Obavezno zdravstveno osiguranje studenata starijih od 26 godina

Zakon kao još jedan pokušaj jačanja određenog posjedovanja moći

 Plakat Zdravstveno osiguranje za sve redovne studente

Nikome nije palo na pamet da dio studenata nije bio u mogućnosti upisati fakultet odmah nakon srednje škole, da studentice nisu u menopauzi za vrijeme studiranja pa mogu i zatrudnjeti, da su neki studenti iz raznih teških zdravstvenih ili socijalnih razloga bili prisiljeni na pauziranje studija te da jako uspješni studenti upisuju i drugi fakultet u nizu.

U maloj zemlji na brdovitom Balkanu ili pored njega, u državi u kojoj brojka nezaposlenosti, proračunski deficit i zaduženje konstantno rastu i probijaju sve povijesne granice, a industrijska proizvodnja i BDP padaju u bezdan, političari su se nakon 'dugog promišljanja' sjetili kako će spasiti stvar. Mudre glave jednog od ministarstava su se skupile, naoružane novim pametnim telefonima i luksuznim automobilima na teret poreznih obveznika. Razmišljale su i razmišljale te se dosjetile spasonosnom rješenju. Donešene su izmjene zakona kojima je izvršen drastičan udar na životni standard i egzistenciju tisuća redovitih studenata i njihovih obitelji, uz sve ostale troškove poput visokih školarina, povećanja cijena studentske prehrane i silnih nagomilanih nameta te poskupljenja koji svakodnevno pogađaju uspavane građane Republike Hrvatske.

Javnost,  a očito i drugo nadležno Ministarstvo su iznenada upoznati sa stupanjem na snagu novog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, prema kojem su studenti sa 26 godina i više izgubili pravo na osnovno zdravstveno osiguranje. Tim promjenama su se mnogi redovni studenti našli u vrlo nezavidnoj situaciji, saznavši da su po novoj odredbi primorani mjesečno izdvajati skoro 400 kuna kako bi bili zdravstveno osigurani. Mnogima je postao upitan i nastavak studija jer uz sve ostale troškove neće biti u stanju izmisliti novih 5000 kn. Kroz brojne upite javnost je tražila razloge takvoj drastičnoj promjeni. Rečeno je da studenti predugo studiraju i da bi do 26 godina trebali već postati „akademski ne/obrazovani građani“. I tu dolazimo do spoznaje kako je u ovom slučaju Ministarstvo zdravlja i više nego neobrazovano, a Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa nije uopće ni sudjelovalo, a dalo je naslutiti da nije niti bilo konzultirano o stupanju takve odredbe na snagu.

Nitkome nije palo na pamet da dio studenata nije bio u mogućnosti upisati fakultet odmah nakon srednje škole, da studentice nisu u menopauzi za vrijeme studiranja pa mogu i zatrudnjeti, da su neki studenti iz raznih teških zdravstvenih ili socijalnih razloga bili prisiljeni na pauziranje studija te da jako uspješni studenti upisuju i drugi fakultet u nizu. Očito u institucijama ne znaju ni što znači biti redoviti student prema bolonjskom sustavu kad se olako rasipaju tvrdnjama o duljini studiranja. Istovremeno su svi redoviti studenti mlađi od 26 godina prebačeni sa osiguranja preko roditelja na osiguranje preko fakulteta, vjerojatno zato da bi ih u skoroj budućnosti lakše zadesila ista sudbina po godinama starijih kolega, a nakon toga i ostale građane.

Pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske je u svojem priopćenju za javnost prije mjesec dana izjavila kako određivanje dobne granice za redovite studente od 26 godina, u kojoj prestaje vrijediti zdravstveno osiguranje, sa stanovišta ljudskih prava nije prihvatljivo. Također je pozvala nadležna ministarstva da prilikom promjene tih neprihvatljivih zakonskih odredbi treba uzeti u obzir duljinu trajanja pojedinog studija, razinu studija (dodiplomski, poslijediplomski), kao i sve opravdane okolnosti prekida studija; bolest, briga o bolesnim članovima obitelji, trudnoća, itd. Podsjetimo, Pučki pravobranitelj, sukladno članku 93. Ustava Republike Hrvatske, opunomoćenik je Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska.

Očekivanje da će redovni studenti, koji zbog specifičnosti samog statusa i bolonjskih obaveza ne mogu raditi prema zakonu, osim povremeno preko student servisa, u situaciji u kojoj imamo 323 tisuće nezaposlenih građana te više od milijun i 200 tisuća umirovljenika, moći čarobnim štapićem stvoriti dodatnih pet tisuća kuna je van pameti. Pogotovo u vremenu u kojem se političari novcem poreznih obveznika ponašaju kao pijani milijarderi i glume da nema krize, a kukaju i izražavaju zabrinutost samo u situaciji kad žele dodatno pritisnuti građane i izbiti im i zadnje kune iz džepa. Gospodi bi bilo pametnije da se zadube u Keynesovu „Opću teoriju zaposlenosti, kamata i novca“ i napokon krenu putem izlaska i iz krize.

Na tragu izjave Thomasa Jeffersona: „ Kad nepravda postane zakon, otpor postaje dužnost“, okupila se inicijativa studenata koja traži osnovno zdravstveno osiguranje za sve redovite studente bez ikakve diskriminacije i različitih osnova prema kojima se ono ostvaruje te promptno ukidanje dosadašnjih diskriminirajućih odredbi. Formirana je i facebook grupa u kojoj se okupilo preko 1500 studenata u koju se možete uključiti ovdje. Pozivaju se svi studenti i građani da aktivno podupru tu inicijativu jer je samo pitanje vremena kad će i oni doći na red. 

Komentari na članak

Vezani članci

SCZG izvana

Priopćenje SZZG-a

Zbor predložio nove cijene studentskog smještaja

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu uputio je predstavnicima medija priopćenje vezano uz poskupljenje studentskog smještaja u Zagrebu koje prenosimo u cijelosti.

Zajedništvo

Uspješnost pregovaranja

Možemo li pregovarati učinkovitije?

Pregovaranja imaju zajedničke osnovne karakteristike ali se opet međusobno razlikuju jedno od drugog po strukturi, tijeku i dinamici, stoga je bitno odrediti specifičnu strategiju i taktike u cilju uspješnog vođenja pregovora.

Pravni fakultet/Sveučilište

344. rođendan zagrebačkog sveučilišta

Tjedan Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu utemeljeno je u drugoj polovini 17. stoljeća. To je ujedno i najstarije hrvatsko sveučilište, a u Europi je svrstano u sveučilišta s najdužom tradicijom.

Vip alumni prva generacija

Prilika za mlade i visokoobrazovane bez radnog iskustva

Vip alumni je super prilika nakon fakulteta – prijavi se i ti!

„Vip alumni program sam je po sebi genijalno osmišljen – od samog starta u vidu eliminacijskih krugova, preko rada u struci nakon fakulteta, međunarodnog iskustva, hrpe treninga pa do samog kraja te dodjele preporuka i diploma.“

Come to the dark side

Studentski.hr otvara svoja vrata

Urednici, novinari, lektori i fotografi, prijavite se za rad na Studentskom.hr!

Ako si zainteresiran za radno mjesto glavnog urednika/ce, njegovog/e zamjenika/ce, urednika/ce kolumni, lekture ili fotografije, novinara, lektora ili fotografa, pošalji molbu i životopis na ivana.herceg@studentski.hr do 1.10.2014.