Sedam studentica osmislilo „KRUZEJ” za učenike osnovnih i srednjih škola

U želji da povežu i ojačaju vezu između kulturnih, obrazovnih i društvenih institucija Valentina Markač, Mia Maros, Tea Matijević, Andrea Radmanić, Ela Kupres Đorđević, Nika Kovačev i Dajana Batinić ove su godine započele s hvalevrijednim studentskim projektom pod nazivom KRUZEJ: Kroz muzej(e) jednaki. Kroz svaku radionicu u njegovu sklopu obrađuju temu jednakosti. 

Ove mlade perspektivne djevojke studentice su druge godine diplomskog studija Muzeologije i upravljanja baštinom pri Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Jedinstvenim projektom htjele su približiti učenicima muzeje kao kulturna mjesta gdje se mogu osjećati dobrodošlo, razvijati svoja znanja i zabaviti se. Žele senzibilizirati učenike prema drugima, odnosno društvu i podići svijest o problemu jednakosti u društvu na višu razinu od one naučene u školi da su svi ljudi jednaki.

Djevojke su na ideju za projekt došle početkom ove akademske godine kada su upisale kolegij Društveno korisno učenje u informacijskim znanostima. U njegovu sklopu morale su osmisliti projekt koji je vezan uz njihov studij – muzeologiju i upravljanje baštinom.

– Prvenstveno, motivacija je bila i još uvijek jest da položimo taj kolegij. Uvidjele smo tužnu situaciju u muzejima. Naime, oni zjape prazni, stoga je naš cilj da učenicima približimo muzeje ne kao dosadne institucije već kao zabavne i s puno potencijala gdje mogu razvijati svoja znanja. Kako je glavna tema jednakost, želimo kod učenika podići svijest o problemu jednakosti u društvu na višu razinu od one naučene u školi: „svi ljudi su jednaki”. – istaknule su.

Sama misao i ideja projekta krenule su već sredinom listopada kada su imale i prve sastanke s muzejima, a realizacija je započela početkom studenog. Surađuju s pet muzeja, pa su time i temu jednakosti prilagodile poslanju svakog od njih.

– Prvi zahtjev s kojim smo se susrele bio je uočiti konkretan društveni problem. Već na toj prvoj razini kolegij nas je orijentirao od teorije prema praksi, od ulaganja u sebe prema ulaganju u druge. Društvenom problemu smo pristupili ozbiljno, sustavno i kreativno. Kroz svaku fazu projekta navirale su ideje, za svaki korak je bilo više prijedloga, dogovori, komentari, pitanja, sugestije, komunikacija općenito se odvijala cjelodnevno, sve do kasnih večernjih sati! –

Koncept se sastoji od stručnog vodstva po muzeju, a nakon toga one koordiniraju radionicu, čiju temu same osmišljavaju. Prva je tura, kažu djevojke, prošla zanimljivo, a tada su posjetile Etnografski muzej.  Nakon svakog susreta provode evaluaciju ne samo učenika već i samih sebe.

– Analiziramo kako je prošlo, što smo mogle bolje napraviti te što kod sebe samih trebamo popraviti. Tim načinom pokušavamo svaki susret učiniti još boljim i zanimljivijim! –

KRUZEJ: Kroz muzej(e) jednaki

Svi partneri bili su zainteresirani i svi su im, pričaju nam studentice, izašli ususret. Suradnju su dosad ostvarile sa XI. gimnazijom i profesoricom Natašom Babić Bogdanić te učenicima 1. razreda. Prije desetak dana s projektom su počele u Etnografskom muzeju u suradnji s gospođom Željkom Jelavić, na temu Aboridžina – prava vlasništva, ravnopravnosti i spolne jednakosti, a održat će i likovnu radionicu. Također surađuju s Hrvatskim školskim muzejem i gospođom Štefkom Batinić, a tema je socioekonomski status. Organizirat će i radionice u formi debate, ali se i dotaknuti tema privatnih i državnih škola te reforme školstva.

Učenike će provesti i kroz Arheološki muzej uz suradnju s gospodinom Ozrenom Domiterom, a tema je Rimsko Carstvo: religija i kult. Na radionici okruglog stola raspravljat će o religijama, ali i utjecaju politike na njih, a svemu će prethoditi stručno vodstvo.

