Znanost odgovara

Napokon i to znamo: zašto zijevamo?

Zijevanje

Zijevamo prije spavanja i nakon spavanja, zijevamo kad nam je dosadno ili kad smo premalo stimulirani. Nekad zijevamo i u neprimjerenim situacijama, kao što su važni i stresni događaji.

Sto puta ste mogli čuti ili biti svjedoci da je zijevanje prijelazno. Zijevamo kad smo pospani, kad nam je dosadno, kad vidimo nekog kako zijeva, čak i kad čitamo o zijevanju. neki od nas zijevaju u najčudnijim mogućim situacijama – dok sudjeluju u važnim životnim događajima i kad su pod stresom. Do sada je bila općeprihvaćena činjenica da je uzrok tomu nedostatak kisika u mozgu, ali nova studija to je opovrgnula.

Zijevanje ima ulogu u održavanju tijela u homeostazi, a zaduženo je za termoregulaciju. Dakle, zijevanje pomaže u hlađenju mozga! Ciklus spavanja, raznorazne radnje koje pobuđuju koru velikog mozga i stres imaju jednu zajedničku stvar koja je pomogla znanstvenicima u dokazivanju ovog fenomena: kod svih temperatura u mozgu oscilira.

Prijašnje studije na štakorima i ljudima dokazale su da je zijevanju prethodio skok temperature mozga i da je uslijedilo ekvivalentno smanjenje iste nakon toga. No ako zijevanje uistinu balansira temperaturu mozga, onda bismo za održavanje homeostaze trebali zijevati samo u nekom optimalnom rasponu temperatura.

Optimalna temperatura za zijevanje

Da bi pronašli taj „termalni raspon“, tim znanstvenika, na čelu s Jorgom Massenom sa Sveučilišta u Beču i Andrewom Gallupom sa Državnog sveučilišta u New Yorku – Oneonta, mjerili su frekvenciju zaraznog zijevanja među 120 nasumičnih prolaznika koji su šetali po Beču tijekom zime (prosječna temperatura je bila 1,4°C) i ljeta (prosječna temperatura 19,4°C).

Znanstveni novaci gledali su seriju od 18 ljudi koji zijevaju i potom ispunjavali anketu koliko su puta zijevnuli tijekom eksperimenta. Osim toga odgovorili su na pitanja o spolu, dobi, koliko vremena su proveli vani i koliko su taj dan spavali.

Nije bilo teško uočiti razlike u zabilježenim zijevanjima tijekom različitih godišnjih doba. 18,3% sudionika je zijevalo tijekom zime, dok je na ljeto taj postotak bio 41,7%.

Zijevanje - vi ste sljedeći!
 
FOTO: blogspot
 
 

Međutim, kad su usporedili rezultate sa identičnim istraživanjem provedenim u Tucsonu u Arizoni, shvatili su da su dobili sasvim suprotne rezultate. Tucson ima više suhu klimu, a ljudi su više zijevali tijekom zime (22°C) nego u ljetnim mjesecima (37°C).

Izgleda da nije pitanje u godišnjim dobima ili količini danjeg svjetla koju smo tijekom dana dobili. Zarazno zijevanje je ograničeno na optimalni temperaturni raspon oko 20°C. Kad su temperature bile relativno visoke ili relativno niske, postotak zijevanja se izrazito smanjio. 

Možda hlađenje mozga poboljšava našu mentalnu djelotvornost. I baš zbog toga što pomaže u hlađenju mozga, spontano i zarazno zijevanje nije funkcionalno kad je temperatura okoline ista kao temperatura tijela, objasnio je Massen. To znači da, kad je vani vrlo hladno, zijevati nije potrebno, a čak nam može i naštetiti


 
A koliko ste puta vi zijevnuli tijekom ovog članka?

Komentari na članak

Vezani članci

Studenti o novcu i bankama

Studenti o novcu i bankama

Hrvatska poštanska banka i Studentski.hr istražuju stavove i znanje studenata o novcu i bankama

Što je za tebe banka i što utječe na tvoj izbor banke? Znaš li što je trajni nalog ili pak dividenda? Smatraš li da je novac izvor sreće ili nužno zlo? Otkrij nam u anketi!

Institut za razvoj obrazovanja

Institut za razvoj obrazovanja upozorava na nedostatke

Novo javno sveučilište u Slavonskom Brodu?

Jeste li čuli da se otvara sveučilište u Slavonskom Brodu? Je li nam to potrebno ili nije? Institut za razvoj obrazovanja poslao je priopćenje u kojem objašnjava stvarnu situaciju u hrvatskom obrazovanju.

Digital m

Digitalni marketing

Visoko učilište Algebra pokreće preddiplomski i diplomski studij digitalnog marketinga

Prepoznajući sve veću ulogu digitalnih tehnologija u marketinškim aktivnostima organizacija Visoko učilište Algebra, prvo u ovom dijelu Europe, pokreće novi preddiplomski i diplomski studij koji se usredotočava upravo na vještine koje su na tržištu rada sve traženije.

Come to the dark side

Studentski.hr otvara svoja vrata

Urednici, novinari, lektori i fotografi, prijavite se za rad na Studentskom.hr!

Ako si zainteresiran za radno mjesto glavnog urednika/ce, njegovog/e zamjenika/ce, urednika/ce kolumni, lekture ili fotografije, novinara, lektora ili fotografa, pošalji molbu i životopis na ivana.herceg@studentski.hr do 1.10.2014.

Internet

Olakšavanje studentske svakodnevice

Besplatne aplikacije za studente

Studentski život jako je dinamičan te se uz brojne društvene obaveze često zaboravlja na samo studiranje. Upravo je zato britanski Guardian iz mora mobilnih aplikacija i internetskih servisa izvukao nekolicinu onih koje će prosječnom studentu pomoći u organizaciji života, uštedi novca i održavanju tjelesne forme, kako bi se mogao lakše koncentrirati na učenje.