Kapitalne aktivnosti

Sveučilište u Zagrebu predstavlja zahvate kojima rješava nedostatak prostora

Pravni fakultet/Sveučilište

U razdoblju od 2003. do 2016. godine Sveučilište u Zagrebu realiziralo je dva velika ciklusa ulaganja u izgradnju novih sadržaja te u rekonstrukciju i sanaciju postojećih zgrada, a sada će predstaviti široj javnosti daljnje korake u jačanju prostorno-infrastrukturne osnove.

Ove srijede, 16. svibnja 2018, u 11 sati u auli Sveučilišta u Zagrebu bit će predstavljen Katalog s pregledom provedenih i budućih kapitalnih aktivnosti vezanih za znanstveno-obrazovnu i prostornu infrastrukturu Sveučilišta. Radi se o projektima veće financijske vrijednosti koji su već započeti. Ciljevi su predstavljanja ovoga paketa projekata upoznati institucije, dionike i javnost na lokalnoj i nacionalnoj razini sa strateškim infrastrukturnim zahvatima, planiranima do 2020. te za razdoblje 2021. – 2027. potaknuti višu razinu potpore od institucija, unaprijediti međusobnu suradnju i komunikaciju, osigurati izvore financiranja te naposljetku realizirati predstavljene projekte važne za Sveučilište u Zagrebu, Grad Zagreb i Republiku Hrvatsku. 

Uvodno će govoriti prof. dr. sc. Damir Boras, rektor i prof. dr. sc. Mirjana Hruškar, prorektorica za prostorni razvoj i kontrolu sustava kvalitete Sveučilišta u Zagrebu. Katalog i projekte predstavit će prof. mr. sc. Boris Koružnjak, savjetnik rektora za prostorno planiranje u području arhitekture i urbanizma uz prisutne autore idejnih rješenja, voditelje projekata i voditeljicu Ureda za razvoj, investicije i prostorno planiranje Sveučilišta u Zagrebu Martinu Cvitanović.

Dio projekata odnosi se na planiranu novu izgradnju, a manji dio na planirane rekonstrukcije postojećih objekata i sadržaja. Riječ je o zahvatima kojima se prije svega rješava nedostatak prostora ili neodgovarajući uvjeti rada, i u znanstvenim i u obrazovnim aktivnostima pojedine sastavnice. Kao cilj je postavljena integracija disperziranih sadržaja u prostor kampusa – koncentrirane cjeline sveučilišnih sadržaja na jednoj lokaciji u gradu (Kampus Borongaj, Istočni kampus, Kampus Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, Kampus Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta i Kampus Akademije likovnih umjetnosti).

U razdoblju od 2003. do 2016. godine Sveučilište u Zagrebu realiziralo je dva velika ciklusa ulaganja u izgradnju novih sadržaja te u rekonstrukciju i sanaciju postojećih zgrada. U prvoj fazi investicijskih kapitalnih ulaganja od 490 milijuna kuna od 2003. do 2007. završeni su građevinski radovi i radovi na opremanju četiriju novih velikih objekata: zgrada Kemije i Geologije Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, nova zgrada Šumarskoga fakulteta, zgrada knjižnice Filozofskoga fakulteta, VI. paviljon Agronomskoga fakulteta te je započeta izgradnja nove zgrade Muzičke akademije, koja je značajnim dijelom financirana iz proračuna Grada Zagreba.

Preostali dio sredstava uložen je u rekonstrukcije, sanacije, nabavu opreme i opremanje objekata drugih sastavnica: Arhitektonski, Geodetski i Građevinski fakultet, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Medicinski i Veterinarski fakultet. Velike adaptacije napravljene su SC-u Varaždin i na Ekonomskom fakultetu.

U drugoj fazi ulaganja kredita od 358 milijuna kuna od 2007. do 2015. dovršena je i većim dijelom opremljena nova zgrada Muzičke akademije, izgrađen je restoran SC-a u Varaždinu, u završnoj je fazi izgradnja studentskoga restorana Agronomskoga i Šumarskoga fakulteta, završena je dogradnja Matematičkoga odjela na PMF-u te knjižnica na Filozofskom fakultetu i njezino opremanje. Također, obavljeno je cjelokupno preseljenje Hrvatskih studija i Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta te dijela Fakulteta prometnih znanosti u Znanstveno-učilišni kampus Borongaj. U sklopu ove faze provedeni su natječaji iz područja arhitekture i urbanizma: Natječaj za izradu arhitektonsko-urbanističkoga rješenje Kampusa Borongaj te natječaji za izradu idejnih rješenja novih zgrada sastavnica Sveučilišta u Zagrebu (nove zgrade na PMF-u, FBF-u i zgrade ALUARTFORUMA Akademije likovnih umjetnosti). Značajnija sredstva uložena su u sanacije dotrajalih objekata desetak sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.

U ovom Katalogu predstavljene su aktivnosti čijom će se provedbom razvijati izvrsnost, osiguravati inovacije, biti partner gospodarskom sektoru i općenito podizati razinu nacionalne konkurentnosti. Jačanje prostorno-infrastrukturne osnove Sveučilišta u Zagrebu jedan je od ključnih čimbenika razvoja hrvatskoga znanstvenoga potencijala, ali i važan element moderniteta, stvaranja novih urbanih centara i identiteta grada Zagreba kao sveučilišnoga središta.

Komentari na članak

Vezani članci

Vukovar

Potpisan ugovor o izgradnji

Vukovar dobiva studentski dom

Studenti na krajnjem istoku Lijepe Naše suočeni su s nedostatkom smještajnih kapaciteta. Uskoro ih očekuju lijepe vijesti, s obzirom na to da je nedavno potpisan ugovor o izgradnji studentskog doma u Vukovaru. U dom bi se prvi studenti trebali useliti u kolovozu 2018. godine.

MZOS logo

Priopćenje Ministarstva

MZOS: Vlada darovala zemljište, daljnja realizacija projekta odgovornost je Sveučilišta u Zagrebu!

Jučer je objavljena vijest o darovanju većeg dijela zemljišta vojarne Borongaj Sveučilištu u Zagrebu, a o cijelom slučaju se oglasilo i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, čije priopćenje prenosimo u cijelosti.

Zgrada tri fakulteta u Splitu

Sveučilište u Splitu

Usvojena raspodjela nenatječajnih sredstava od upisnina

Pravo na sudjelovanje imali su svi studenti, studentske skupine i udruge sa svojim projektima i programima koji su od opsega i važnosti za Sveučilište u cjelini te koji predstavljaju stalne aktivnosti studentskih programa i projekata iz područja kulture, umjetnosti i sveučilišnog medija, znanosti i tehnologije te studentskog sporta.

Sveučilište u Zagrebu

Svečana dodjela

Daniel Hagège 100. je počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu dodijelilo je profesoru emeritusu Danielu Hagègeu, profesoru Sveučilišta u Orléansu u Francuskoj, počasni doktorat za iznimne doprinose razvoju znanstvenih istraživanja na Sveučilištu u Zagrebu, posebice u području biokemije, biologije i molekularne biotehnologije, za suradnju sa Sveučilištem te za njegovu afirmaciju u europskom prostoru visokoga obrazovanja.

Rektorat pročelje

Na današnji dan

Dan Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu spada među najstarija sveučilišta u Europi te je najstarije sveučilište u Hrvatskoj s neprekidnim djelovanjem.