Neurologija

Novo znanstveno otkriće moglo bi u budućnosti pomoći u brisanju sjećanja

DNA

Istraživanje bi moglo jednog dana pomoći otklanjanju neželjenih sjećanja kod ljudi, na primjer kod onih s posttraumatskim stresnim poremećajem.

Brisanje neželjenih sjećanja još uvijek je znanstvena fantastika, no stručnjaci s izraelskoga Weizmann Instituta možda su došli do otkrića koje bi to moglo promijeniti. U svom nastojanju uspjeli su kod miševa izbrisati jedan tip memorije. U objavljenoj studiji kažu kako su uspjeli ugasiti dio živčanog sustava kojim je oblikovana memorija straha kod tih životinja. Nakon obavljenih eksperimenata, miševi su se vratili u svoje prethodno stanje bez strahova, zaboravljajući tako ono čega su se prethodno prestrašili.

Znanstvenici su na tom tragu istraživali komunikaciju dva dijela mozga, amigdale i prefrontalnog korteksa. Amigdala igra ključnu ulogu u kontroli emocija, a prefrontalni korteks odgovoran je uglavnom za kognitivne funkcije i pohranjivanje trajnih sjećanja. Prethodne studije pokazale su da interakcija između ovih dvaju dijelova mozga doprinosi formiranju i pohranjivanju traumatičnih sjećanja, ali točan mehanizam koji stoji iza svog tog procesa nije bio poznat.

U ovoj studiji, istraživači su koristili genetski modificiran virus kako bi označili živčane stanice amigdale koje komuniciraju s prefrontalnim korteksom. Dalje, koristeći drugi virus, u te stanice unijeli su svjetleće proteine pomoću kojih su onda mogli točno znati i s kojim dijelovima prefrontalnog korteksa stanice amigdale komuniciraju.

Tako su stekli kontrolu nad specificiranom moždanom interakcijom, a nakon toga su počeli istraživati ponašanje. Shvatili su da se, kada su miševi izloženi nekom strahu, aktivira snažna interakcija između dvaju dijelova mozga. Miševi čiji su mozgovi zabilježili takvu komunikaciju zapamtili su okolnosti pa su im znanstvenici uz određene strahove puštali i određene zvukove. Zaključili su da bi se uplašili svaki put kada bi čuli zvuk s kojim povezuju neku traumu.

Konačno, kako bi dokazali da ova vrsta interakcije može doprinijeti slabljenju neželjenih sjećanja, znanstvenici su osmislili optogenetičku tehniku za slabljenje komunikacije između amigdale i korteksa. Ta se tehnika sastojala u pulsiranju svjetla, i doista, kada su tako oslabili vezu, miševi se više nisu plašili kada bi čuli određene zvukove.

Ovo bi istraživanje jednog dana moglo pomoći i ljudima, na primjer onima s posttraumatskim stresnim poremećajem.

Komentari na članak

Vezani članci

Fejs

Sveznajuće društvene mreže

Facebook prije vas zna s kim ćete biti u vezi

Facebook je uočio ponavljanja u ponašanju na društvenim mrežama dvoje ljudi koji će tek postati par. Na temelju tih podataka Facebook može znati s kim ćete biti u vezi i prije vas samih.

Noć istraživača

Split i Zagreb

Noć istraživača ove godine se održava 26. rujna

Cilj noći istraživača je na zabavan i jednostavan način podići svijest šire javnosti o važnosti znanstvenog istraživanja za društvo kako bi se srušile predrasude koje često postoje prema znanstvenoistraživačkoj zajednici te povećala zainteresiranost mladih za profesionalnu karijeru u znanosti.

Šala - Muškarci, seks i hot dog

Pokušaj odgovora na pitanje:

Zašto muškarci više misle o seksu nego žene?

Kako je opovrgnut mit prikazan na naslovnoj fotografiji da muškarci pomisle na seks svakih 7 sekundi i koja su moguća objašnjenja razlika između muškaraca i žena s obzirom na učestalost misli o seksu?

Poboljšanje pamćenja

Mentalno zdravlje

Savjeti za poboljšanje pamćenja i povećanje koncentracije

Donosimo ti osam savjeta kako svoj mozak održati vitalnim. Oni automatski utječu na poboljšanje pamćenja i koncentracije u svakodnevnim aktivnostima.

Najveći dinosaur 2

Paleontologija

Upoznajte najvećeg dinosaura koji je hodao po svijetu

Ovaj gigantski biljojed nosi naslov najvećeg dinosaura koji je ikada hodao Zemljom.