ovo bi istraživanje jednog dana moglo pomoći i ljudima, na primjer onima s posttraumatskim stresnim poremećajem.

Komentari na članak

Vezani članci

Promocija studenata

Izvješće Europske komisije o životu mladih Europe

U Europi sve više mladih sa sveučilišnom diplomom, Hrvatska slijedi trend

Unatoč povećanju broja mladih sa završenim studijem, u Europi je sve više onih koji vrlo rano prekinu školovanje. Također, europski srednjoškolci pokazuje slabe rezultate u području čitalačke i matematičke pismenosti i prirodoslovlja.

p8

Društveni kamen spoticanja

Pravo na pobačaj - da ili ne?

Ovo pitanje također dijeli hrvatsko društvo, iako je zakonom u Hrvatskoj, za razliku od Irske, dopušten pobačaj. Bez obzira na zakonsku odredbu kojom je pobačaj u Hrvatskoj dopušten, mnogo se ljudi bori protiv njega. Pozivajući se na ovu činjenicu odlučili smo istražiti obje strane.

Druženja na poslu

Putokaz do uspjeha

Ljudi koji ne znaju prihvatiti kritiku manje su uspješni

Ne znate prihvatiti kritiku. Reći ćete da znate, čak i jako dobro, ali priznajte (barem sebi) da vas zaboli. I kada to ne pokažete vanjštinom, iznutra bjesnite.

Mozak

Sveučilište u Splitu

Prva hrvatska konferencija o ozljedama mozga u sportu

Pristup istraživanjima potresa mozga u sportskim ozljedama intenzivno se mijenja u proteklim godinama te je tema brojnih međunarodnih rasprava u zdravstvu. O toj će tematici na konferenciji u Splitu raspravljati stručnjaci u području medicine, neuroznanosti i psihologije.

LSPR day Osijek

LSPR Day u Osijeku

„Već prve godine na LSPR Day privukli smo prave 'face'"

LSPR Day vrhunski je edukativni događaj koji će studentima i svim ostalim zainteresiranim građanima predstaviti stvarna iskustva uspješnih poslovnih ljudi. Uoči događaja porazgovarali smo s voditeljicom Londonske škole za odnose s javnošću, organizatoricom LSPR Dayja.