DSP Lucius

XIII. Dies Historiae: Pogled na društvo kroz prizmu zabave

Plakat DIes

17 izlagača govorit će o tome koji su sve čimbenici utjecali na razvoj oblika zabave tijekom povijesti, jesu li zabavni sadržaji isključivo posljedica kutlurno-društvenih procesa i o tome možemo li promatrati zabavu kao oruđe politike ondašnjih vladara.

Trinaesti po redu znanstveni skup Dies Historiae održat će se u srijedu, 9. prosinca 2015. godine na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj. Tema ovogodišnjeg skupa je „Pogled na društvo kroz prizmu zabave“ u sklopu kojeg će 17 izlagača govoriti o tome koji su sve čimbenici utjecali na razvoj oblika zabave tijekom povijesti, jesu li zabavni sadržaji isključivo posljedica kutlurno-društvenih procesa i o tome možemo li promatrati zabavu kao oruđe politike ondašnjih vladara.

Što je Dies Historiae?

Znanstveni skup Dies Historiae pokrenuli su 2003. godine studenti povijesti Hrvatskih studija u sklopu Društva studenata povijesti „Ivan Lučić-Lucius“ (DSP Lucius). Skup se tradicionalno održava svake godine u prosincu na temu predloženu od strane studenata i isključivo u organizaciji studenata koji samostalno pozivaju izlagače i brinu se o organizaciji od početne ideje do njene realizacije. Na skupu izlažu isključivo profesori, viši asinstenti, docenti i slični, a izloženi radovi skupljaju se u Biblioteku Dies, zbornik radova. Teme na skupu orijentirane su na zanimljive dijelove povijesti, a u programu se uvijek obrađuju povijesne sekcije, tj. prapovijest, stari vijek, srednji vijek, novi vijek i moderna povijest.

Neki od ovogodišnjih izlagača koji će nam pokušati približiti društva tijekom povijesti kroz prizmu zabave bit će:

  • Dr. sc. Stipica Grgić, koji će reći nešto više o „Prostituciji u međuratnoj Hrvatskoj“ koja kao vid zabave, djelatnosti i izvora prihoda nije bila zabranjena u hrvatskim krajevima sve do 1934. godine
  • Josip Vučković govorit će u okviru teme „Zabava u književnosti i književnost kao zabava u razdobljima srednjeg vijeka i renesanse“ o tome što primjeri zabave u ondašnjoj književnosti mogu reći o društvenim skupinama koje su konzumirale i proizvodile takve tekstove te u kojoj se mjeri tadašnjoj književnosti može pripisati i zabavna funkcija
  • Dr. sc. Gordan Ravančić će u temi „Dokolica i zabava na javnim prostorima kasnosrednjovjekovnog i renesansnog Dubrovnika“ govoriti o „dokoličarenju“ srednjovjekovnih Dubrovčana na javnim gradskim površinama
  • Dr. sc. Marina Šimunić Buršić približit će se dokolici slobodnog Rimljanina kroz temu „Arhitektura za dokolicu u antičkom svijetu“
  • Dr. sc. Marko Jerković analizirat će povijesno-antropološke i literarne razine Buranskog zbornika kroz temu „Što o zabavi kažu Carmina burana?“
  • Mag. hist. / mag. cro. Dragana Marković kroz temu „Ića i pića: plesne zabave u Zagrebu u 19. stoljeću“ osvrnut će se na neka pitanja u vezi praćenja trenda organizacije plesnih zabava preuzetog iz europskih zemalja
  • Mag. hist. Daniel Rafaelić pokušat će približiti publici satirizaciju filmskog star-sistema u tadašnjim novinama kroz temu „Satira, kino i NDH“
  • Doc. dr. sc. Mladen Tomorad s temom „Sport i zabava u starom Egiptu“ predstavit će najvažnije oblike zabave i dokolice u starom Egiptu

Sve dodatne informacije o ovogodišnjem simpoziju, DSP Luciusu ili o Dies Historiae znanstvenom skupu možete saznati na Facebooku, web-stranici DSP Luciusa ili upitom na mail dsp.lucius@gmail.com.

Komentari na članak

Vezani članci

Djela, Ranko Marinković

Na današnji dan

Preminuo književnik koji je izvlačio dramu iz svakodnevice i umjetnost iz ljudi

Na današnji je dan 2001. godine preminuo Ranko Marinković, jedan od ponajboljih pisaca 20. stoljeća koji je kroz univerzalne opreke prikazao čovjeka te njegov odnos prema životu i umjetnosti.

Prosvjed Hrvatski studiji

Prosvjed na kampusu Borongaj

Studenti blokiraju nastavu na Hrvatskim studijima

Prosvjed su podržali i neki profesori, a doznajemo da je jedan od njih čak dao i ostavku. Studenti su najavili mirnu i nenasilnu blokadu nastave, a studenti su pozvani u Rektorat Sveučilišta u Zagrebu na sastanak već sutra.

Stare knjige

Na današnji dan

Tiskana prva hrvatska knjiga - Misal po zakonu rimskoga dvora

Najstarija hrvatska tiskana knjiga, Misal po zakonu rimskoga dvora, dovršena je 22. veljače 1483. godine.

Vespucci

Otkriće Amerike

Rođen Amerigo Vespucci

Za otkriće Amerike zaslužan je Kristofor Kolumbo, ali jedan je čovjek shvatio da ona postoji: Amerigo Vespucci.

Kravat pukovnija na obljetnici imenovanja kravate

Na današnji dan

Kravata postala jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih simbola

Hrvati su svoj način odijevanja ‚‚nametnuli" u Francuskoj koja je poznata kao zemlja mode i to jednom od najvećih egocentrika koji su ikad vladali – kralju Luju XIV.