Znanost odgovara

Napokon i to znamo: zašto zijevamo?

Zijevanje

Zijevamo prije spavanja i nakon spavanja, zijevamo kad nam je dosadno ili kad smo premalo stimulirani. Nekad zijevamo i u neprimjerenim situacijama, kao što su važni i stresni događaji.

Sto puta ste mogli čuti ili biti svjedoci da je zijevanje prijelazno. Zijevamo kad smo pospani, kad nam je dosadno, kad vidimo nekog kako zijeva, čak i kad čitamo o zijevanju. Neki od nas zijevaju u najčudnijim mogućim situacijama – dok sudjeluju u važnim životnim događajima i kad su pod stresom. Do sada je bila općeprihvaćena činjenica da je uzrok tomu nedostatak kisika u mozgu, ali nova studija to je opovrgnula.

Zijevanje ima ulogu u održavanju tijela u homeostazi, a zaduženo je za termoregulaciju. Dakle, zijevanje pomaže u hlađenju mozga! Ciklus spavanja, raznorazne radnje koje pobuđuju koru velikog mozga i stres imaju jednu zajedničku stvar koja je pomogla znanstvenicima u dokazivanju ovog fenomena: kod svih temperatura u mozgu oscilira.

Prijašnje studije na štakorima i ljudima dokazale su da je zijevanju prethodio skok temperature mozga i da je uslijedilo ekvivalentno smanjenje iste nakon toga. No ako zijevanje uistinu balansira temperaturu mozga, onda bismo za održavanje homeostaze trebali zijevati samo u nekom optimalnom rasponu temperatura.

Optimalna temperatura za zijevanje

Da bi pronašli taj „termalni raspon“, tim znanstvenika, na čelu s Jorgom Massenom sa Sveučilišta u Beču i Andrewom Gallupom sa Državnog sveučilišta u New Yorku – Oneonta, mjerili su frekvenciju zaraznog zijevanja među 120 nasumičnih prolaznika koji su šetali po Beču tijekom zime (prosječna temperatura je bila 1,4°C) i ljeta (prosječna temperatura 19,4°C).

Znanstveni novaci gledali su seriju od 18 ljudi koji zijevaju i potom ispunjavali anketu koliko su puta zijevnuli tijekom eksperimenta. Osim toga odgovorili su na pitanja o spolu, dobi, koliko vremena su proveli vani i koliko su taj dan spavali.

Nije bilo teško uočiti razlike u zabilježenim zijevanjima tijekom različitih godišnjih doba. 18,3% sudionika je zijevalo tijekom zime, dok je na ljeto taj postotak bio 41,7%.
 

Zijevanje - vi ste sljedeći!
 
FOTO: blogspot
 
 

Međutim, kad su usporedili rezultate s identičnim istraživanjem provedenim u Tucsonu u Arizoni, shvatili su da su dobili sasvim suprotne rezultate. Tucson ima više suhu klimu, a ljudi su više zijevali tijekom zime (22°C) nego u ljetnim mjesecima (37°C).

Izgleda da nije pitanje u godišnjim dobima ili količini danjeg svjetla koju smo tijekom dana dobili. Zarazno zijevanje je ograničeno na optimalni temperaturni raspon oko 20°C. Kad su temperature bile relativno visoke ili relativno niske, postotak zijevanja se izrazito smanjio. 

Možda hlađenje mozga poboljšava našu mentalnu djelotvornost. I baš zbog toga što pomaže u hlađenju mozga, spontano i zarazno zijevanje nije funkcionalno kad je temperatura okoline ista kao temperatura tijela, objasnio je Massen. To znači da, kad je vani vrlo hladno, zijevati nije potrebno, a čak nam može i naštetiti


 
A koliko ste puta vi zijevnuli tijekom ovog članka?

Komentari na članak

Vezani članci

Koji vas osjećaj usamljenosti može učiniti produktivnima

(Ne)poznate situacije iz svakodnevnog života

Saznajte jeste li ekstrovertirani introvert

Dugo se smatralo kako osoba može biti ili ekstrovertirana ili introvertirana. No, sve se više prihvaća teorija prema kojoj se osoba može nalaziti i negdje između te dvije krajnosti.

knjiga Govor mržnje

Predstavljena knjiga "Govor mržnje u Hrvatskoj"

„Hrvatski je problem što ne postoje jasne definicije govora mržnje, kao ni sankcija“

Na Fakultetu političkih znanosti predstavljen je zbornik "Govor mržnje u Hrvatskoj". Zbornik prikazuje rezultate prvog hrvatskog multidisciplinarnog istraživanja na kojem su surađivali Pravni fakultet i Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te Sveučilište u Rijeci.

MarieCurie

NA DANAŠNJI DAN

150. rođendan dvostruke nobelovke koja je ženama otvorila vrata znanosti

– Ja sam jedna od onih koji, poput Nobela, misle da će čovječanstvo iz novih otkrića izvući više dobra nego zla. – riječi su Marije Skłodowske Curie.

Zdrava hrana

Zdrava hrana za bolje pamćenje i koncentraciju

„Pametna“ hrana

Ne pišemo o čarobnoj, egzotičnoj i skupoj hrani. Dapače, radi se o hrani koja je dostupna gotovo uvijek i prihvatljiva za studentski budžet.

Sok

Znanstvenici potvrdili

Sokom od kruške protiv mamurluka

Kruške snižavaju razinu kolesterola, mogu pomoći kod konstipacije, sprječavaju upalne procese, a k tome mogu spriječiti i mamurluk.