MZOS i IRO pristupili izradi plana

Reforma studentskog standarda: MZOS će ukinuti sufinanciranje prehrane i smještaja?

Cvjetno

Država za sufinanciranje studentskog smještaja i prehrane godišnje izdvoji oko 200 milijuna kuna, a smanjenjem sufinanciranja u području prehrane uspjeli su uštedjeti oko 50 milijuna kuna.

Tvrditi da je studentski standard ravan onome iz 1968. godine bio bi radikalan, ali polovično točan iskaz. U sklopu gospodarske krize koja traje nekoliko godina, studenti su zadovoljni s veoma malo stvari. Stipendije im ne pokrivaju troškove života, stanje u studentskim domovima nije na razini europskog standarda, a veliku bunu izazvala su i smanjenja sufinanciranja obroka.

Država za sufinanciranje studentskog smještaja i prehrane godišnje izdvoji oko 200 milijuna kuna, a smanjenjem sufinanciranja u području prehrane, uspjeli su uštedjeti oko 50 milijuna kuna. Prema podacima Agencije za razvoj obrazovanja, u akademskoj godini 2012./2013. Republika Hrvatska imala je ukupno 188 285 studenata, uključujući sveučilišta i visoke škole.

Institut za razvoj obrazovanja (IRO) i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta zaključili su kako svim studentima u Hrvatskoj nije potrebna jednaka potpora u području sufinanciranja prehrane i smještaja te su zajednički odlučili kako su potrebne reforme u tim područjima.

Ministar Mornar je u suradnji s IRO odlučio osmisliti model direktnih stipendija po kojima bi se ukinule sve dosadašnje stipendije, a sredstva namijenjena za dosadašnje sufinanciranje određenih segmenata studentskog života usmjerila bi se na direktnu pomoć studentima.

IRO je pomoću dosadašnjih izdataka došao na računicu kako prosječan student potroši na hranu, smještaj i školarinu oko 16 000 kuna, a polovica tog iznosa otpada na smještaj i hranu. IRO je izračunao kako bi država preko modela direktne stipendije trebala studentu dati 3 200 kuna mjesečno (pola bi otpalo na stavke smještaja i prehrane), no samo onima kojima je taj novac doista potreban: dakle, onima slabijeg socijalnog statusa.

Ministarstvo se pohvalilo već spomenutim uštedama u sektoru prehrane, a ta sredstva bila su prenamijenjena za povišenje iznosa stipendija za izvrsne i potrebite studente. IRO se zalaže i za uvođenje studentskih kredita jer Republika Hrvatska u bankarskim ponudama ima samo obične kredite, neprilagođene studentima koji plaćaju školarine.

Ipak, ostaje upitno kako će MZOS i IRO realizirati ove reforme te kako će studenti reagirati na njih.

Upitali smo predstavnike studentskih zborova što misle o ovakvom načinu pomaganja studentima od strane države. Petar Labrović, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu i potpredsjednik Hrvatskog studentskog zbora koji se nada da će se u ove moguće reforme uključiti upravo nadležne studentske institucije:

- Stvari su jako nedorečene i čekamo konkretne prijedloge te bi se onda vidjele prave uzročno-posljedične veze. Naravno da bi se i u ovakvim slučajevima morao kontaktirati Studentski zbor jer se odlučuje o direktnoj sudbini studenata. - rekao nam je Labrović.

Karlo Kolesar, predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola zaključio je sljedeće:

- Institut za razvoj obrazovanja, u javnosti je prepoznat kao bitan dionik ali ovaj put nas nije uključio u ovo istraživanje tako da bez detaljnijeg uvida u metodologiju njihovog istraživanja, bilo bi neprimjereno komentirati fragmente analize. S druge strane situacija u obrazovanju je takva da se nacionalna strategija još nije počela provoditi u obujmu kojem bi trebala kako bi postala temelj ovakvoj reformi za koju tek treba doći vrijeme. 

Komentari na članak

Vezani članci

Anoreksija

Predavanja na PBF-u

Utjecaj okoline na sliku o savršenom izgledu prikazuje „Tjedan poremećaja hranjenja”

U „Tjednu poremećaja hranjenja na PBF-u” gostuje psihoterapeutkinja, nutricionistkinja, psihologinja i psihijatar koji će govoriti o utjecaju medija i pritisku okoline na sliku o sebi. Sudionicima će pričati o svom radu s oboljelima i prevenciji poremećaja hranjenja.

Menza Lašćina

Novim pravilnikom o studentskoj prehrani povećao bi se studentski standard

Kvalitetom do viših standarda

Opet se nekako čini da je, po tko zna koji put u Hrvata, donesen novi pravilnik, zakon ili naređenje bez imalo promišljanja, jer da se pažljivije i cjelovitije napravio plan izvedbe pravilnika možda bi se prvo uložilo u infrastrukturu i adaptaciju menzi. U konačnici interijer i eksterijer studentskih prostorija puno više govori o studentskom standardu.

soba, studentski dom Ante Starčević

Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu

Sobe u domovima čekaju nove stanare, bodovna granica na natječaju pala na 1 bod

U studentske domove mogu se useliti samo redovni studenti.

SCZG izvana

Studentski centar Zagreb

Izabrano novo Sanacijsko vijeće

Pejo Pavlović je još uvijek na poziciji sanacijskog upravitelja, ali očekuje se da će i on ubrzo biti razriješen svoje dužnosti.

Natpis Šara

Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu

Slobodna mjesta u zagrebačkim studentskim domovima čekaju nove stanare

Studenti koji će se u dom useliti nakon ovog spuštanja granice nemaju pravo na rezervaciju sobe te će se morati zadovoljiti nekim od preostalih praznih mjesta u studentskim domovima.