Nedostatni dokazi za mit o mozgu

Lijeva i desna polutka mozga ne funkcioniraju onako kako ih se opisuje

Mozak

Teorija prema kojoj je lijeva strana mozga centar logike i racionalnosti, a desna strana mozga sjedište spontanosti, intuicije i kreativnosti, nije točna.

U raznim knjigama, na portalima te u savjetima za idealan posao pojavljuje se teorija o različitim osobinama ljudi, ovisno o tome koja im je strana mozga aktivnija.

Lijeva strana mozga prikazana je kao centar logike i racionalnosti, dok je desna strana mozga često opisana kao sjedište spontanosti, intuicije i kreativnosti.

Stoga, ako ste logična osoba, dalo bi se zaključiti da više koristite lijevu stranu mozga, a ako ste nježnija i umjetnička duša, jača vam je desna strana mozga.

Nije sve onako kako mit opisuje

Mozak je potpuno različit od drugih organa našega tijela jer stvara misli, osjećaje i razne senzacije. Drugim riječima, stvara sve što nas čini živima. Anatomski, mozak je podijeljen na dvije polovice – lijevu i desnu polutku, a između njih postoji podjela rada. Obje polutke mozga međusobno su komplementarne i zajedno surađuju.

U novom dvogodišnjem istraživanju objavljenom u časopisu Plos One sa Sveučilišta u Uti, neuroznanstvenici su skenirali mozgove više od 1000 ljudi u dobi od 7 do 29 godina dok su ležali ili tiho čitali. Istovremeno su mjerili njihovu funkcionalnu povezanost - specifične mentalne procese koji se odvijaju na svakoj strani mozga.

Neuroznanstvenici su također razbili mozak na čak 7 000 regija. Dok su pokušavali otkriti obrasce zbog kojih je veza u mozgu jača na lijevoj ili desnoj strani, shvatili su da takvih dokaza nema.

Jeff Anderson, vodeći autor studije i profesor neuroradiologije na Sveučilištu u Uti, kaže da je apsolutno točno da neke funkcije mozga šalju signale u jednu ili drugu stranu mozga. Prema tome, jezik teži lijevoj strani, a pozornost više naginje na desnu stranu. No, mozak nije tako jednostavan kako ga mit opisuje. Naprimjer, desna polutka također je uključena u obradu nekih aspekata govora, kao što su intonacija i naglasak.

Porijeklo mita o mozgu

Stručnjaci tvrde da mit potječe iz 1800-tih, kada su znanstvenici otkrili da su ozljede na jednoj strani mozga izazivale gubitak određenih sposobnosti. Podloga za teoriju je iz 1960-ih, kada su neuropsiholozi Robert Sperry i Michael Gazzaniga osvojili Nobelovu nagradu za projekt o podjeli mozga.

Istraživači su proveli studije na pacijentima koji su podvrgnuti operaciji rezanja corpus callosuma (žuljevitog tijela) – glavnog puta prijenosa informacija između lijeve i desne polutke mozga. Kada dvije strane mozga nisu bile u mogućnosti međusobne komunikacije, odgovarale su drugačije na podražaje, što ukazuje da polutke imaju različite funkcije.

Anderson naglašava kako neuroznanstvenici nikada nisu prihvatili ideju o dominantnim tipovima osobnosti. Studije ne podržavaju takav zaključak, a istina je da bi bilo vrlo neučinkovito kada bi jedna polovica mozga bila aktivnija od druge.

Komentari na članak

Vezani članci

Spavanje

Poboljšajte kognitivne funkcije mozga

Popodnevni san čini nas produktivnijima

Ako popodne odspavate sat vremena, poboljšat ćete koncentraciju i bolje pamtiti nove informacije.

Petak 13.

Nesretan dan ili puko praznovjerje?

Korijeni praznovjerja zbog kojih nam petak trinaesti ulijeva strah u kosti

Ako biste zlokobni datum najradije prespavali, velika je vjerojatnost da patite od paraskavedekatriofobije. No, istraživanja su pokazala da nema razloga za zabrinutost.

Ron

Na današnji dan

Dan „gingera“ – od vražjeg djela do evolucijske prednosti

Zbog njihove rijetkosti o crvenokosim osobama pisale su se brojne legende, a s razvojem znanosti, opisan je genetski razlog crvene boje kose. Svake godine obilježava se Dan crvenokosih osoba, a mi vam donosimo neke od tih legendi kao i trenutno najpoznatije „gingere“ na svijetu.

Božićni stol

Borba protiv uzaludne borbe s kilogramima

Najpoznatiji mit o mršavljenju

Mediji i okolina će nas uskoro obasipati savjetima i metodama za mršavljenje. Najpoznatija tvrdnja na tu temu ispostavila se potpuno pogrešnom.

https://pixabay.com/photos/head-brain-thoughts-human-body-1965678/

Popularizacija neuroznanosti

18. Tjedan mozga nudi bogate sadržaje u brojnim hrvatskim gradovima

Tjedan mozga u Hrvatskoj se provodi 18. put, a programi će se odvijati u brojnim gradovima od 11. do 17. ožujka. Glavne su teme projekta učenje i pamćenje.