Neurologija

Novo znanstveno otkriće moglo bi u budućnosti pomoći u brisanju sjećanja

DNA

Istraživanje bi moglo jednog dana pomoći otklanjanju neželjenih sjećanja kod ljudi, na primjer kod onih s posttraumatskim stresnim poremećajem.

Brisanje neželjenih sjećanja još uvijek je znanstvena fantastika, no stručnjaci s izraelskoga Weizmann Instituta možda su došli do otkrića koje bi to moglo promijeniti. U svom nastojanju uspjeli su kod miševa izbrisati jedan tip memorije. U objavljenoj studiji kažu kako su uspjeli ugasiti dio živčanog sustava kojim je oblikovana memorija straha kod tih životinja. Nakon obavljenih eksperimenata, miševi su se vratili u svoje prethodno stanje bez strahova, zaboravljajući tako ono čega su se prethodno prestrašili.

Znanstvenici su na tom tragu istraživali komunikaciju dva dijela mozga, amigdale i prefrontalnog korteksa. Amigdala igra ključnu ulogu u kontroli emocija, a prefrontalni korteks odgovoran je uglavnom za kognitivne funkcije i pohranjivanje trajnih sjećanja. Prethodne studije pokazale su da interakcija između ovih dvaju dijelova mozga doprinosi formiranju i pohranjivanju traumatičnih sjećanja, ali točan mehanizam koji stoji iza svog tog procesa nije bio poznat.

U ovoj studiji, istraživači su koristili genetski modificiran virus kako bi označili živčane stanice amigdale koje komuniciraju s prefrontalnim korteksom. Dalje, koristeći drugi virus, u te stanice unijeli su svjetleće proteine pomoću kojih su onda mogli točno znati i s kojim dijelovima prefrontalnog korteksa stanice amigdale komuniciraju.

Tako su stekli kontrolu nad specificiranom moždanom interakcijom, a nakon toga su počeli istraživati ponašanje. Shvatili su da se, kada su miševi izloženi nekom strahu, aktivira snažna interakcija između dvaju dijelova mozga. Miševi čiji su mozgovi zabilježili takvu komunikaciju zapamtili su okolnosti pa su im znanstvenici uz određene strahove puštali i određene zvukove. Zaključili su da bi se uplašili svaki put kada bi čuli zvuk s kojim povezuju neku traumu.

Konačno, kako bi dokazali da ova vrsta interakcije može doprinijeti slabljenju neželjenih sjećanja, znanstvenici su osmislili optogenetičku tehniku za slabljenje komunikacije između amigdale i korteksa. Ta se tehnika sastojala u pulsiranju svjetla, i doista, kada su tako oslabili vezu, miševi se više nisu plašili kada bi čuli određene zvukove.

Ovo bi istraživanje jednog dana moglo pomoći i ljudima, na primjer onima s posttraumatskim stresnim poremećajem.

Komentari na članak

Vezani članci

Trg bana Josipa Jelačića perspektiva

Rezultati istraživanja Eurobarometra

Zagrepčani među najzadovoljnijim europskim građanima

Prema istraživanju, koje svake tri godine provodi Eurobarometar, stanovnici Zagreba među najzadovoljnijim su stanovnicima europskih gradova. Također, Zagreb je prvi na listi percepcije uspješnosti integracije stranaca u društvo.

Pokazivanje ili instrukcije

Rezultati istraživanja AZVO-a

Raste interes za ICT studije, ali studenti često odustaju već na prvoj godini

– Odustajanje od ICT studija ozbiljan je problem koji trebaju rješavati ne samo visoka učilišta već i svi dionici koji su uložili napore u popularizaciju tih studija među mladima. – zaključio je Igor Drvodelić, pomoćnik ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

PSE

Vrijeme je za nove udžbenike iz kemije

Popunjen sedmi red periodnog sustava elemenata

Znanstvenici iz Japana, Rusije i SAD-a zaslužni su za otkriće ovih četiriju elemenata, a 30. prosinca, sada već prošle godine, odobrila ih je Međunarodna unija čiste i primijenjene kemije. Jedan od elemenata mogao bi biti nazvan po Lemmyju Kilmisteru

Internet

Možda ga neće ni biti

Ovako bi internet mogao izgledati 2025.

Pew Research Internet Project i sveučilište Elon proveli su istraživanje o tome kako će internet izgledati 2025. godine. Akademici i znanstvenici došli su do sedam zanimljivih pretpostavki.

Mozak

Jeste li znali?

8 činjenica o ljudskom mozgu

Iako je najmanje istražen organ ljudskog organizma, donosimo vam osam vrlo zanimljivih činjenica...