Nadalje, surađuju s Muzejem grada Zagreba uz gospođu Vesnu Leiner. Tu će kratko provesti učenike po dijelu stalnog postava s povezom preko očiju da bi iskusili/doživjeli kako je osobama oštećena vida. Zatim će u Tiflološkom muzeju održati kratko vodstvo i radionicu u kojoj će ih podijeliti u 3–4 grupe. Svakoj grupi dat će sliku i fotografiju koje se nalaze u udžbenicima srednjih škola, a oni će ih riječima morati opisati osobi koja ih nikad nije vidjela. 

Učenike su odabrale kao svoju ciljanu publiku upravo zato što je riječ o budućim posjetiteljima muzeja, a na ovaj im način, kažu, nastoje približiti muzeje i njihovu atrakciju.

– Približavamo im sve aspekte muzeja, sve što možemo raditi u muzejima i na koji način oni nama i našim posjetiteljima mogu biti zanimljivi i poučni. Jednoga dana upravo ti mladi, ako budu privučeni muzejima, dolazit će sa svojim prijateljima, svojom djecom. Isto tako, mislimo da su srednjoškolci najmanje zastupljena skupina u muzejima, da nemaju vremena zbog škole, a i nisu baš zainteresirani. Učenici s kojima surađujemo su divna, kreativna i pametna djeca koja su do sada sve izvrsno odradila. Postavljaju pitanja, zadaci im nisu teški. Kada ih je profesorica preporučila, znala je zašto je baš taj razred idealan za ovaj projekt. –

Ne znaju što budućnost nosi, ali se nadaju da neće stati na ovome, već da će se projekt proširiti dalje i na širu publiku, a, tko zna, možda osmisle i nove projekte u skorijoj budućnosti. Voljele bi, kažu, nastaviti u budućnosti s projektom KRUZEJ. Naravno, proširivati ga, a isto tako i mijenjati posjetitelje.

Smatraju da njihova međusobna suradnja rezultira dobrom organizacijom projekta i povezivanjem unutar tima. Istovremeno i same imaju priliku usavršavati organizacijske i komunikacijske vještine te koristiti dosad stečena znanja. Vjeruju da osim osnovnog cilja ostvaruju i posredne, ali ne manje važne ciljeve: povezuju se međusobno, što daje podlogu za dobru poslovnu suradnju u budućnosti, povezuju muzeje i ostvaruju suradnju Filozofskog fakulteta s muzejima. Na kraju krajeva, njihova misao vodilja je da mjesta u muzejima ima za sve ljude.

– Želimo vjerovati da ljude zanima kultura. Važno je naglasiti da kultura igra važnu ulogu u formiraju čovjekova identiteta, a kod mladih osobito utječe na formiranje vrijednosti i stavova, a njeno konzumiranje može pozitivno utjecati na osobni razvoj, na socijalizaciju i kreativnost. Mislimo da je ipak velika većina njih svjesna važnosti kulture u svakodnevnom životu, ali im je takvu vrstu provođenja slobodnog vremena često teže približiti. Nisu problem samo muzeji i galerije, već i kazališta i ostale kulturne i umjetničke ustanove. Nerijetko takva mjesta običnom građaninu ostavljaju dojam nečega elitnog ili pak nedovoljno uzbudljivog, dosadnog. Smatramo da treba početi od najranije dobi djecu učiti o važnosti i ljepoti kako muzejskih tako i drugih kulturnih ustanova. –

Prema anketama koje su proveli članovi Kluba mladih Muzeja suvremene umjetnosti, u školama je općenito previše bubanja, a premalo prakse i premalo poticanja mladih da posjećuju kulturna događanja. U školama su, smatraju studentice, posjeti muzeju jako rijetki, nedovoljno pripremljeni te bez interakcije, što na kraju rezultira samo bezumnim prolaženjem kroz postav. Međutim, ove djevojke s veseljem mogu reći da se situacija popravlja te da se sve više mladih okreće kulturnom životu i postaje ne samo njezini konzumenti nego i njeni kreatori.

Djevojke su i više nego zahvalne svima koji su pristali na suradnju, omogućili im besplatni ulaz u muzeje, ustupili prostor i svoje vrijeme te se nadaju da će na kraju svi biti zadovoljni ishodom, prvenstveno učenici. U Arheološkom muzeju žele dogovoriti potencijalno održavanje izložbe u galeriji, a govore da su trenutno u potrazi za sponzorima jer svojim učenicima spremaju iznenađenje. U ovom trenutku imaju podršku četiriju sponzora: Školske knjige, Turističke zajednice Grada Zagreba, Eurotisak Tiskare Zagreb i dm-a.