DSP Lucius

XIII. Dies Historiae: Pogled na društvo kroz prizmu zabave

Plakat DIes

17 izlagača govorit će o tome koji su sve čimbenici utjecali na razvoj oblika zabave tijekom povijesti, jesu li zabavni sadržaji isključivo posljedica kutlurno-društvenih procesa i o tome možemo li promatrati zabavu kao oruđe politike ondašnjih vladara.

Trinaesti po redu znanstveni skup Dies Historiae održat će se u srijedu, 9. prosinca 2015. godine na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj. Tema ovogodišnjeg skupa je „Pogled na društvo kroz prizmu zabave“ u sklopu kojeg će 17 izlagača govoriti o tome koji su sve čimbenici utjecali na razvoj oblika zabave tijekom povijesti, jesu li zabavni sadržaji isključivo posljedica kutlurno-društvenih procesa i o tome možemo li promatrati zabavu kao oruđe politike ondašnjih vladara.

Što je Dies Historiae?

Znanstveni skup Dies Historiae pokrenuli su 2003. godine studenti povijesti Hrvatskih studija u sklopu Društva studenata povijesti „Ivan Lučić-Lucius“ (DSP Lucius). Skup se tradicionalno održava svake godine u prosincu na temu predloženu od strane studenata i isključivo u organizaciji studenata koji samostalno pozivaju izlagače i brinu se o organizaciji od početne ideje do njene realizacije. Na skupu izlažu isključivo profesori, viši asinstenti, docenti i slični, a izloženi radovi skupljaju se u Biblioteku Dies, zbornik radova. Teme na skupu orijentirane su na zanimljive dijelove povijesti, a u programu se uvijek obrađuju povijesne sekcije, tj. prapovijest, stari vijek, srednji vijek, novi vijek i moderna povijest.

Neki od ovogodišnjih izlagača koji će nam pokušati približiti društva tijekom povijesti kroz prizmu zabave bit će:

  • Dr. sc. Stipica Grgić, koji će reći nešto više o „Prostituciji u međuratnoj Hrvatskoj“ koja kao vid zabave, djelatnosti i izvora prihoda nije bila zabranjena u hrvatskim krajevima sve do 1934. godine
  • Josip Vučković govorit će u okviru teme „Zabava u književnosti i književnost kao zabava u razdobljima srednjeg vijeka i renesanse“ o tome što primjeri zabave u ondašnjoj književnosti mogu reći o društvenim skupinama koje su konzumirale i proizvodile takve tekstove te u kojoj se mjeri tadašnjoj književnosti može pripisati i zabavna funkcija
  • Dr. sc. Gordan Ravančić će u temi „Dokolica i zabava na javnim prostorima kasnosrednjovjekovnog i renesansnog Dubrovnika“ govoriti o „dokoličarenju“ srednjovjekovnih Dubrovčana na javnim gradskim površinama
  • Dr. sc. Marina Šimunić Buršić približit će se dokolici slobodnog Rimljanina kroz temu „Arhitektura za dokolicu u antičkom svijetu“
  • Dr. sc. Marko Jerković analizirat će povijesno-antropološke i literarne razine Buranskog zbornika kroz temu „Što o zabavi kažu Carmina burana?“
  • Mag. hist. / mag. cro. Dragana Marković kroz temu „Ića i pića: plesne zabave u Zagrebu u 19. stoljeću“ osvrnut će se na neka pitanja u vezi praćenja trenda organizacije plesnih zabava preuzetog iz europskih zemalja
  • Mag. hist. Daniel Rafaelić pokušat će približiti publici satirizaciju filmskog star-sistema u tadašnjim novinama kroz temu „Satira, kino i NDH“
  • Doc. dr. sc. Mladen Tomorad s temom „Sport i zabava u starom Egiptu“ predstavit će najvažnije oblike zabave i dokolice u starom Egiptu

Sve dodatne informacije o ovogodišnjem simpoziju, DSP Luciusu ili o Dies Historiae znanstvenom skupu možete saznati na Facebooku, web-stranici DSP Luciusa ili upitom na mail dsp.lucius@gmail.com.

Komentari na članak

Vezani članci

Napad na Pearl Harbor, naslovnica

Na današnji dan

VIDEO: Japanski napad na Pearl Harbor, SAD ulazi u Drugi svjetski rat

Na današnji su dan 1941. godine japanske snage u jutarnjim satima napale američku bazu Pearl Harbor ostavljajući za sobom tisuće žrtava.

Predstava- Bitka na Neretvi

Festival nezavisnog kazališta u Opatiji

Nemojte propustiti svoju povijesnu šansu, borite se na Neretvi

Metadramski i nadpovijesni spektakl "Bitka na Neretvi" prikazat će se na Festivalu nezavisnog kazališta u Opatiji. Riječ je o interaktivnoj predstavi koja sažima iskustva stvarnih bitaka.

Samuraj

Na današnji dan

Japanski car zakonom zabranio samuraje

Samuraji su ostali upamćeni u japanskoj povijesti kao simboli vjernosti i ratničkog duha, a u njihovom su kodeksu svoju fanatičnost utemeljile i notorne japanske „kamikaze“. 

Ivan IV. Grozni

Na današnji dan

Najbolji i najgori očevi kroz povijest

Mnoge povijesne ličnosti pamtimo po dobroti ili zlobi prema vlastitoj djeci. Na vama je da prosudite tko je zaslužio titulu najboljeg, a tko najgoreg oca u povijesti.

Oops znak

Zanimljive prognoze

Najveće pogreške u predviđanju o napretku čovječanstva

„Zafrkavanje s izmjeničnom strujom je gubljenje vremena. Nitko je nikada neće koristiti.“