Početak akademske godine

Studenti upis u svaku akademsku godinu plaćaju, a ne znaju zašto; evo što pojedini fakulteti naplaćuju

Studenti-upisi

Studenti plaćaju svaki upis u novu akademsku godinu, a pričaju nam da ne znaju u koje svrhe odlazi taj novac. Predstavnici pojedinih fakulteta otkrili su nam što oni rade s pojedinačnim iznosima koji sežu od 40-ak do 300-tinjak kuna.

Počinje akademska godina pa tako i trošak za studente. Cijena upisa u višu akademsku godinu doseže 300 kuna, a da studenti često i ne znaju za što izdvajaju novac. 

Studenti Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu plaćaju svaki upis u akademsku godinu 300 kuna, a objašnjenja nigdje pa čak ni u ugovoru koji svake godine potpisuju. Na naš upit zašto svake godine upisnina toliko iznosi i za što su troškovi te planira li se prihod od tih upisnina upotrijebiti za unaprjeđivanje fakulteta, odgovor nismo dobili. Nije on jedini koji ne odgovara, na isti upit odgovor nismo dobili ni od Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kao ni Pravnog fakulteta u Osijeku. 

Dekan Agronomskog fakulteta, Zoran Grgić, objašnjava kako u troškove upisnine za njihov fakultet ulazi osiguranje studenata, studentska iskaznica i USB stick od 8 GB s informacijama i obrascima koji su potrebni za studij. Kolegice i kolege pri upisu su informirani o troškovima upisa, nadodaje te otkriva kako se zarada od upisnina koristi za poboljšanje fakulteta.

– Svi troškovi upisnine se raspodjeljuju prema Pravilniku o korištenju vlastitih prihoda. Tako su od upisnine oko 40% troškova materijalni troškovi, 20% se koristi za unaprjeđenje rada studentske referade, a 40% za unaprjeđenje rada studentskih udruga i studenata u izvan nastavnim aktivnostima. – istaknuo je Grgić.

Baš poput Agronomskog, i na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu (PBF) upisnina pokriva troškove osiguranja, administracije, studentskih izvannastavnih aktivnosti te financiranje natjecanja Tehnogolijada. Sve to za 250 kuna. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu studenti plaćaju 300 kuna za troškove korištenja knjižničnog fonda, osiguranja i troškova za studentske iskaznice. 

Studenti ravnodušni

Studentica novinarstva kaže kako joj cijena nije problem, već je problem što se ne zna za što se plaća. Slaže se s njom student Pravnog fakulteta u Zagrebu koji tvrdi da se tu ne može puno učiniti. Također cijena nije problem ni studentici Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ali joj je problem što se naplaćuju ECTS bodovi. Studentica s PBF-a priznaje kako im nitko ništa ne govori osim da moraju platiti 250 kuna.  

Najjeftinija cijena upisa za koju smo uspjeli doznati jest ona na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, a iznosi svega 40 kuna i to za pokrivanje osiguranja studenata.

Komentari na članak

Vezani članci

Ministar Jovanović

Studentske menze

Javna rasprava o troškovima prehrane studenata

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa otvorilo je javnu raspravu o načinu prikupljanja sredstava za pokrivanje troškova prehrane studenata

Djed Mraz

Što studenti ne vole?

6 stvari o Božiću koje studenti ne vole

Dok je za većinu ljudi Božić magično doba godine u kojem nas obuzima veseli blagdanski duh, ovo vrijeme slavlja ponekad ne mazi studente. Donosimo vam šest stvari koje studenti ne vole u vrijeme Božića.

Svjetsko obrazovanje

Obrazovanje u brojkama

Najobrazovanije zemlje svijeta

Te zemlje su uglavnom one koje najviše troše na visoko obrazovanje, a najviše ulaganja imale su Sjedinjene Američke Države s 26 021 dolara po studentu što je trenutno najviše u svijetu.

Djedica s poklonima

Božićna ušteda

Savjeti za preživljavanje blagdanskih troškova na studentskom budžetu

Studentski je budžet sam po sebi vrlo oskudan, što predstavlja veliki problem kada su u pitanju blagdanski troškovi. No, nije sve tako crno jer postoje načini kako izaći na kraj s tolikim troškovima, a da ne potrošite sav novac.

Bezvoljnost

Troškovi studentskog života

Što napraviti kada studentske pogodnosti zakažu?

Iako je studentsko doba prepuno financijskih pogodnosti, često se uhvatimo kako brinemo o nužnim troškovima života, mozgamo o visokoj školarini, grizemo se kad si želimo nešto priuštiti ili samo ispijati kave, žalimo za putovanjima na koja nismo otišli.