Studentski predstavnici nisu krivi za kašnjenje isplate stipendija

Članovi Hrvatskog studentskog zbora vrlo su nezadovoljni jučerašnjom izjavom pomoćnika ministra znanosti, obrazovanja i sporta Srećka Tomasa o tome kako su za kašnjenje isplate državnih stipendija jednim dijelom krivi i sami studenti, točnije njihovi predstavnici koji su članovi Povjerenstva za dodjelu državnih stipendija. Zbor je priopćio da je istina da njihovi predstavnici nisu sudjelovali na sastancima Povjerenstva, ali da su spomenuti sastanci bili loše i u zadnji čas organizirani te da na njih nisu dolazili ni ostali članovi Povjerenstva:

– Prvi sastanak sazvan je 4. svibnja za petak 6. svibnja, a kada dio članova povjerenstva nije u tako kratkom roku mogao osigurati dolazak (što se ne odnosi samo na predstavnike studenata, nego i neke od preostalih članova povjerenstva), datum sastanka premješten je tek na ponedjeljak, 9. svibnja, kada dio studenata također nije mogao prisustvovati. Ovo, nažalost, nije bio niti prvi, a niti posljednji put da se razna povjerenstva ili sastanci sazivaju u ovako kratkom roku (ponekad čak i za sutrašnji dan!), što nam neizmjerno otežava sudjelovanje u ovim tijelima s obzirom na to da dobar dio nas ne živi u Zagrebu – piše u priopćenju.

Zbor MZOS-u zamjera i činjenicu da su javno, imenom i prezimenom, prozvali studentske predstavnike koji "u svoje slobodno vrijeme, i bez ikakvih naknada, sudjeluju u radnim tijelima kako bi pokušali poboljšati razne okolnosti studiranja".

– Predstavnike se studenata u ovim tijelima ne može tretirati kao zaposlenike Ministarstva koji uvijek trebaju i mogu biti na raspolaganju za sastajanje u najkraćem roku. Prosječan student ima studijsko opterećenje od 60 ECTS bodova, što preračunato u radne sate iznosi 1800 sati godišnje, što je otprilike ekvivalent jednog punog radnog opterećenja zaposlenika na njegovom radnom mjestu. Ne treba zanemariti niti činjenicu da je nastava na mnogim studijima obavezna, a termini ispita i kolokvija fiksni, pa je izostajanje gotovo nemoguće – piše u priopćenju.

Na račune stipendista niti danas nema velikih iznosa. Nakon što su na prosvjedu u ponedjeljak obećali studentima 2 tisuće stipendija danas, a ostatak do kraja tjedna, izgleda da se to neće ispuniti. Pravo na Državnu stipendiju ove je godine ostvarilo više od 5 tisuća studenata, a do kraja svibnja novac je dobilo tek njih 700.

Cijelo priopćenje Hrvatskog studentskog zbora možete pročitati u nastavku članka:

"Poštovani,

Povodom jučerašnje izjave pomoćnika ministra za visoko obrazovanje, gospodina dr. sc. Srećka Tomasa, kako su za kašnjenje isplate državnih stipendija djelomično krivi i predstavnici studenata u nadležnom povjerenstvu šaljemo vam sljedeće priopćenje.

Zaista nam je žao da se na ovakav potpuno neprimjeren način optužuje predstavnike studenata koji su i više nego savjesno obavili svoj posao. Dapače, od samog početka su ovi predstavnici bili kritični prema načinu i intenzitetu rada povjerenstva kako bi potaknuli njegovo što efikasnije funkcioniranje. Vezano za navode o nepojavljivanju na sastancima, ističemo nekoliko točaka.

Istina je da navedenim sastancima nisu prisustvovali spomenuti studenti, ali isto tako su sastanci sazivani sa samo danom razmaka – prvi sastanak sazvan je 4. svibnja za petak 6. svibnja, a kada dio članova povjerenstva nije u tako kratkom roku mogao osigurati dolazak (što se ne odnosi samo na predstavnike studenata nego i neke od preostalih članova povjerenstva), datum sastanka premješten je tek na ponedjeljak, 9. svibnja, kada dio studenata također nije mogao prisustvovati. Ovo nažalost nije bio niti prvi, a niti posljednji put da se razna povjerenstva ili sastanci sazivaju u ovako kratkom roku (ponekad čak i za sutrašnji dan!), što nam neizmjerno otežava sudjelovanje u ovim tijelima s obzirom da dobar dio nas ne živi u Zagrebu. Smatram stoga da je očito da se sastanci, a pogotovo oni na kojima se bavi ovako ozbiljnim temama, ne mogu sazivati u ovakvim rokovima, jer osim spomenutog otežavanja organizacije prisustva, ne ostavlja se niti minimum vremena potrebnoga za pripremu za učinkovito sudjelovanje.

Nadalje, vezano za prethodnu točku, ističem i da se predstavnike studenata u ovim tijelima ne može tretirati kao zaposlenike Ministarstva koji uvijek trebaju i mogu biti na raspolaganju za sastajanje u najkraćem roku. Prosječan student ima studijsko opterećenje od 60 ECTS bodova, što preračunato u radne sate iznosi 1800 sati godišnje, što je otprilike ekvivalent jednog punog radnog opterećenja zaposlenika na njegovom radnom mjestu. Ne treba zanemariti niti činjenicu da je nastava na mnogim studijima obavezna, a termini ispita i kolokvija fiksni, pa je izostajanje gotovo nemoguće. Dakle, nužno je imati razumijevanja i osjetljivosti za specifičnu situaciju studenata.

Naposljetku, ističem i da osim što ova izjava pomoćnika ministra predstavlja neutemeljeno i nepotrebno optuživanje predstavnika studenata, također smatramo vrlo neprikladnim i individualna prozivanja i spominjanja pojedinih imena (studentskih) članova povjerenstva. Ovakav odnos prema studentima koji u svoje slobodno vrijeme, i bez ikakvih naknada, sudjeluju u radnim tijelima kako bi pokušali poboljšati razne okolnosti studiranja, nažalost je vrlo demotivirajući i prema budućim generacijama studentskih predstavnika koji bi se trebali osjetiti ohrabrenima za uključivanje u studentski aktivizam."