LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Hrvatski naš svagdašnji

Najčešće jezične pogreške koje ste zasigurno barem jednom napravili

Kroz nekoliko članka predstavit ćemo vam najčešće pogreške u hrvatskom jeziku.

Kroz nekoliko članka predstavit ćemo vam najčešće pogreške u hrvatskom jeziku.

U Hrvatskoj prebiva oko četiri milijuna i 250 tisuća duša, čiji jezik, većina bi se složila, ima jednak broj iznimki.

Upravo zato, kroz nekoliko članka predstavit ćemo vam najčešće pogreške u hrvatskom jeziku.

1. Sljedeći i slijedeći

Sljedeći = pridjev, uvijek stoji uz imenicu (sljedeći semestar, sljedeći rok)

Slijedeći = glagolski prilog sadašnji, uvijek se može zamijeniti nekim drugim glagolskim oblikom (Dokopao sam se blaga slijedeći oznake na karti = Dokopao sam se blaga jer sam slijedio oznake na karti)

Odnosno: Slijedeći oznake na karti, ti ćeš postati sljedeći sretnik koji će se dokopati blaga.

2. Sa i s

Vrlo je jednostavno; sa koristimo jedino ako sljedeća riječ započinje sa -s, -š, -z, -ž, -ps ili -ks. Odnosno: sa suzom, sa štulama, sa zakovicama, sa psom, sa ksilofonom

Za sve ostalo, tu je s: s razumijevanjem, s čačkalicama, s čokoladom…

Vjerovali ili ne, postoji iznimka sa mnom.

3. Ako i ukoliko

Da ne kompliciramo previše, izbacite ukoliko jer se koristi jedino u paru s utoliko.

Ako budeš častio pićem, možemo ići van.

Ukoliko počastiš pićem, utoliko ćemo ići van.

4. Pošto i budući da

Pošto = vremenski veznik; zamjenjiv s nakon što (Pošto smo se spremile, krenule smo u klub. = Nakon što smo se spremile, krenule smo u klub.)

Pošto = koliko ('Alo, pošto kil' salate? = Koliko košta kilo salate?)

Budući da = s obzirom, jer, zato što; može stajati samo na početku rečenice.

Budući da su otkazani svi letovi, morat ćete prenoćiti u zračnoj luci. = Morat ćete prenoćiti u zračnoj luci jer / zato što su otkazani svi letovi.

5. Zato što i jer

Zato što = jer, zato jer u potpunosti je nepravilno.

Odnosno: Nisam napisao seminar zato što mi se nije dalo. = Nisam napisao seminar jer mi se nije dalo.

6. Gdje – kamo – kuda

Gdje = označava trenutnu lokaciju, dakle: Gdje si? Evo me kod kuće, uskoro ću van u grad.

Kamo = označava cilj, uvijek ide s glagolom kretanja, dakle: Kamo ideš? Idem van s prijateljima.

Kuda = put kojim idete nekamo, dakle: Kuda ideš? Idem Savskom pa Ilicom do Trga.

Odnosno: U domu sam na Savi (gdje), idemo (kamo) piti (gdje) na Mladost  pa ćemo preko nasipa (kuda) do Sirupa.

7. Pisanje datuma

Datum se uvijek piše s bjelinama (razmacima) između pojedinih sastavnica. Mjesec se u pisanju datuma uvijek piše u genitivu.

Odnosno: Zabava će se održati 28. veljače 2015. godine

Sveučilištu u Dubrovniku nudi tečaj hrvatskog jezika za strance


             Ona je rođena 2. prosinca 1988. godine (primijetite da nema nule ispred broja dva)

                 25. prosinca je Božić. (NE 25. prosinac)

8. Zbog i radi

Zbog = uzrok, dakle: Nisam napisao seminar zbog lijenosti.

Radi = namjera, cilj,dakle: Došao sam radi provjere stanja na računu.

Odnosno: Idem zubaru zbog zubobolje, radi popravka zuba.

9. Koji i kojeg

Oba su oblika u akuzativu. Međutim, koji se koristi za neživa bića, a kojeg za živa bića.

Odnosno: Ugovor koji smo potpisali nipošto nije povoljan za čovjeka kojeg volim.

10. Pleonazmi

Pleonazam označava gomilanje riječi istog značenja. Možemo ih često čuti i pročitati, a ovdje će se istaknuti najčešći:

POGREŠNO

ISPRAVNO

No, međutim

Ili no ili međutim

Često puta

Često

Čak štoviše

Ili čak ili štoviše

Treći po redu

Treći

Oko 10-ak

Ili oko 10 ili 10-ak

Veliko mnoštvo

Mnoštvo

Međusobna suradnja

Suradnja

Sići dolje

Sići

Uspeti se gore

Lektorice otkrivaju: kada „Hrvatska” pišemo velikim, a kada malim slovom – i zašto?


Uspeti se

11. Futur I.

Jednostavna formulica: ću/ćeš/će/ćemo/ćete/će + infinitiv s –i

                                   Infinitiv bez –i + ću/ćeš/će/ćemo/ćete/će (Iznimka: glagoli čiji je završetak u infinitivu –ći, dakle: reći će, teći će, peći će)

Odnosno: Pjevat ću pjesmu ako ćeš svirati gitaru.

12. Ni i niti

Ni = negira imenske riječi (Nije ni glazba što je nekad bila.)

Niti = stoji uz glagole i povezuje niječne rečenice (Niti ćemo pjevati, niti ćemo skakati, niti ćemo plesati.)

13. Oba i obadva

Iako su oba oblika dopuštena, bolje je koristiti oba jer već znači dva, dok se kod obadva unutar riječi ponavlja isto značenje.

Oba su pala. = Obadva su pala.

14. Deklinacija imena

Kod deklinacije imena i prezimena, uvijek se deklinira ime. Prezime se deklinira kod muškaraca, a kod žena može i ne mora.

Odnosno: Teorija relativnosti Alberta Einsteina mnogo je doprinijela razvoju znanosti.

                 Jučer sam vidio Pericu Perića, ali nije bilo Kate Katić ni Ane Kozine/Kozina.

15. U vezi s kim/čim i  u vezi koga/čega

Ispravno je korištenje oblika u vezi s kim/čim.

Odnosno: S njim je u vezi već pet godina. Trenutno nemamo nijedan savjet u vezi s Vašim problemom.

16. Materinji i materinski

Iako postoje oba oblika, preferira se korištenje oblika materinski, pogotovo u standardnom jeziku.

Odnosno: Hrvatski nam je materinski jezik.

17. Pasiv

Iako se pasiv koristi u hrvatskome jeziku, treba ga izbjegavati što je više moguće, pogotovo pri prevođenju.

Pogrešno: Ovaj je projekt sufinanciran od strane Vlade RH.

                   Istraživanje je provedeno od strane najboljih svjetskih stručnjaka.

Ispravno: Ovaj projekt sufinancirala je Vlada RH.

                   Istraživanje su proveli najbolji svjetski stručnjaci.

18. Prijedlog s/sa u instrumentalu

S/sa = izriče društvo (Idem s dečkom u kino. Družim se s njom već 15 godina. )

Sutra se piše esej iz Hrvatskoga na drugom roku mature: podsjetimo se koja se djela mogu pojaviti


Bez s/sa = izriče sredstvo (Pišem olovkom. Vozim se autobusom. Došli smo autom.)

IZVOR: CIKLOPEA.COM
FOTO: WIKIMEDIA