Nedostatni dokazi za mit o mozgu

Lijeva i desna polutka mozga ne funkcioniraju onako kako ih se opisuje

Mozak

Teorija prema kojoj je lijeva strana mozga centar logike i racionalnosti, a desna strana mozga sjedište spontanosti, intuicije i kreativnosti, nije točna.

U raznim knjigama, na portalima te u savjetima za idealan posao pojavljuje se teorija o različitim osobinama ljudi, ovisno o tome koja im je strana mozga aktivnija.

Lijeva strana mozga prikazana je kao centar logike i racionalnosti, dok je desna strana mozga često opisana kao sjedište spontanosti, intuicije i kreativnosti.

Stoga, ako ste logična osoba, dalo bi se zaključiti da više koristite lijevu stranu mozga, a ako ste nježnija i umjetnička duša, jača vam je desna strana mozga.

Nije sve onako kako mit opisuje

Mozak je potpuno različit od drugih organa našega tijela jer stvara misli, osjećaje i razne senzacije. Drugim riječima, stvara sve što nas čini živima. Anatomski, mozak je podijeljen na dvije polovice – lijevu i desnu polutku, a između njih postoji podjela rada. Obje polutke mozga međusobno su komplementarne i zajedno surađuju.

U novom dvogodišnjem istraživanju objavljenom u časopisu Plos One sa Sveučilišta u Uti, neuroznanstvenici su skenirali mozgove više od 1000 ljudi u dobi od 7 do 29 godina dok su ležali ili tiho čitali. Istovremeno su mjerili njihovu funkcionalnu povezanost - specifične mentalne procese koji se odvijaju na svakoj strani mozga.

Neuroznanstvenici su također razbili mozak na čak 7 000 regija. Dok su pokušavali otkriti obrasce zbog kojih je veza u mozgu jača na lijevoj ili desnoj strani, shvatili su da takvih dokaza nema.

Jeff Anderson, vodeći autor studije i profesor neuroradiologije na Sveučilištu u Uti, kaže da je apsolutno točno da neke funkcije mozga šalju signale u jednu ili drugu stranu mozga. Prema tome, jezik teži lijevoj strani, a pozornost više naginje na desnu stranu. No, mozak nije tako jednostavan kako ga mit opisuje. Naprimjer, desna polutka također je uključena u obradu nekih aspekata govora, kao što su intonacija i naglasak.

Porijeklo mita o mozgu

Stručnjaci tvrde da mit potječe iz 1800-tih, kada su znanstvenici otkrili da su ozljede na jednoj strani mozga izazivale gubitak određenih sposobnosti. Podloga za teoriju je iz 1960-ih, kada su neuropsiholozi Robert Sperry i Michael Gazzaniga osvojili Nobelovu nagradu za projekt o podjeli mozga.

Istraživači su proveli studije na pacijentima koji su podvrgnuti operaciji rezanja corpus callosuma (žuljevitog tijela) – glavnog puta prijenosa informacija između lijeve i desne polutke mozga. Kada dvije strane mozga nisu bile u mogućnosti međusobne komunikacije, odgovarale su drugačije na podražaje, što ukazuje da polutke imaju različite funkcije.

Anderson naglašava kako neuroznanstvenici nikada nisu prihvatili ideju o dominantnim tipovima osobnosti. Studije ne podržavaju takav zaključak, a istina je da bi bilo vrlo neučinkovito kada bi jedna polovica mozga bila aktivnija od druge.

Komentari na članak

Vezani članci

Dan plesa

Uhvati ritam

Ples pozitivno utječe na rad mozga

Ples je odličan način za održavanje i poboljšavanje mnogih funkcija mozga. Može povećati živčanu povezanost jer koristi nekoliko funkcija mozga odjednom: racionalnu, glazbenu, kinetičku i emocionalnu.

Psihosomatski poremećaji

Enigma mozga i psihosomatskih poremećaja

Neobični, čudni i bizarni poremećaji mozga

Šest rijetkih, neobičnih i manje poznatih psihosomatskih poremećaja.

Citat "If you can imagine it. You can create it"

Poremećaj pažnje

Razbili smo mitove i otkrili tajne života s ADD-om

"Da bi nešto izumio, moraš imati dobru imaginaciju" – rekao je Thomas Edison koji je unatoč ADD-u ostvario veliki napredak za čovječanstvo.

Durex istraživanje

Durexovo istraživanje

Manjak samopouzdanja i "kultura nepobjedivosti" dovode do izostanka sigurnog seksa među mladima

Tvrtka Durex provela je informativno istraživanje o korištenju zaštite tijekom spolnog odnosa. Dobiveni su rezultati iznenađujući.

Zima

Zimske radosti ili pak muke

Sedam mitova o hladnom vremenu u koje ne biste smjeli vjerovati

Zimsko je doba osjetljivo razdoblje godine u kojemu se podsvjesno pribojavamo bolesti te se motamo u deke, kapute, kape i šalove. Takvi su postupci često uvjetovani raznim činjenicama o zimskim bolestima u koje su nas naši roditelji i bližnji skloni uvjeravati, često ni sami ne sluteći da su to o čemu oni govore zapravo samo mitovi.