Sporni ispitni rok

Studenti FKIT-a nemaju osnovu za žalbu na poraznu prolaznost

Rezultati FKIT

Nakon porazne prolaznosti na ispitu kod profesorice Krištafor, oglasili su se pravobraniteljica Šimić i bivši dekan Zelić.

Nije novost da studenti zapnu u određenom periodu studiranja jer nisu mogli riješiti jedan ispit koji vuku od prve godine. Veći dio takvih studenata tvrdi da je problem u profesoru, dok ostali smatraju da je to samo jedan od izgovora. Međutim, kada je slučaj da od 68 studenata prođe samo njih troje i kada je godišnja prolaznost studenata iz jednog kolegija manja od 10 posto, vrijeme je da se zapitamo u kome je zaista problem. Ova situacija dogodila se na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije iz kolegija Opća i anorganska kemija, a ista stvar dogodila se i na smjeru ekoinženjerstvo, na kojemu predaje ista profesorica, prof. dr. sc. Krištafor, gdje je od 55 studenata pravo upisa na treću godinu ostvarilo njih 15, prema podacima koje je objavio Zagreb.info.

S obzirom na to da se radi o problemu koji dovodi studente do toga da moraju mijenjati fakultet, zbog čega moraju plaćati ili ponovno upisati godinu, kontaktirali smo Bruna Zelića, koji je 30. rujna prestao obnašati funkciju dekana, kao i pravobraniteljicu Barbaru Šimić.

Prof. dr. sc. Bruno Zelić tvrdi kako će tek analizom utvrditi je li problem u studentima i njihovom radu ili u očekivanjima profesorice Krištafor. Napominje i da je kolegij Opća i anorganska kemija jedan od najzahtjevnijih kolegija na fakultetu, a da bi nedostatak znanja, kompetencija i vještina iz toga kolegija na kraju mogao imati čak i smrtne posljedice.

U razmišljanju bivšeg dekana i studenata očito postoji kontradikcija. Naime, prema riječima studenata, problem je u profesorici i njezinom arogantnom ponašanju, dok on govori sljedeće:

– Studentske ankete kojima je vrednovana doc. dr. sc. Svjetlana Krištafor bile su pozitivne (i više od toga), a osim brojčanih pokazatelja uspješnosti njenog rada nisam primjetio ni jednu primjedbu u opisnom dijelu studentskih anketa, a koja bi zahtijevala očitovanje doc. dr. sc. Svjetlane Krištafor ili bilo kakvu akciju s moje strane usmjerene prema njoj kao predmetnom nastavniku. –

Kao što je istaknula pravobraniteljica Barbara Šimić, težina polaganja ispita nije ograničena odredbom u Pravilniku ili Statutu Sveučilišta, nego o njoj odlučuje sastavnica propisujući svoje uvjete u izvedbenom planu nastave. Njena reakcija također nije moguća ako se studenti ne jave i ukažu na određene nepravilnosti i kršenja studentskih prava, što ovdje nije slučaj.

Da stres ne izostaje, rekli su nam studenti koji su se susreli sa situacijom da je studentica vrištala i plakala na ispitu profesorice Krištafor. Teško je pratiti i njezina predavanja, ističu, jer u predavaonici ponekad bude i po 300 studenata pa je potrebno doći dva sata ranije da bi ulovili mjesto.

Unatoč naporu i živcima koje studenti moraju uložiti za završetak ovog studija, prof. dr. sc. Zelić napominje da se preko 70 posto studenata FKIT-a zaposli 6 mjeseci nakon završetka studija, a preko 15 posto dobije posao i prije obrane diplomskog rada. Nije sigurno kolika je to utjeha studentima jer veliki broj njih ne završi fakultet u roku od pet godina, ili uopće.

Otvarajući ovu temu, doznali smo kako nije problem samo u jednoj profesorici te da postoje još neki kolegiji na kojima studenti ne uspiju mnogo naučiti, a od njih se traži mnogo više znanja od onog koje im se pruža. Na koncu, dalo bi se zaključiti da se trenutno neće poduzeti neki konkretni koraci koji bi išli u korist studentima, ali bivši dekan napomenuo je da će fakultet ozbiljno shvatiti ovaj problem.

Komentari na članak

Vezani članci

Markov trg

Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj danas je uputilo apel javnosti zbog obveznog zdravstvenog osiguranja

Studentski apel javnosti

Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj danas je uputilo apel javnosti zbog obveznog zdravstvenog osiguranja koje početkom nove akademske godine gube redovni studenti s navršenih 26 godina. Iz Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj poručuju da je iznimno nekorektno da se o navedenom zakonu nikada nije povela javna rasprava niti su u proces izmjena bili pozvani ili uključeni studentski predstavnici.

SCZG izvana

Studentski centar u Zagrebu

Riješene žalbe za smještaj u studentskim domovima

Od ukupno 536 žalbi koje su poslane, pozitivno je razriješeno njih 186, dok ih je 77 riješeno uvjetno.

Diplomirani studenti

Istraživanje pokazuje

Hrvati sve više odustaju od studiranja

Mladi Hrvati završavaju osnovne škole - stopa napuštanja osnovne škole je 2,7% dok je drugačiji slučaj s visokoobrazovnim ustanovama. Stopa napuštanja fakulteta iznosi 40%.

3

Inicijativa za smanjenje stanarine u studentskom domu

Studenti u Londonu preuzeli stvari u svoje ruke

Više od 150 studenata UCL-a riskira da budu izbačeni iz studentskog doma. Pokrenuli su inicijativu kojom žele ukazati na financijski problem zbog kojeg će sve manje ljudi moći studirati

Danska

Kriteriji za strance

Istina o besplatnom studiranju u Danskoj

Građani EU trebali bi s Dancima biti izjednačeni u studentskim pravima.